Alarmantni podatak ukazuje na to da bi se stanje na domaćem tržištu rada moglo dodatno zakomplicirati. Svaki treći radnik u Hrvatskoj razmišlja o iseljavanju, a razlog je primarno visina plaće. To i ne čudi s obzirom na to da plaće u Hrvatskoj posljednjih pet mjeseci ne rastu.
Pokazali su to službeni podaci državnih statističara. Tako je neto isplaćeni dohodak u kolovozu iznosio 1.324 eura, a pet mjeseci ranije, odnosno u ožujku, bio je simbolična dva eura viši, odnosno 1.326 eura. U mjesecima između neto plaća je tek vrlo blago oscilirala.
Poslodavci su posljednjih godina bili prisiljeni dizati plaće kako bi zadržali zaposlene. No kako je izračunao analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Mihael Blažeković, čini se da je unatoč kroničnom nedostatku radnika dramatično sužen prostor hrvatskih poslodavaca za daljnje povećanje plaća. Takva situacija nikako ne pridonosi zadržavanju kvalificirane domaće radne snage, a popunjavanje pogona jeftinom inozemnom radnom snagom moglo bi se negativno odraziti na očekivanja hrvatskih radnika i na visine prosječnih plaća. Zato o odlasku na rad u inozemstvo razmišlja čak svaki treći radnik.
Čitaj više
Plaće u Hrvatskoj ne rastu već pet mjeseci. U čemu je stvar?
Prosječna plaća u ožujku bila je 1.326 eura, a u kolovozu 1.324 eura.
20.11.2024
Imaju li domaće kompanije još prostora za povećanje plaća?
Daljnji rast plaća, koje stagniraju već pet mjeseci, iziskivao bi povećanje cijena proizvoda i usluga.
20.11.2024
Poslodavci oprez! Jedna je stvar presudna kod radnika koji mijenjaju posao
Istraživanje pokazuje da gotovo dvije trećine ispitanika, odnosno 62 posto, zahtijeva veću plaću prilikom prelaska na novi posao.
14.11.2024
Softver za čitanje lica i ponašanje na intervjuu ključni za zapošljavanje
Umjesto klasičnih metoda zapošljavanja poput testova inteligencije, značajni mogu biti alati za dubinsku analizu ponašanja kandidata.
22.10.2024
Tko je spreman na selidbu?
Radnici iz Sjeverne Makedonije, njih 55 posto, i Srbije, njih 54 posto, najspremniji su preseliti se radi posla, dok su ispitanici iz Slovenije s 33 posto i Hrvatske s 38 posto nešto suzdržaniji.
Europske zemlje ostaju najprivlačnije destinacije za preseljenje većine ispitanika, no zanimljiv je podatak da 45 posto radnika iz Slovenije razmatra odlazak u neku od susjednih država, što je trend koji slijedi 40 posto radnika iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine te 27 posto Hrvata i 26 posto Srba.
Kada je riječ o europskim zemljama (izvan regije), čak 87 posto Hrvata bira tu opciju, a 66 posto ispitanika iz Bosne i Hercegovine te 64 iz Sjeverne Makedonije ima slične stavove.
Odlazak izvan Europe nije osobito privlačan radnicima iz Hrvatske gdje je samo 21 posto ispitanika otvoren prema toj mogućnosti, što je usporedivo sa stavovima radnika iz Slovenije od koji tako razmišlja njih 22 posto, a u Srbiji njih također 21 posto. Ideja odlaska još je manje popularna među ispitanicima iz Sjeverne Makedonije, tako da bi se njih svega 17 posto odlučilo na taj korak, kao i 46 posto ispitanika iz Bosne i Hercegovine, pokazuje istraživanje portala MojPosao.
Što se tiče selidbe unutar regije, Hrvati najčešće biraju Sloveniju, njih 90 posto, dok su druge opcije znatno manje zastupljene, primjerice Bosnu i Hercegovinu bira njih 13 posto, Srbiju 10 posto, Crnu Goru tri posto, a Sjevernu Makedoniju i Albaniju po jedan posto.
S druge strane, radnici iz Srbije najradije bi radili u Sloveniji, Slovenci u Hrvatskoj, dok su radnicima iz Sjeverne Makedonije podjednako privlačne Hrvatska i Slovenija.
Glavni motivi i trajanje ostanka
Neovisno o zemlji podrijetla, ispitanici su složni da su viša plaća, bolji radni i životni uvjeti, profesionalni razvoj i socijalna sigurnost glavni razlozi za preseljenje. Zanimljivo, radnicima iz Bosne i Hercegovine posebno je važna i politička stabilnost, što nije slučaj s radnicima iz drugih zemalja.
Većina hrvatskih radnika vidi selidbu kao privremeni potez. Preciznije, 28 posto bi radilo u inozemstvu manje od godinu dana, 18 posto bi ostalo godinu do tri, a 19 posto ispitanika bi se vani zadržalo između tri i pet godina. Samo 17 posto ispitanika spremno je na trajni ostanak, dok je ta brojka najviša među radnicima iz Bosne i Hercegovine, od čak 50 posto, i radnicima iz Sjeverne Makedonije, 37 posto.
Većina ispitanika koji razmatraju rad u inozemstvu istaknula je kako im sektor rada nije ključan pri donošenju odluke. Ipak, među onima koji imaju jasne preferencije, najatraktivniji sektori su turizam i ugostiteljstvo te IT industrija.
Što se tiče očekivanja od poslodavaca, najvažniji su nam konkurentna plaća, dobro radno okruženje, sigurnost posla, mogućnost profesionalnog razvoja i podrška pri preseljenju.