Industrije koje pogađa rast minimalca zapravo imaju ozbiljnije probleme

Minimalna plaća često je predmet rasprave među ekonomskim stručnjacima. Zagovornici je smatraju prijekom potrebom jer radnicima olakšava krpanje kraja s krajem, smanjuje nejednakost i generalno se pozitivno odražava na potrošnju. S druge strane, protivnici tvrde da oktroirano dizanje primanja radnika može uništiti neke radno intenzivne industrije te da rast minimalne plaće lančanom reakcijom na kraju rezultira skokom inflacije.

To su, naravno, samo neki od argumenata, ali hrvatska Vlada po tom pitanju nema nikakvih dilema. Svake godine, nakon konzultacija s poslodavcima i sindikatima, odlučuju o iznosu minimalne plaće, a plod toga je da nas od početka iduće godine čeka rast minimalca sa 700 na 840 eura bruto. To znači da će primanja najmanje plaćenih radnika iznositi 677 neto, što je rast od stotinjak eura u odnosu na ovu godinu.

Zanimalo nas što stručnjaci kažu o tome kako će se to odraziti na hrvatsku ekonomiju koja je među liderima eurozone po stopama rasta BDP-a, ali i po rastu inflacije.

Ekonomski analitičar Neven Vidaković smatra da će utjecaj višeg minimalca na domaće gospodarstvo biti neznatan.

"Plaće rastu zbog nedostatka radne snage. Također, ova mjera neće promijeniti strukturu plaća, a to je da skoro 70 posto zaposlenih ima plaću manju od prosječne. Taj podatak govori sve o strukturi hrvatske ekonomije", kazao nam je Vidaković.

Neven Vidaković | Sky Media

Struktura definitivno nije dobra, a još je gora vijest za ljude s ispodprosječnim primanjima činjenica da inflacija najžešće udara po najsiromašnijima. Slabo će ih utješiti i podatak da polako usporava, pa je tako u studenome prvi put nakon dvije godina pala ispod pet posto.

Dakle, dizanje minimalne plaće čini se kao nužnost, a ne stvar izbora. U tom smjeru razmišlja i ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.

Mladen Vedriš | Lana Slivar Dominić/Hina

 

"Minimalna plaća predstavlja usklađivanje s porastom cijena jer inflacija najviše pogađa socijalno najosjetljivije građane. To je realnost s aspekta kupovne moći, odnosno potreba onih koji rade. Druga je strana da postoje neke industrijske grane, poput drvne ili tekstilne, gdje su profitne marže vrlo male, pa bilo kakva korekcija minimalnih plaća u odnosu na Moldaviju ili Vijetnam može ugroziti njihov opstanak. To je dosta delikatno pitanje, pa sve države za takve industrije na zalazu traže posebna rješenja. Država mora rasteretiti te branše vertikalnim mjerama i zaštiti radna mjesta", poručio je Vedriš za Bloomberg Adriju.

Veliki uteg

Budućnost industrija s tankim maržama brine i Gorana Šaravanju, glavnog ekonomista Hrvatske gospodarske komore (HGK), koji na dizanje minimalca općenito ne gleda kao nešto pozitivno.

Goran Šaravanja | Zvonimir KUHTIĆ/HINA

"Izraženo povećanje minimalne plaće je veliki udarac za radno intenzivne industrijske aktivnosti poput tekstilne industrije. Osim toga, povećanje minimalca povećava sve ostale troškove rada, a kako je inozemno ekonomsko okruženje nepoticajno, riječ je o velikom utegu za gospodarstvenike. Držim da bi gospodarstvenici ionako dizali plaće radnicima zbog općeg nedostatka radne snage, ali sasvim sigurno umjerenijim stopama nego povećanje minimalca koji je Vlada propisala", naglašava Šaravanja.

Drugim riječima, država je samo dinamizirala postojeći trend rasta plaća, a kako je upitno hoće li i sve veći uvoz radnika zadovoljiti potrebe gospodarstva, čini se da će se poslodavci iduće godine morati još dublje mašiti u džep, ne samo po pitanju minimalca, već i u svim drugim decilima i kvartilima, sviđalo im se to ili ne.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar