Broj putnika željeznicom u tri godine porastao 82 posto, prihodi od karata 11 posto

Dani kad je legendarni Orient Express redovno prolazio Hrvatskom i kad je željeznica bila glavno prijevozno sredstvo daleko su iza nas, no podaci o snažnom rastu broja putnika u domaćem željezničkom prijevozu mogli bi neke navesti na pomisao kako se radi o svojevrsnoj renesansi. U samo tri godine broj putnika HŽ putničkog prijevoza, glavne domaće kompanije za prijevoz putnika željeznicom, je skočio za čak 82 posto.

Istovremeno, prihodi te kompanije od prodaje karata porasli su samo 11 posto. U dodatnoj ilustraciji situacije na hrvatskim prugama, ti prihodi predstavljaju samo 15 posto od ukupnih prihoda HŽPP-a.

Prema podacima iz same kompanije, HŽPP je lani prevezao oko 24,7 milijuna putnika. Tri godine prije toga vlakom ih se vozilo 13,5 milijuna. Rast gužve u vagonima rezultat je nekoliko faktora.

Broj putnika 2021. godine bio je djelomično još pod utjecajem pandemije. Nakon toga državne su vlasti u nekoliko navrata uvodile posebne pogodnosti za putovanje željeznicom kako bi potaknule tu vrstu prometa.

Iz HŽPP-a objašnjavaju kako je u listopadu 2021. uveden besplatan prijevoz za djecu i učenike, a godinu dana nakon toga povoljniju vožnju vlakom, za 9,95 eura mjesečno, dobili su redovni studenti. Od početka ove godine čak je i to prošireno pa se i studenti sada voze besplatno. Uz to, od početka prošle godine besplatan prijevoz imaju i umirovljenici te stariji od 65 godina.

"Broj djece, učenika, redovnih studenata, umirovljenika i osoba starijih od 65 godina koji koriste projekte besplatnog prijevoza značajno su porasli", komentiraju u HŽPP-u. Kako se sada i studenti voze besplatno "očekuje se još veći interes putnika".

Besplatan prijevoz objašnjava i vrlo skroman rast prihoda od prodaje karata u HŽPP-u. U 2021. godini su prodajom karata ostvarili prihode od 20,4 milijuna eura dok se procjenjuje kako su oni lani bili 22,6 milijuna. Za ovu godinu planira 23,3 milijuna eura.

Putnicima preostaje i daljnje čekanje na modernu željeznicu | Goran Stanzl/Pixsell

 

Kako se godišnji poslovni prihodi HŽPP-a kreću u razini 120 milijuna eura to znači da od karata HŽPP ostvari između 15 i 20 posto prihoda. Najveći dio ostatka čine državne subvencije, odnosno službeno "prihod temeljem ugovora o javnim uslugama". Lani i ove godine samo na taj način HŽPP bi trebao uprihoditi više od 100 milijuna eura.

Za dio državne pomoći svakako postoji opravdanje. U domaću željeznicu se proteklih tridesetak godina gotovo nije ulagalo što je rezultiralo i niskom kvalitetom usluge.

Europski fondovi

Investicijski ciklus pokrenut je tek sa snažnim dotokom novca iz europskih fondova, ali sve se i dalje odvija – iskušenje je ovdje napisati "puževim korakom", no puno prikladnije je – prosječnom brzinom vlakova na domaćim prugama. Revitalizacija starih koridora je spora, a o nekim novim prugama, koje svako toliko spominju političari, ne može se ni sanjati.

Što to znači za HŽPP? U kompaniji su svjesni trenutka. Isti broj putnika kao i lani očekuju i ove godine. Putnici iz onih kategorija koje su dobile besplatan prijevoz, a koji su bili spremni putovati željeznicom, to sada i čine. Ne odluči li država dodatno proširivati te grupe na neki način, to je za sada to.

Broj putnika u međunarodnom prometu je relativno minoran i ne prelazi 400 tisuća godišnje.

HŽPP je ušao u ciklus obnove voznog parka i nadaju se kako će "do 2032. biti obnovljen gotovo cijeli vozni park". Smatraju kako će "uz paralelna ulaganja u kolodvore, stajališta i pruge te skraćivanje vremena putovanja, daljnjom nabavom novih vlakova i podizanjem kvalitete usluge" broj putnika ipak nastaviti rasti.

Kompanija će u međuvremenu morati riješiti još neke kronične probleme koji općenito muče domaće prijevoznike. Interes za radom u javnom prijevozu je nizak. Premali broj konduktera tjerao je HŽPP da ponekad u vlakovima na nekim linijama uopće nema provjere karata. Kako je veliki broj putnika iz onih kategorija koje se voze besplatno to u ovom trenutku čak i nije strašan hendikep.

Prihodi kratkoročno ne bi trebali rasti čak niti od onih koji plaćaju svoje putovanje. Redovne cijene karata nisu se mijenjale od 2013. godine, što je u inflacijskom okruženju stvarno kuriozitet vrijedan pažnje. U HŽPP-u na naše pitanje namjeravaju li u idućih 12 do 24 mjeseci poskupljivati svoju uslugu odgovaraju kako "za sada" ne planiraju poskupljenja.

HŽPP se nada vozni park obnoviti do 2032. godine | Emica Elvedji/Pixsell

 

Teško je ipak biti optimističan. Željeznica se u Hrvatskoj nalazi u začaranom krugu u kojem je teško opravdati ulaganje još više novca kako bi se poboljšala usluga koja je je loša jer nema dovoljno novca. A to je samo manji dio problema. Novca bi se još i našlo, no jednostavno nema kapaciteta koji bi ga mogli iskoristiti.

U trenucima kad drugim dijelovima Europe vlakovi zuje nekoliko stotina kilometara na sat, mi se moramo zadovoljiti s nekoliko desetaka kilometara obnovljenih tračnica godišnje i novim, asketski opremljenim, vlakovima. Brojka od 25 ili 30 milijuna putnika godišnje čini se svemirski udaljenom od 73,5 milijuna iz 2009. godine.

Obnovljeni dijelovi pruge, prema iskustvu potpisnika ovih redova mogu, začuđujuće, biti ugodno iskustvo putovanja domaćom željeznicom. No upravo u tome i jest stvar. Koliko-toliko komotna vožnja vlakom bez kršenja voznog reda je nešto što bi trebalo biti nevrijedno spomena u jednoj državi Europske unije u prvoj četvrti 21. stoljeća. Ultra brza željeznica i putovanje od Zagreba do Osijeka ili Splita u sat-dva ostat će fantazija i mlađim generacijama.