Uvjeti na tržištu rada već su neko vrijeme za poslodavce prilično izazovni. Radnika manjka, a i one koje poslodavci pronađu sve je teže zadržati na radnom mjestu. Upravo zbog toga kvalitetni selekcijski procesi postaju sve važniji jer odabir pogrešne osobe može biti skup i u smislu novca i izgubljenog vremena.
U tome važnu ulogu može igrati promjena pristupa procesima zapošljavanja. Naime, za razliku od klasičnih razgovora i testova inteligencije, Petar Čalić, HR konzultant i suvlasnik Deep Projecta, ističe kako danas postoje puno sofisticiraniji i moderniji alati koji se mogu koristiti u procesu zapošljavanja i koji daju puno dublji uvid u ponašanje zaposlenika.
"Moderni alati su fokusiraniji na kognitivne procese poput induktivnog, deduktivnog rasuđivanja, pamćenja, fokusa, multitaskinga... svega onog što današnji poslodavci i opisi poslova zahtijevaju", kazao je Čalić za Bloomberg Adria TV.
Čitaj više
Kako bi uspjeli u poslu, nezainteresirane zoomere treba učiti metakognitivnim sposobnostima
Istraživanja su pokazala da je kod zoomera ključno razvijati metakognitivnu sposobnost koja je glavni prediktor uspjeha.
11.05.2024
Pitali smo Crobex 10 kompanije što misle o rastu minimalca, imaju zanimljivu poruku Vladi
Oko 15 posto zaposlenih u srpnju ove godine primilo je nižu bruto plaću od novog minimalca.
21.10.2024
Odzvonilo rodnim razlikama u plaćama, što poslodavci moraju znati
Načelo jednake plaća za muškarce i žene za jednak rad ili rad jednake vrijednosti dio je europskih ugovora od 1957. godine.
22.10.2024
Rad na daljinu pod pritiskom, sve više kompanija se vraća starim modelima poslovanja
Nakon Googlea i Microsofta, Amazon je objavio da će se njihovi zaposlenici od početka 2025. morati vratiti u urede.
15.10.2024
Tako, kao jednu od modernih metoda pri zapošljavanju, Deep Project koristi softver za čitanje reakcija lica. Naime, prvi u Hrvatskoj imaju bihevioralni laboratorij u kojem dubinski analiziraju ljudsko ponašanje u procesu zapošljavanja. Za to koriste napredne alate koji analiziraju facijalne mikroekspresije kandidata koji su stavljeni u realne scenarije te prate njihovo ponašanje, načine na koje odgovaraju pitanja i rješavaju određene zadatke.
"To je važno zbog kasnijeg razvoja akcijskih karijernih planova razvoja ljudi i zbog stvaranja boljeg fita osobe u specifično radno okruženje. U sve se to radi u svrhu zadržavanja radnika jer je danas fluktuacija gorući problem i svi se trudimo zadržavati i razvijati radnike koje imamo", kazao je Čalić.
Inače, Čalić je u nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju objasnio kako problem zadržavanja radnika, posebno onih mladih, leži i u tome da se sa zaposlenicima prije zaposlenja pa zatim niti u kompanijama ne radi na razvoju metakognitivnih sposobnosti, a za rad ih ne motivira kognitivna (unutarnja) motivacija, već društveni pritisak.
"Naša testiranja pokazuju da je metakognicija zapravo najbitnija iz perspektive razvijanja poslovne učinkovitosti. Na poslu nitko nije proaktivan, a upravo su kognitivna motivacija i metakognicija snažni prediktori za poticanje inicijative kod zaposlenika, i to je ono čemu svi poslodavci teže", kazao je Čalić.
Metakognicija je koncept koji uključuje sposobnost ljudskog mozga da promišlja, procjenjuje znanje i korigira ponašanje. Također, ona omogućava da razmišljamo o našim kognitivnim procesima, procijenimo naše ponašanje i pratimo općenito mentalnu aktivnost, a to je važno jer utječe na svaki segment ponašanja pa tako i definiranje životnih ciljeva.
Upravo zbog toga mnogima nepoznat pojam metakognicije također ima važnu ulogu u zapošljavanju i zadržavanju zaposlenika, posebno onih mladih, a Čalić naglašava da bi poslovni svijet zasigurno mogao profitirati od posvećenosti metakogniciji.