Vlakom od Zagreba do Splita ispod 5 sati? Doznajemo kad

Željeznička renesansa – tako u državnom poduzeću HŽ Infrastruktura opisuju investicijski ciklus u kojem se do 2035. godine planira ulaganje gotovo 6 milijardi eura na različitim prugama u Hrvatskoj. 

Zbog dugogodišnje zapuštenosti, vlakovi prugama voze prosječnom brzinom od 50-ak kilometara na sat, što je brzina lokomotiva iz 1800-tih godina. Ciljevi ove modernizacije i ulaganja su povećanje brzine do 160 km/h za vlakove na međunarodnim prugama, podizanje sigurnosti i kapaciteta te skraćenje vremena putovanja – teretnog i putničkog prometa. 

Konkretno, između ostaloga se obećava skraćenje vremena putovanja od Zagreba do Splita sa 8, na manje od 5 sati - već 2027. Izgradnja kilometra pruge prije 10 godina koštala je oko milijun eura, danas stoji oko 4 puta više  - pa realizaciju usporava i poskupljenje građevinskih materijala odnosno radova. Najvažnije dovršene ili aktualne projekte za Bloomberg Adria TV u emisiji Zoom In izbrojali smo s članom uprave HŽ Infrastrukture, Darkom Barišićem.

"U proteklih nekoliko godina, završili smo projekt između Zaprešića i Zaboka, drugi projekt je Vinkovci-Vukovar, Dugo Selo do mađarske granice, na drugu stranu radi se Karlovac-Hrvatski Leskovac, od slovenske granice do Glavnog kolodvora. Sljedeći projekt je Dugo Selo-Novska, pa Okučani-Vinkovci. Time ćemo riješiti kompletan koridor od granice sa Slovenijom, pa do Srbije. Do 2035. je plan HŽ infrastrukture uložiti 6 milijardi eura u željezničku mrežu i remontirati 1000 km pruge. Sve međunarodne TEN-T koridore financiramo iz EU fondova, dio lokalnih i regionalnih pruga iz kredita EIB-a, a dio i iz vlastitih sredstava. Rekao bih da 50 posto sredstava financiramo iz EU fondova, a drugih 50 posto iz kredita ili iz vlastitih sredstava", objašnjava Barišić.

Putnički, ali i teretni prijevoz – modernizaciju bi trebali osjetiti kroz dvostruko ili čak trostruko brža putovanja od Zagreba do Rijeke ili Splita. Vlakovi danas prugama u Hrvatskoj voze brzinom od 50 kilometara na sat.

"Želimo povezati i promet između velikih gradova. Pogotovo Zagreb-Split. Do 2027. planiramo između Zagreba i Splita voziti ispod 5 sati, a danas se vozi 8 i pol sati. Mislim da je to realno. Problem je što smo mi naslijedili nezadovoljavajuću infrastrukturu, nema elektrifikacije i ne možete križati vlakove. Radi se trenutno na tome da to bude tehnički moguće i napravit ćemo to. Do Rijeke duljina putovanja isto nije zadovoljavajuća. Predugo to traje i mi smo svjesni toga. Pet sati se putuje. 11 posto pruga je dvokolosječno i to treba mijenjati. Povećava se kapacitet i brzine na 160 km/h. To želimo napraviti do Splita i do Rijeke. Brzi vlak bi do Rijeke trebao putovati ispod sat vremena. To ćemo napraviti do 2035.", zaključuje naš sugovornik.

Ulaže se i u plinsku infrastrukturu

U tijeku su značajna ulaganja i u plinsku infrastrukturu. U Hrvatskoj se ulaže pola milijarde eura u nove plinovode i proširenje LNG terminala na otoku Krku. Cijena plina u Europi samo u protekla dva mjeseca pale su 32%. Dolazak toplijeg vremena samo je jedan faktor - plin su pojeftinila i očekivanja niže globalne industrijske proizvodnje zbog golemih carina koje je Kini uveo, a drugim zemljama zaprijetio Donald Trump. ZAšto su europska skladišta poluprazna, je li realno da se Europa u slučaju primirja u Ukrajini vrati ruskom plinu, i koliko hrvatska može povećati domaću proizvodnju - otkrio nam je Dalibor Pudić, predsjednik hrvatske stručne udruge za plin.

"Američke carine prema Kini i dijelu globalnog gospodarstva utjecale su na smanjenje očekivanja proizvodnje. Pale su i cijene nafte, što je utjecalo i na cijenu plina. Zbog manje potražnje, povlačio se plin iz skladišta pa je i to smanjilo cijenu. Rekao bih da smo s ovim cijenama bliži realnim cijenama u odnosu na ono kad su one bile na razini 50 eura, ili kad su znale dosezati 300 eura po megavatsatu. Ako američke carine prema Kini ostanu na visokim razinama (a ne znamo kakve će carine uopće biti prema EU), i svjetsko gospodarstvo uspori, cijene energenata će drastičnije padati. Ukoliko se carine ukinu i dođe do zamaha svjetske proizvodnje, cijene će opet rasti. Još uvijek nije potpuno poništena odluka koja dozvoljava uvoz plina iz Rusije. Nisam siguran da će se potpuno vratiti uvoz iz Rusije, ali ukoliko bi došlo do primirja u Ukrajini – sigurno bi se ti razgovori o uvozu plina i obnovili", kaže Pudić.

U Hrvatskoj su u proteklih godinu dana otkrivena nova nalazišta plina. Domaća proizvodnja bi se, procjenjuje Pudić, s 25 posto domaćih potreba mogla podići na 45-50 posto, ako se smanje određene administrativne prepreke. Hrvatska ulaže više od pola milijarde eura u izgradnju novih plinovoda i proširenje LNG terminala na Krku. Naš sugovornik smatra da će to značajno doprinijeti sigurnosti opskrbe i stabilnosti cijena plina za hrvatske građane i gospodarstvo.

"To je sasvim dovoljno za sigurnost potrošača u Hrvatskoj. Vidjeli smo i kako je došlo do pada energetske infrastrukture u Španjolskoj i Portugalu. Plin je tu izvukao situaciju, pomaže elektroenergetskom sustavu koji bi danas bio neodrživ bez prirodnog plina", zaključuje Pudić.

--Cijele razgovore pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar