Sve više Europljana radi od kuće, ali Hrvatska kaska za trendom

Rad od kuće postaje norma u mnogim europskim zemljama, no Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice po broju zaposlenika koji koriste tu mogućnost. Prema podacima Eurofounda za 2024. najviše zaposlenih koji rade na daljinu bilježi Nizozemska, njih 78 posto. Slijede Irska sa 73 posto te Finska sa 70 posto, a niz se nastavlja s Njemačkom, Belgijom i Švedskom. S druge strane, Cipar ima najmanji udio zaposlenih koji rade od kuće s njih samo 24 posto, dok Grčka s 28 i Hrvatska s 37 posto također zaostaju za europskim prosjekom.

Želja za fleksibilnim uvjetima rada postaje sve izraženija, a poslodavci se suočavaju s izazovom prilagodbe novim očekivanjima zaposlenika. "Istraživanja su i prije pandemije ukazivala na to da fleksibilnost rada postaje važan čimbenik kod zadovoljstva poslom i angažiranosti. Danas su zaposlenici odlučniji u tome da pronađu poslodavca koji im može ponuditi željeni način rada", istaknula je Bruna Kostelac Košir, šefica odjela za ljudske resurse u Mplusu za Bloomberg Adriju.

Tome u prilog idu podaci istraživanja Mplusa i Manpowera Hrvatska koji pokazuju da samo 17 posto ispitanika želi raditi isključivo iz ureda, dok čak 50 posto navodi ravnotežu poslovnog i privatnog života kao ključni faktor pri odabiru poslodavca. Čak 53 posto ispitanika bilo bi spremno prihvatiti nižu plaću u zamjenu za veću fleksibilnost.

Kostelac Košir, o tome koliko se dobro tvrtke snalaze u novom okružju u kojemu su zaposlenici sve zahtjevniji kad je riječ o fleksibilnim uvjetima rada navodi da se izazovi jedne strane svode na to da tvrtke traže optimalan model rada koji osigurava visoku produktivnost, a zaposlenici imaju jasnije preferencije oko toga koji im način rada odgovara te su u tom smislu sve odlučniji.

Primjeri dobrih praksi

Ministarstvo pravosuđa i uprave još je 2024. izdalo priručnik s primjerima dobre prakse o radu na daljinu i hibridnom radu u Hrvatskoj i Europi gdje su, između ostaloga, istaknuli Belgiju i Nizozemsku kao dobre primjere.

Irska je 2022. usvojila okvir za primjenu hibridnog rada u državnim službama, koji omogućuje kombinaciju rada u uredu i na daljinu. Okvir su razvili vladini odjeli i sindikati s ciljem povećanja fleksibilnosti, smanjenja vremena putovanja i podizanja produktivnosti. Svako državno tijelo dužno je razviti vlastiti model hibridnog rada, uz jasno definirane kriterije, upute i mehanizme vrednovanja. Cilj je da najmanje 20 posto službenika radi hibridno, a sustav se redovito ažurira prema stečenim iskustvima i nacionalnim smjernicama.

Belgija je kroz kraljevsku uredbu još 2006. regulirala rad na daljinu i u izdvojenim uredima za državne službenike, a dodatno ih definirala dekretima iz 2017. i 2022. Svaka državna institucija sama određuje način provedbe, uz osiguravanje jednakih prava i obveza za sve zaposlenike te poštivanje sigurnosnih i zdravstvenih propisa.

Europska prijestolnica je također razvila koncept "dinamičnog ureda", gdje službenici nemaju fiksna radna mjesta, već ih biraju prema potrebama zadataka. Taj model potiče suradnju, kreativnost i efikasnije korištenje uredskog prostora, a radna mjesta rezerviraju se putem mrežne platforme. Rad na daljinu moguć je u ograničenom trajanju, a dodatni dani zahtijevaju odobrenje.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar