text size
Prije četiri godine, kada se svijet rada preokrenuo zbog pandemije, mnogi su prigrlili ideju rada na daljinu i smatrali da se više nikad nećemo vratiti na obavezno dolaženje u urede. No, izgleda da su se oni koji su tako mislili prevarili. Nakon perioda privikavanja, pa onda i navikavanja, kompanije su se predomislile i odlučile da sada ipak žele svoje zaposlenike u uredima.
Google, Zoom, Microsoft... Svi oni koji su bili među pionirima uvođenja rada od kuće, postali su najglasniji u zagovaranju povratka u urede. I banke s Wall Streeta poput Goldman Sachsa već su se vratile na stare postavke, a nedavno je i Amazon objavio kako će se i njihovi zaposlenici od početka iduće godine morati vratiti u urede, i to svih pet radnih dana u tjednu.
Povratak u urede očigledno je postao novi trend, a pitanje je hoće li poslodavci moći u potpunosti izbaciti opciju rada od kuće? Inače, postotak zaposlenika koji rade od kuće cijelo ili većinu vremena diljem svijeta se od 2015. do 2023. godine povećao sa sedam na 28 posto, prema podacima Statiste. No taj se rast u zadnje dvije godine usporio s obzirom na to da je od 2022. do 2023. godine broj porastao tek za jedan posto.
Čitaj više
Amazon presjekao, od siječnja više nema rada na daljinu
Promjena odražava ono o čemu se godinama pričalo među veteranima kompanije – sve je teže obaviti posao i završiti projekte u Amazonu.
17.09.2024
Kraj ureda još nije na vidiku, hibridni model je idealno riješenje
Istraživanja su pokazala da mnogi ljudi smatraju da rad od kuće ima negativan utjecaj na njihov profesionalni napredak
04.05.2024
Poslodavci intenzivno rade na rastu primanja i standarda zaposlenika
Nakon 4554 prikupljenih upitnika iz sedam zemalja, analizu su proveli renomirani znanstvenici, koji su u vezu doveli zadovoljstvo poslom i rad od kuće.
20.12.2023
Stanovnici Londona mogu češće raditi od kuće nego Parižani
Dvadeset posto radnika u Parizu ne smije raditi od kuće, dok u Londonu svega četiri posto nema mogućnost rada iz home officea.
03.12.2023
Istovremeno, nedavno istraživanje KPMG-a u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da 83 posto izvršnih direktora vjeruje da će se u sljedeće tri godine način rada vratiti u uvjete prije pandemije, prenosi The Guardian.
Popularizacija remote worka
"Rad na daljinu fenomen je koji već pet godina značajno obilježava tržište rada. Pojavio se kao odgovor na pandemiju i tada je bio i više nego dobrodošao i poslodavcima i zaposlenicima. Poslodavcima je omogućio poslovno preživljavanje, a zaposlenicima u prvom redu sigurnost posla. Pokazalo se da je ovakvim oblikom rada moguće ostvariti rezultate, uz uvjet da su zadaci dobro delegirani i praćeni od strane voditelja", objašnjava za Bloomberg Adriju Tanja Pureta, stručnjakinja za ljudske potencijale i osnivačica tvrtke Ramiro.
Navodi da su neke od glavnih prednosti koje su tada prepoznali poslodavci bili ušteda na najmu ureda i na troškovima dolaska zaposlenika. Također, prigrlili su i činjenicu da zbog fleksibilnih uvjeta mogu postati privlačniji poslodavci i da mogu zapošljavati ljude globalno. S druge strane, zaposlenici su cijenili uštedu vremena na putovanja, bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života te manje neformalnih interakcija i manje potrebe uređivanja za posao.
No, unatoč svim prednostima, bilo je i onih kojima rad od kuće nije odgovarao zbog nedostatka uvjeta za rad ili zbog samoće. Upravo oni su sada došli na svoje jer trend rada od kuće usporava.
Povratak u urede
A ovo pitanje jedno je od onih oko kojih se grade snažna mišljenja – dok jedni pronalaze niz opravdanja za poslodavce koji zaposlenike žele u uredima, drugi su uporni u tome da se mogućnost rada od kuće ne smije napustiti.
Puretu zahtjevi za povratak u urede ne čude. Navodi kako je rad od kuće s protokom vremena počeo kazati nedostatke s kojima su se poslodavci sve teže nosili.
"Kako je to i Amazon objasnio u razlozima zbog kojih poziva ljude nazad u ured, u neposrednom kontaktu zaposlenici kvalitetnije surađuju, bolje razmjenjuju znanja i iskustva, osmišljavaju nove ideje, usvajaju željenu poslovnu kulturu te su općenito efikasniji. I obrnuto, u radu od kuće teško se ostvaruje prava timska sinergija, koja podrazumijeva da se kvalitetnom suradnjom s kolegama stvara dodana vrijednost", kaže Pureta.
Napominje i da poslodavci ovakve zahtjeve nemaju iz hira ili želje da zaposlenicima otežaju uvjete rada, već iz nužnosti za preživljavanjem.
Depositphotos
"Bez obzira na to što mnogi misle da je rješenje u tome da se poslodavci bolje organiziraju i nauče efektivnije voditi ljude na daljinu kako bi postizali timsku sinergiju, problem nije tako jednostavan. On se ne može dugoročnije riješiti isključivo na takav, procesno orijentiran način, jer njegov uzrok nije u nedostatku kvalitetne organizacije poslovanja, već u ljudskoj biologiji. U tom kontekstu poslodavci mogu birati između dva rizika: gubitka ljudi zbog njihovog nezadovoljstva povratkom u urede ili gubitak dugoročno održivog poslovanja, s time da im rad od kuće već i kratkoročno stvara veliko opterećenje na resurse", objašnjava svoje viđenje Pureta.
Dodaje da su mnogi već i najavili mogućnost gašenja poslovanja ako neće moći pronaći dovoljno zaposlenika koji su voljni motivirano i produktivno raditi u uredu.
Razlozi za povratak
S druge strane Jasna Rilović, konzultantica za razvoj i upravljanje ljudskim resursima i vlasnica Human Capitala, ima drugačije viđenje situacije. Ona nije oduševljena globalnom idejom povratka u urede te za Bloomberg Adriju ističe kako su ju iznenadili potezi velikih kompanija jer ne shvaća svrhu takvih odluka.
"Nažalost, potiho se guši trend rada na daljinu i trebat će puno više vremena da on u potpunosti zaživi zbog starih navika kojih se teško odreći", kazala je nam je.
Kao neke od razloga donošenja takvih odluka navodi nejasne ciljeve zbog kojih poslodavci žele imati zaposlenike pri ruci jer im tako lakše mogu zadati zadatak i nadgledali njegovo provođenje; zatim pravdanje troškova za urede koji su kupljeni ili dugoročno iznajmljeni; te nepovjerenje prema radnicima.
"Često ne vjerujemo radnicima da zaista rade svoj posao ako su kod kuće. Iako toleriramo šetnje po uredima, ispijanje kava i priče pored aparata za vodu, kada zaposlenik radi od kuće velik broj poduzetnika misli da gledaju TV, kuhaju ručak ili sjede na kavama, što uopće nije istina", naglašava Rilović.
Dodaje i kako takve odluke često imaju veze s nekompetentnosti voditelja da upravljaju ljudima koji im nisu na oku.
Depositphotos
"Velik broj zaposlenika biva promoviran u voditeljske pozicije zbog svog zalaganja na nekoj operativnoj funkciji, ali ih se ne priprema na posao u kojem će im glavni zadatak biti organizacija rada, vođenje i motiviranje ljudi. Zbog te svoje nekompetentnosti i nesigurnosti žele imati ljude u uredu kako bi imali i bolju kontrolu nad njihovim radom", objašnjava Rilović.
No, dodaje i da u nekim kompanijama, primjerice u proizvodnim, dio zaposlenika mora raditi na radnom mjestu zbog prirode posla pa neki poslodavci ne žele raditi razliku između poslova.
Svejedno, Rilović ističe kako u većini slučajeva nema potrebe prisiljavati ljude da dolaze pet puta tjedno u urede.
"Time stvaramo nepotrebne gužve na prometnicama, oduzimamo po nekoliko sati slobodnog vremena zaposlenicima, a dokazano, produktivnost opada", kaže Rilović.
Inače, brojne studije pokazuju da su zaposlenici koji rade od kuće često produktivniji te manje skloni davanju otkaza. No, na stranu što svatko od nas osobno preferira, važno se zapitati se što će povratak u urede zapravo donijeti i zaposlenicima i poslodavcima, na što je važno obratiti pažnju te ima li zaista potrebe za takvim zahtjevima.
Važna uloga poslodavaca
"Rad od kuće su prigrlili brojni zaposlenici jer su ga vidjeli kao spasonosno rješenje za brojne probleme s kojima se suočavaju tijekom radnog vijeka. Vidjeli su ga kao mogućnost da se na taj način bolje skrbe o kućanstvu, o članovima obitelji, da bolje izbalansiraju svoje privatno-poslovne aktivnosti. Osim toga, mnogima je to rješenje za manju izloženost stresovima, kojih je objektivno puno u mnogim organizacijama. Brojna istraživanja ukazuju da su ljudima jedni od najvećih izvora stresa konflikti s kolegama i nadređenima, kao i prevelika količina posla. Zato se zaposlenici s tolikim žarom i zalažu za pravo rada od kuće. Mnogi se takvim radom uistinu trude napraviti sve svoje zadatke maksimalno kvalitetno, pa čak uspijevaju napraviti i više nego što bi to mogli u uredu, te uz manje iscrpljivanja zbog minimiziranja uredskog stresa", ističe Pureta.
Depositphotos
Ipak, naglašava da se neke aktivnosti ne mogu napraviti samostalno ni uz povremene sastanke s kolegama. Zato, bez obzira na to koliko velik njihov individualan trud bio, on nije dovoljan u smislu organizacijskog preživljavanja, za koje je upravo ključan sinergijski efekt.
Zato smatra da je jako važno sustavno razotkrivati probleme vezane za radnu ulogu zaposlenika, čije simptome trenutno ublažava flaster rada od kuće.
"On ih samo ublažava i maskira, što znači da će se protokom vremena i oni sve više pojavljivati jer se nije riješio njihov stvarni uzrok. Poslodavci se svakako trebaju pozabaviti boljom organizacijom poslovanja te stvaranjem kulture poštovanja, povjerenja, konstruktivne komunikacije, učinkovitog rješavanja konflikata i slično. Također, zaposlenici trebaju sagledati što je to što im trenutno ublažava rad od kuće, a što bi se trebalo riješiti na kvalitetniji način", objašnjava Pureta.
Budućnost rada
No, ono što je sigurno, idealnog nema, ali sve vodi prema tome da će poslodavci koji će htjeti imati zadovoljne zaposlenike, posebno one mlađe, trebati imati barem određeni oblik fleksibilnijih uvjeta rada.
Tako Pureta smatra da će, s obzirom na sadašnje trendove rad od kuće opstati, a bit će podržan strahom poslodavaca od gubitka zaposlenika. Smatra i da će mudar poslodavac ponuditi zaposleniku mogućnost rada od kuće u situacijama u kojima to zaposleniku, iz nekih kratkoročnih ili dugoročnijih razloga, može značajno ublažiti neku životnu situaciju.
No, smatra kako bi, u idealnom scenariju, poslodavci rad od kuće uklapati u svoj model rada kad i gdje im to odgovara, umjesto da svoj model poslovanja ukalupljuju u rad od kuće.
Bloomberg
S druge strane Rilović smatra kako bi idealno rješenje bio upravo hibridni rad koji zaposlenicima omogućuje dovoljno mira i vremena raditi na zahtjevnim poslovima, ali i zbog kojeg neće izgubiti osjećaj pripadnosti timu i organizaciji.
"Remote work će uvijek biti jedna od opcija za poslove u IT svijetu, podršci korisnicima i sličnim branšama. S obzirom na dolazak mlađih generacija na tržište rada, ovaj oblik rada će sigurno biti jedan od motivatora pri izboru poslodavca. Moramo imati na umu, da su se mlade generacije školovale na remote način, tako da je njima ovakav oblik rada samo nastavak života kakav su imali. Definitivno se nadam da će hibridni način postati najzastupljeniji oblik rada budućnosti i da će nam omogućiti najbolju ravnotežu privatnog i poslovnog života", zaključuje Rilović.
.webp){kind=icon}
