U Srbiji je inflacija posljednjih mjeseci dvoznamenkasta, a rast potrošačkih cijena je u kolovozu na godišnjoj razini dostigao 13,2 posto, što će dodatno realno umanjiti vrijednost mirovina u Srbiji.
Posljednja poskupljenja električne energije, naftnih derivata, osnovnih životnih namirnica i poštanskih usluga ukazuju na daljnji rast potrošačkih cijena i ovu jesen.
Posebno zabrinjava što je hrana u posljednjih 12 mjeseci poskupjela za petinu (20,4 posto u kolovozu), što obično najviše pogađa građane s najnižim dohocima.
Čitaj više
Zlato se uoči objavljivanja podataka o inflaciji stabiliziralo
Zlato se stabiliziralo prije objave podataka o inflaciji u SAD-u, a nakon signalizacije daljnjih zaoštravanja središnjih bankara.
12.09.2022
Stopa inflacije u Danskoj najviša u četiri desetljeća
Inflaciju najviše raspiruje rast cijene hrane i energije, a ona sve više prijeti zaustavljanjem ekonomskog rasta.
12.09.2022
Britansko gospodarstvo u srpnju raslo slabije od prognoza
Povećanje od 0,2 posto uslijedilo je nakon pada od 0,6 posto u lipnju.
12.09.2022
Zvonimir Savić: Paket mjera vrijedan je šest posto BDP-a
Vlada RH je predstavila paket mjera za pomoć pri inflacijskoj i energetskoj krizi.
08.09.2022
Najavljeni rast mirovina najstariji građani Srbije zasigurno željno iščekuju, no veliko je pitanje je li rastuća inflacija to povećanje već pojela. Prema riječima ekonomista, kupovna moć sadašnjih mirovina već je značajno obezvrijeđena te će do kraja godine postati samo dodatno obezvrijeđena.
"U tom smislu umjeren rast mirovina svakako ima kratkoročnog smisla (i prije kraja godine). S druge se strane mirovine prema članku 80 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) svakako usklađuju s rastom potrošačkih cijena i zarada (prosjekom dvaju indikatora). Stoga, ostane li rast cijena i zarada na ovoj razini, umirovljenike od siječnja svakako čeka rast mirovina od oko 11 do 12 posto", kaže Marko Vladisavljević, istraživač na beogradskom Institutu ekonomskih nauka.
Prema podacima srpskog ministarstva financija iz svibnja ove godine, prosječno isplaćena mirovina je u svibnju 2022. u odnosu na svibanj prethodne godine nominalno bila za 4,5 posto veća i iznosila 30.989 dinara (264.16 eura).
Vladisavljević objašnjava kako je od prve polovice 2021. do prve polovice 2022. inflacija iznosila 9,7 posto, dok su u istom razdoblju mirovine nominalno porasle za oko 5,5 posto. Drugim riječima, mirovine su u ovom razdoblju zabilježile realan pad od oko četiri posto. Dodatno treba u obzir uzeti činjenicu što umirovljenici generalno uživaju niži životni standard i veći dio svojih prihoda (više nego zaposleni) troše na osnovne potrebe, dok je rast cijena hrane u ovom razdoblju bio još izraženiji – 15,9 posto.
Nadalje, u Srbiji veliki broj korisnika fonda PIO mjesečno prima čekove do 25 tisuća dinara (213 eura). Uzevši to u obzir, statistika je poražavajuća jer 45,3 posto umirovljenika živi od 25 tisuća dinara mjesečno. Dodatnih 195.361 građana, odnosno 11,8 posto korisnika fonda PIO, prima od 20 do 30 tisuća dinara (170 do 255 eura).
Mirovine se linearno povećavaju, a država još uvijek i pored mnogih obećanja i radnih skupina najugroženijima nije uvela socijalne karte.
Kako objašnjava ekonomist Vladisavljević, po zakonu se mirovine, pojednostavljeno, računaju kao proizvod osnovice i osobnog koeficijenta dobivenog usporedbom zarade zaposlenog za njegova radnog vijeka s prosječnom zaradom u godinama njegova životnog vijeka.
"Stoga svako povećanje osnovice uzrokuje linearno pomicanje mirovina. Progresivnost u rastu značila bi nužnost promjene zakona, tj. obračuna koeficijenata, što kratkoročno svakako nije moguće, već je i upitno opravdano budući da se mirovine isplaćuju na osnovi uplaćenih doprinosa. Odnosno, ako je netko uplaćivao veće doprinose, trebalo bi imati i veću mirovinu, no generalno je to pitanje za neku širu raspravu", objašnjava Vladisavljević.
Rizik po budžet i inflaciju
"S druge je strane rast zarada u javnom sektoru u istom razdoblju bio nešto viši – u prosjeku oko osam posto (nešto veći za sektor administracije, oko 9,5 posto, nego za obrazovanje i zdravstvo,oko sedam posto). Imajući u vidu da zaposleni u javnom sektoru ne predstavljaju ranjivu grupu, rast zarada u javnom sektoru svakako prije možemo usporediti s općom inflacijom. U tom se smislu može reći da je realna zarada u javnom sektoru nešto niža no u 2021. godini. Daljnji rast plaća u javnom sektoru od siječnja ima smisla, ali u mjeri u kojoj održava životni standard zaposlenih na približno istoj razini. Pritom je svakako važna ocjena rasta zarada (i mirovina) na inflaciju i proračun radi održanja fiskalne stabilnosti."
Vladisavljević kao moguće rješenje predlaže pružanje pomoći ugroženim kategorijama umirovljenika, "što bi svakako pomoglo".
Upozorava i na prisutnost drugih kategorija ugroženih, poput korisnika socijalnih naknada (novčane socijalne pomoći i dječjeg doplatka), koje rastu također sa zadrškom, vjerojatno također tek od siječnja.
.webp){kind=icon}
