Od geopolitike i pandemije do novih generacija i tehnologije… Nema što se posljednjih godina nije promijenilo u svijetu. No dok se ljudi bolje ili lošije nose s tim promjenama, poduzetnici nemaju izbora jer, htjeli to ono ili ne, sve to drastično mijenja poslovni svijet.
Zbog toga su, s jedne strane, sve oprezniji, a s druge svjesni da takav svijet donosi i brojne prilike. Poduzetništvo sigurno nigdje, pa tako ni u Hrvatskoj, danas ne izgleda isto kao što je izgledalo prije deset godina.
O tome koliko se svijet poduzetništva promijenio, ali i o tome koje su ključne prilike i izazovi te kako tehnologije mijenjaju način poslovanja za Bloomberg Adriju objasnio je Berislav Horvat, country managing partner EY-a Hrvatska.
Ove godine obilježavate desetu godišnjicu programa EY Poduzetnik godine. U tih deset godina dogodile su se razne promjene. Što biste rekli, koje su ključne i kako su utjecale na poduzetništvo u Hrvatskoj?
U deset godina promijenilo se mnogo, a prvenstveno poduzetnička klima u Hrvatskoj. Poduzetnici koje se nekada uglavnom spominjalo u negativnom kontekstu, danas su puno cjenjeniji, pita ih se za mišljenje i suradnja na svim razinama je bolja. Također, na raspolaganju im je puno više izvora financiranja – venture capital, private equity fondovi i banke više prate poduzetnike u njihovom razvoju. Konačno, ekonomska situacija je bolja. Hrvatska je napredovala i dogodilo se puno pozitivnih promjena, od pada nezaposlenosti preko rasta potrošnje i investicija do rasta BDP-a. Sve je to pozitivno utjecalo na promjenu mindseta, pa ne čudi da se ljudima lakše odvažiti na poduzetništvo i preuzimanje rizika.
Biste li rekli da su se promijenili i sami poduzetnici?
Ne bih rekao da su se promijenili sami poduzetnici koliko se zapravo promijenilo okruženje, pa time njihovi izazovi i fokus. Ako pogledamo rezultate Poduzetničkog barometra, istraživanja koje EY provodi među domaćim poduzetnicima, 2019. godine su poduzetnici kao ključan faktor za unapređenje poduzetništva spominjali mjere porezne politike, kao i poboljšanje obrazovnog sustava. Danas poduzetnici stavljaju naglasak na inovacije, digitalnu transformaciju i automatizaciju procesa. Umjetna inteligencija (AI) je tema koja prije pet godina, a kamoli deset, nije niti približno bila aktualna u poslovnom svijetu, dok je danas jedna od ključnih. S druge strane, pronalaženje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika bio je i ostao gorući problem za daljnji razvoj poslovanja.
Berislav Horvat | EY
Spomenuli ste neke rezultate najnovijeg EY Poduzetničkog barometra. Koje još uvide donosi istraživanje?
Kao što sam spomenuo, posebno se ističe to da hrvatski poduzetnici snažno teže inovacijama, digitalizaciji i automatizaciji, a čak ih je 73 posto povećalo upotrebu AI-ja u poslovanju. To je više od prosjeka regije srednje, istočne i jugoistočne Europe te središnje Azije (CESA) u kojoj je istraživanje provedeno. No problem zapošljavanja ostaje jedan od glavnih izazova sa 78 posto poduzetnika koji ističu da teško pronalaze kandidate s traženim iskustvom. Pitanje troškova rada također dominira. Veliki broj ispitanika očekuje negativan utjecaj rasta troškova rada na financijsku sigurnost. Finalno bih izdvojio kako samo četiri posto ispitanika planira prodaju poslovanja u sljedećih 12 mjeseci, što nam pokazuje da su hrvatski poduzetnici i dalje tradicionalni i izrazito vezani za svoje kompanije.
Jesu li poduzetnici danas optimističniji ili oprezniji u pogledu budućnosti?
Rekao bih da su poduzetnici danas oprezniji s obzirom na nesigurnosti na globalnom tržištu zbog pojačanih geopolitičkih izazova i inflacijskih pritisaka. S druge strane, optimistični su kada je riječ o prilikama koje dolaze s digitalnom transformacijom i inovacijama.
Neizostavna tema već tjednima su Trumpove carine. Kako one utječu na stavove i očekivanja poduzetnika u Hrvatskoj?
Pitanje je što će se od najavljenih carina na kraju realizirati. U svakom slučaju, iako u Hrvatskoj nema mnogo kompanija koje će biti direktno pogođene najavljenim carinama, to je sigurno tema koja izaziva brojne reakcije. Takav pristup stvara određenu dozu nesigurnosti koja ne pomaže poduzetnicima, ali poznato je da svaka kriza nosi i prilike. Ovo je dobra prilika da se Europa okrene sama sebi i poveže. Ako se Europa uspije konsolidirati, moguće je smanjiti negativan utjecaj koji će ove carine zasigurno imati na međunarodnu trgovinu i suradnju općenito, te iskoristiti nove prilike za rast na drugim tržištima.
Spomenuli ste da je pitanje radne snage i dalje jedan od ključnih problema. Kakva su vaša iskustva, a kakva su iskustva poduzetnika?
S obzirom na ambicije poduzetnika i planove rasta koji uključuju i zapošljavanje, upravo im pronalaženje zaposlenika s adekvatnim vještinama i iskustvom predstavlja barijeru za daljnji rast i napredak. Osim samog nedostatka adekvatne radne snage, izazov postaje i prilagodba poslodavaca novim generacijama zaposlenika. Pristup mladih prema poslu se značajno promijenio, što od poslodavaca zahtijeva prilagodbu njihovim vrijednostima, hibridnom načinu rada i angažmanu koji su spremni uložiti u neki posao.
Što je po vašem mišljenju ključno za privlačenje i zadržavanje talenata u kompanijama?
Iz osobnog iskustva mogu reći da je za privlačenje i zadržavanje talenata ključno stvaranje pozitivne kulture koja nudi prilike za rast i razvoj. To podrazumijeva zdravu atmosferu za rad, kao i osiguravanje mogućnosti za napredovanje. Ključan je i dobar tim s kvalitetnim pojedincima, kao i kvalitetan nadređeni koji ujedno mora biti i dobar mentor i coach. Sve ove komponente zajedno čine radno okruženje koje može privući i zadržati talentirane pojedince.
Koliko bi u tom smislu mogla biti značajna umjetna inteligencija?
Vjerujem da će umjetna inteligencija biti od velikog značaja za one koji ju brzo i kvalitetno implementiraju. To bi značilo oslobađanje vremena koje se ranije trošilo na jednostavne zadatke te omogućavanje zaposlenicima da rade manje, ali pametnije. To će utjecati na povećanje efikasnosti i zadovoljstva zaposlenika, a to je ključno za njihovo zadržavanje.
Jesu li kompanije na domaćem tržištu prihvatile mogućnosti AI-ja te koliko je važno da na vrijeme integriraju takve tehnologije u svoje poslovanje?
Kompanije na našem tržištu definitivno počinju prihvaćati mogućnosti AI-ja, ali taj proces ide pomalo sporo jer nismo društvo koje je pretjerano otvoreno za promjene. Primjerice, Poduzetnički barometar kaže da čak 41 posto poduzetnika nije imalo nikakva ulaganja u AI u protekle tri godine. Međutim, oni poduzetnici koji ulažu u digitalne tehnologije, u posljednjoj su godini povećano ulagali upravo u AI. Jedan takav primjer je uspješna domaća kompanija M+, koja posluje na svjetskoj razini i implementira AI u call centre, što omogućuje simultane razgovore na više jezika. Bitno je da kompanije na vrijeme počnu integrirati takve tehnologije u svoje poslovanje jer jedino tako mogu ostati konkurentne i iskoristiti sve prednosti koje AI donosi.
EY je i sam najavio veliku investiciju u AI tehnologiju. Možete li nam reći na što će se točno fokusirati ta ulaganja i kako će integracija AI-ja u revizijske i savjetodavne usluge promijeniti način na koji radite?
EY se fokusira na razvoj AI tehnologija kojima je cilj unaprijediti revizijske i savjetodavne usluge. Nedavno je najavljena nova faza investicije od milijarde američkih dolara u revizijsku tehnologiju uz primjenu AI-ja. Integracija AI-ja omogućit će bržu i precizniju analizu podataka i identifikaciju rizika, što će značajno unaprijediti učinkovitost i kvalitetu naših usluga. Očekujemo da će se uz korištenje AI-ja smanjiti vrijeme potrebno za obavljanje jednostavnih zadataka, što će nam omogućiti da više pažnje posvetimo područjima koja su više rizična. Svakako bih naglasio da, iako AI može značajno unaprijediti procese, rezultate koje generira je još uvijek potrebno dobro provjeravati. Ljudski faktor ostaje i uvijek će biti ključan kod provjere i osiguravanja točnosti.
Iz osobne perspektive, daju li vam trenutne promjene i razvoj tehnologije više razloga za optimizam ili pesimizam?
Po prirodi sam optimist, pa tako gledam i na trenutne promjene i razvoj tehnologije. Vjerujem da ćemo raditi pametnije, samo je pitanje kako ćemo to iskoristiti. Tehnologiju možemo iskoristiti kako bismo odradili više u istom vremenu s kojim raspolažemo. S druge strane, možemo iskoristiti tehnologiju kako bismo radili manje i iskoristili ostatak vremena za druge aktivnosti. Balans je bitan i moguć, i to me čini optimističnim.
.webp){kind=icon}
