Hoće li Hrvatska iskoristiti šansu za revoluciju u željeznici? Sat otkucava

Hrvatska se nalazi pred najvećim investicijskim ciklusom u povijesti svojih željeznica. S osiguranih otprilike šest milijardi eura, HŽ Infrastruktura u idućem desetljeću planira modernizirati gotovo polovicu mreže, odnosno oko 1.000 kilometara pruge.

U tijeku su ili se pripremaju golemi zahvati poput gradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica te obnove pruge Dugo Selo - Novska. Iako je novac tu, ključno pitanje ostaje - možemo li te projekte provesti učinkovito?

Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, za Bloomberg Adria TV objašnjava kako najveća opasnost ne leži u financiranju. "Radi se o povijesnoj prilici. Imamo osiguran novac, što je ogroman korak naprijed. Međutim, tu leži i najveća zamka. Sredstva su tu, ali ključno je pitanje imamo li kapacitete za njihovu apsorpciju i provedbu projekata u zadanim rokovima. Sada govorimo o desecima projekata koji se moraju provoditi paralelno. No upravo zbog veličine tih zahvata, stari model upravljanja jednostavno nije održiv. Najveći rizik leži u organizacijskim slabostima koje bi mogle ugroziti cijeli pothvat i natjerati nas na vraćanje europskih sredstava", ističe Mlinarić.

Lekcije iz Europe: Zašto nam treba austrijski model?

Temeljni problem dosadašnje provedbe projekata, ističe Mlinarić, leži u činjenici da je krajnji korisnik, u ovom slučaju HŽ Infrastruktura, zadužen i za njihovu provedbu. To se u praksi pokazalo kao model koji generira kašnjenja i neučinkovitost.

"U većini drugih zemalja uspješno provođenje projekata išlo je na sljedeći način: krajnji korisnik infrastrukture nije bio taj koji je provodio projekte", objašnjava Mlinarić. "Postojale su posebne agencije, odnosno posebna tijela zadužena za planiranje, dinamiku i nadzor realizacije. To se pokazalo izvrsnim u Austriji, Sloveniji i Njemačkoj."

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj smo napravili grešku koje smo sve svjesniji, a signali iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture bude nadu da bi se mogao dogoditi važan zaokret. Kašnjenja u povlačenju sredstava iz europskih fondova mogu izazvati goleme probleme, uključujući i povrat novca, što bi na kraju pao na teret državnog proračuna i poreznih obveznika.

"Velika je odgovornost pred onima kojima su osigurana takva sredstva. Nažalost, dobar dio važnih projekata koje sada provodimo kasni upravo iz ovih organizacijskih razloga", upozorava Mlinarić.

Prilika za domaću industriju i stručnjake

Uz organizacijske promjene, Mlinarić naglašava kako je ključno u projekte uključiti domaće znanje i industriju. Hrvatska, kaže, ima dovoljno stručnjaka za provedbu ovako složenih projekata, no većina ih radi u Njemačkoj i zapadnoj Europi jer godinama nije bilo ulaganja ni razvijenog projektnog ekosustava.

Posebno ističe primjer domaćih tehnoloških tvrtki koje su globalno konkurentne, a gotovo da ne sudjeluju u modernizaciji hrvatskih pruga.

"Jučer je bio posjet ministra gospodarstva tvrtki Altpro. Oni rade module za upravljanje i sigurnost prometa po cijelom svijetu – najviše po Indiji i Kini, a u Hrvatskoj gotovo ništa", ističe Mlinarić, navodeći Altpro kao samo jedan od primjera. "Takve tvrtke trebamo uključiti jer i oni su dionici. Kada govorimo o javno-privatnom partnerstvu, i njima je u interesu dizati ovakav sustav."

 

Osim proizvođača opreme, Mlinarić vidi golemu priliku u jačem uključivanju krajnjih korisnika iz privatnog sektora, poput velikih logističkih tvrtki kao što su Orbico ili Atlantic Grupa, koje trebaju funkcionalnu i prilagođenu infrastrukturu. "Infrastruktura inače nema smisla ako nije u funkciji usluge koju netko treba", dodaje.

Pred Hrvatskom je, dakle, desetljeće odluke. Osigurana sredstva povijesna su prilika da se željeznica vrati na mjesto koje joj pripada u 21. stoljeću. Međutim, uspjeh neće ovisiti o iznosu na bankovnom računu, već o spremnosti da se sustav iz temelja reorganizira, primijene dokazani europski modeli i napokon pruži prilika domaćoj pameti i industriji. Bez toga, vlak budućnosti mogao bi nam pobjeći pred nosom.

 

--Cijeli razgovor možete pogledati u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar