Pitali smo Crobex 10 kompanije što misle o rastu minimalca, imaju zanimljivu poruku Vladi

Stiže nova godina i novo povećanje minimalne plaće, i to za 15,5 posto. Dok je HUP na nogama, poslodavce iz sastava indeksa Crobex 10 povećanje ne brine, ali neki izražavaju zabrinutost za Vladinu gospodarsku stvarnost.

Dakle minimalac će se povećati za 15,5 posto i iznositi 970 eura bruto. Sadašnji pak iznosi 840 eura bruto, dakle povećat će se za 130 eura. Uz to, Vlada predlaže i ukidanje mogućnosti da poslodavci i radnici u kolektivnom ugovoru mogu ugovoriti iznos manji od zakonom propisane minimalne plaće.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), oko 15 posto zaposlenih u srpnju ove godine primilo je nižu bruto plaću od najavljenog novog minimalca. U srpnju je ukupno bilo zaposleno 1.739.690 osoba, a prema podacima, oko 260 tisuća zaposlenika je za taj mjesec primilo plaću manju od najavljene.

Stoga smo pitali kompanije iz indeksa Crobex 10 kako komentiraju najavljene izmjene te zapošljavaju li uopće radnike na minimalnoj plaći.

Dostojanstvo radnika

Kod tih poslodavaca nema razilaženja u mišljenjima, svi se slažu da je povećanje nužno kako bi se zaštitilo dostojanstvo radnika.

Adris Grupa podržava svaki napor donositelja odluka u promicanju boljega radno-pravnoga i ekonomskog položaja zaposlenika. "U našoj tvrtki plaće i druga davanja (nagrade, božićnice, regresi…)  zaposlenika rezultat su uspjeha koji tvrtka ostvaruje na tržištu. U tom smislu njegujemo i dobar odnos sa sindikatima i socijalnim partnerima", poručili su.

U Atlantic Grupi smatraju da ugovaranje minimalne plaće ima ključnu ulogu u zaštiti dostojanstva radnika jer osigurava da svi radnici, bez obzira na vrstu posla koji obavljaju, dobiju naknadu koja pokriva osnovne životne potrebe, omogućuje pristojan životni standard i smanjuje opasnost od siromaštva zaposlenih.

"Nama je kao poslodavcu važno postojanje zakonodavnog okvira kojim se sprječava eksploatacija i osigurava da radnici nisu prisiljeni raditi za nepravedno niske plaće, a time se, između ostalog, obeshrabruje nelojalna konkurencija. U tom smislu minimalna plaća je ekonomski alat, ali i društveni mehanizam koji promiče poštovanje prema svakom radniku, jača osjećaj socijalne pravde u društvu i potiče osjećaj zadovoljstva radnika, što je važan motivacijski alat u radnom procesu", poručio je za Bloomberg Adriju Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe za korporativne aktivnosti.

Podravkin pogon | Podravka

Podravka porast primanja radnika i poboljšanje uvjeta rada smatra jednako važnim kao i ulaganja u konkurentnost, održivost i dugoročan razvoj poslovanja te ulaganja u portfelj. Tako su tijekom 2023. godine, ističu, plaće radnika povećane dva puta (u srpnju i prosincu), što je ukupno pet povećanja u protekle dvije i pol godine za radnike Podravke. "Kontinuirano ulažemo i planiramo ulagati u plaće i uvjete rada svojih radnika, usporedno prateći kretanja plaća na tržištu rada na nacionalnoj i globalnoj razini", poručili su.

Hrvatski Telekom ističe kako kontinuirano vodi brigu o svojim zaposlenicima "te smo u kompaniji već i ranije, nevezano uz odluku Vlade, osigurali povećanje primanja zaposlenika koja će dobiti s isplatom plaće za (...) listopad. To, između ostalog, uključuje i povećanje minimalne plaće na 1.000 eura bruto te ostala usklađenja plaća".

Ericsson Nikola Tesla poručuje kako nema zaposlenike na minimalnoj plaći. Zapošljavaju gotovo 2800 stručnjaka, od kojih je 95 posto visokoobrazovanih i zaposlenih na poslovima visoke dodane vrijednosti. "Briga o dobrobiti zaposlenika s naglaskom na njihovom profesionalnom razvoju i materijalnoj stabilnosti kontinuirano nam je u fokusu", poručili su za Bloomberg Adriju.

Span

Radnike na minimalnoj plaći nema ni Span. "Imajući u vidu troškove života, potpuno je opravdano podizanje iznosa minimalne plaće. U Spanu nemamo radnike na minimalnoj plaći tako da takva mjera ni na koji način ne utječe na naše poslovanje i konkurentnost. Također, slažemo se s ukidanjem opcije ugovaranja niže plaće od minimalne kolektivnim ugovorom", objasnila je za Bloomberg Adriju Vlasta Carević, vršiteljica dužnosti direktorice ljudskih potencijala Spana.

Ključna je fleksibilnost

No poslodavci iz sastava indeksa Crobex 10 imaju i poruke za Vladu.

"Voljeli bismo da taj položaj zaposlenika bude rezultat naše konkurentnosti i rezultata hrvatskoga gospodarstva, a manje rezultat arbitrarnosti", poruka je Adris Grupe.

Atlantic Grupa smatra kako je važno da Vlada, koja ima ovlast određivati minimalnu plaću, vodi računa o gospodarskoj stvarnosti. "Ključno je da ta odluka bude pažljivo usklađena s potrebama radnika, ali i okolnostima u gospodarstvu, uz kontinuirani dijalog s poslodavcima i sindikatima. Time se osigurava održivost radnih mjesta i potiče dugoročni ekonomski rast", poručuje Vranković.

Atlantic Group

Vranković ističe kako ukidanje opcije ugovaranja plaće niže od minimalne definirane kolektivnim ugovorom ima smisla u kontekstu zaštite radničkih prava i osiguravanja pravednih uvjeta rada.

"Treba ipak imati u vidu da fleksibilnost u ovom pogledu može biti potrebna u određenim iznimnim situacijama. Takve izvanredne okolnosti mogu biti privremeni ekonomski šokovi, ali je iznimno važno voditi računa o tome da bilo kakva odstupanja od osnovnog zakonskog okvira koji regulira minimalnu naknadu za rad budu jasno definirana i strogo regulirana, kako bi se izbjegle zloupotrebe", smatra Vranković iz Atlantic Grupe.

HUP kritičan

Dok su Crobex 10 poslodavci složni, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) puno je kritičnija prema najavama. "Dvije snažne državne intervencije, povećanje plaća zaposlenika u javnom sektoru veće od 30 posto i povećanje minimalca za 15,5 posto na 970 eura u 2025. godini, odnosno za čak 92 posto od 2019. godine stvaraju značajne izazove u gospodarstvu, prije svega kroz jačanje inflatornih pritisaka te pogoršanja konkurentnosti tvrtki. Rast plaća u javnom sektoru nije vezan uz rast produktivnosti, reformu državne administracije ni nagrađivanje kvalitetnih zaposlenika, stoga narušava domaće tržište rada i kao takav nije održiv u smislu očekivanja rasta standarda života u zemlji. Tome svjedoči i podatak da je masa plaća na razini opće države skočila s 11,5 posto BDP-a na 13 posto BDP-a, čime je Hrvatska postala druga najvelikodušnija članica EU-a", kritičan je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

Stojić ističe kako su i članice HUP-a u ovoj su godini dizale ukupna primanja zaposlenih nominalno više od 10 posto ili znatno iznad stope inflacije, ali, objašnjava, privatni sektor donosi odluku na temelju produktivnosti i rezultata poslovanja i zaposlenika.

"Snažan rast plaća u javnom sektoru stavlja privatni sektor pred velike izazove jer država sada vrši pritisak na rast primanja zaposlenih u domaćim tvrtkama znatno iznad rasta produktivnosti, a snažan rast plaća vrši i pritisak na indeksaciju mirovina".

Hrvoje Stojić | HUP

HUP predlaže da se već sljedeće godine u određivanju minimalne plaće primijeni transparentna formula koja bi rast vezala uz produktivnost nacionalnog gospodarstva. To je naročito važno s obzirom na to da Vlada najavljuje dizanje minimalne plaće na 1.200 eura do kraja mandata.

"Posljednjih godina uzastopno povećanje minimalnih plaća iznad je produktivnosti i ne može povećati standard stanovništva već potiče inflatorne pritiske te u konačnici pad kupovne moći. Kad bi veće članice europodručja takvim tempom podizale plaće iznad rasta produktivnosti, ECB bi se aktivnije trebao baviti obuzdavanjem inflacije što bi dovelo do pogoršanja uvjeta financiranja i pada kupovne moć."

U konačnici, svrha minimalne plaće je osiguranje osnovnog životnog standarda radnika s najnižim primanjima, pa HUP predlaže i povećanje te vezivanje osobnog odbitka na iznos bruto minimalne plaće.

"Nije opravdano i ne postoji porezna logika u tome da primatelji minimalne plaće budu oporezivani", zaključuje Stojić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar