Vlada diže minimalac, inspektori pišu kazne, a poslodavci šute

Nakon nekoliko valova podizanja plaća, neke su industrije i tvrtke isplivale iz najnižeg platnog razreda, no, zbog brzog rasta minimalnih plaća i nešto sporijeg općeg rasta plaća, neke su tvrtke ušle u taj krug. Budući da je već dugo enigma koliko ljudi u Hrvatskoj doista prima minimalnu plaću i koje su to tvrtke koje ih zapošljavaju, odlučili smo to istražiti.

Godinama se u javnosti koketira s brojem od 50 tisuća ljudi na minimalcu. No ove je godine prilikom određivanja novog povećanja minimalne plaće za iduću godinu Vlada izašla s puno manjim brojem ljudi koje ta mjera obuhvaća, ustvrdivši kako ih je svega 35 tisuća. Kako bismo dobili i neku potvrdu da je zaista u nekoliko mjeseci čak 15 tisuća ljudi manje na minimalcu, obratili smo se Poreznoj upravi.

Međutim, podatak koji su nam oni iznijeli nikako nije potvrdio Vladinu procjenu. Dapače, mnogostruko ju je nadišao. Prema evidenciji objedinjenih JOPPD obrazaca u kojima je "iskazan primitak s osnove nesamostalnog rada u visini/do visine minimalne plaće" u prosincu prije godinu dana bilo je čak 87.692 zaposlenih koji su primali bruto plaću od 4.250 kuna ili nižu. Djelatnike s takvom plaćom zapošljavala su 33.902 poslodavca.

Prema podacima Porezne uprave, u 2014. i 2015. godini bilo je upola manje zaposlenih na minimalnoj plaći – između 40 i 45 tisuća. Potom je 2016. godine, kada je minimalna bruto plaća povećana s 3.029,55 kuna na 3.120 kuna, broj zaposlenih koji imaju takva ili niža primanja porastao na nešto više od 62 tisuće ljudi i tu se zadržao sve do 2019. godine. U te je tri godine minimalac rastao za stotinu, odnosno nešto manje od dvije stotine kuna.

Kada je Vlada prije tri godine odlučila povećati minimalnu bruto plaću za 300 kuna, s 3.439,80 na 3.750 kuna, broj zaposlenih na minimalcu je dramatično porastao – za 20 tisuća ljudi. Pokazatelj je to kako su se plaće mnogih zaposlenih kretale tek nešto iznad minimalne.

U čudnovatoj 2020. godini, gdje je minimalac ponovno povećan za gotovo 300 kuna, pandemija je napravila pomutnju ponude i potražnje na tržištu te zaustavila neke proizvodne pogone, pa je broj zaposlenih na minimalcu pao na 76.851.

Ipak, bio je to tek kratkotrajni posrtaj jer se oporavkom tržišta i novim rastom minimalne bruto plaće na 4.250 kuna u 2021. godini broj zaposlenih na minimalcu razmahao kao nikada prije. Novim podizanjem minimalne plaće koje će uslijediti iduće godine za očekivati je da će broj zaposlenih na minimalcu kao na plimnom valu dodatno porasti. Čak i usprkos povećanjima plaće koje je uslijedilo zbog usklađivanja s inflacijom.

"Rekao bih da će s ovim povećanjem minimalne plaće broj ljudi na minimalnoj plaći možda i porasti. Oni koji su bili malo iznad takve plaće sada više nisu ako im poslodavac nije podizao plaću ili u slučaju da je podizao plaću u manjem postotku nego što se dizao minimalac", rekao je u kratkom telefonskom razgovoru za Bloomberg Adriju Matija Kroflin, makroekonomist iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Povećanje plaća

Krenuli smo u potragu za poslodavcima koji imaju najviše zaposlenika na minimalnoj plaći. Poslali smo upite nekima od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj poput Fortenove i Hrvatske pošte kako bismo provjerili hoće li oni morati restrukturirati dio poslovanja zbog najnovijih najava o povećanjima minimalne plaće. Iz Fortenove nisu odgovorili na upit, a iz Hrvatske su pošte ustvrdili kako gotovo da i nemaju takve radne snage.

"Povećanjem plaća radnicima od I. do III. platnog razreda u 2022. godini, u ovom trenutku imamo samo dva radnika s ugovorenom minimalnom plaćom, a čija prava iz radnog odnosa miruju te im iz tog razloga nije došlo do izmjene ugovora o radu i ugovorene plaće."

Naveli su i kako se situacija neće značajnije promijeniti ni kada prvog siječnja na snagu stupi Uredba Vlade o visini minimalne plaće. Kako će tom mjerom biti obuhvaćeno pet radnika čija prava iz radnog odnosa također miruju, povećanje minimalne plaće neće imati utjecaja na poslovanje, istaknuli su iz Hrvatske pošte.

U Hrvatskoj pošti je trenutno samo dvoje ljudi zaposleno na minimalnoj plaći, a njihov je radni status u mirovanju | Hrvatska pošta

Mnogi su poslodavci posljednjih nekoliko godina zbog velike potražnje za radnicima koji više nisu toliko dostupni na tržištu rada povećavali plaće. Prije desetak godina vladala je velika nezaposlenost i poslodavci su mogli pronaći radnike bez problema. No pritom su napravili pogrešku koju i danas plaćaju.

"Takvu poziciju na tržištu rada poslodavci su u dobroj mjeri koristili za pritiskanje na cijenu rada i sad djelomično žanju plodove takvog postupanja jer sad u djelatnosti turizma i osnovnih uslužnih djelatnosti, kao što su čišćenje, spremanje, usluživanje pa i zaštitarske djelatnosti, naprosto nemate ljudi koji bi htjeli to raditi. Stoga su, da bi se moglo naći čovjeka koji bi takve stvari htio raditi, plaće snažno narasle, znatno snažnije od prosjeka", objašnjava Kroflin.

Dodaje kako je ogromna potražnja za radom u nisko plaćenim djelatnostima poput turizma, građevine, uslužnih djelatnosti i trgovine. Naravno, uz odnos ponude i potražnje na tržištu, na povećanje primanja zaposlenih u tim djelatnostima, ističe, utjecala su i povećanja minimalne plaće.

Dvadeset tvrtki

Kako bismo dobili realniji uvid u to koji poslodavci zapošljavaju radnu snagu na minimalnoj plaći, dobili smo od Fine popis dvadeset tvrtki koje zapošljavaju više od sto ljudi i pritom isplaćuje najnižu prosječnu plaću. Tvrtke s popisa koje su nam dostavili zapošljavale su lani 5150 ljudi, a pretežno se bave proizvodnjom tekstila i hrane, trgovinom, ugostiteljstvom, građevinarstvom, zaštitarstvom te uslugama prijevoza i čišćenja.

Prema njihovim podacima, najnižu prosječnu plaću, od 3.402 kune, lani je isplaćivao čakovečki Maestral za ugostiteljstvo i trgovinu, koji je registriran i za gradnju stambenih i nestambenih zgrada te je zapošljavao 117 ljudi. Fina je radila izračun mjesečnog prosjeka temeljem podataka iskazanih u godišnjim financijskim izvještajima (GFI) za 2021. godinu. Pojasnili su kako su za izračun prosjeka dijelili ukupni godišnji trošak tvrtke za neto plaće s brojem zaposlenih i 12 mjeseci.

Među tim tvrtkama najveći su poslodavci varaždinski Varteks i vukovarsko Borovo. Iz Varteksa koji je lani imao 869 zaposlenih odgovorili su nam kako je u prvih devet mjeseci ove godine prosječna mjesečna neto plaća, bez dodatnih nagrađivanja i bonusa, bila 4.233 kune. Dakle, premašivala je zakonom propisan minimalac od 3.750 kuna. Precizirali su za Bloomberg Adriju i kako je od 735 djelatnika, koliko je u tvrtki bilo zaposleno 30. rujna ove godine, njih 600 primalo minimalnu plaću.

Iako je prošle godine, prema podacima Fine, prosječna neto mjesečna plaća u Varteksu bila 3.460 kuna, iz te tekstilne tvrtke kažu kako je prema njihovim izračunima prosječna mjesečna neto plaća za 2021. godinu bila 4.001 kunu. Razlike u tim iznosima su značajne, no nije rijetkost da se računovodstvo tvrtki i Fine razlikuju.

Međutim, ovaj slučaj podcrtava koliko je teško donositi zaključke o zaposlenima na minimalcu bez provjerenih informacija iz samih tvrtki. Koliko nerado dijele takve informacije pokazuje i to što smo za potrebe ovog teksta uputili 12 upita tvrtkama, a dobili samo tri odgovora. Uz Fortenovu, na upit nisu reagirali ni iz Borova, Robina, Pro Wooda, 007 Miletića, Zagrebačkih Trgovinskih Sistema, Samsica, MS Expressa i K.S.T. trgovine.

Kako to da je prosjek plaća tako nizak te da je gotovo jednak minimalnoj propisanoj plaći s obzirom na to da svaka tvrtka ima rukovodstvo koje je u pravilu više plaćeno? To se može objasniti bolovanjem zaposlenika na minimalnoj plaći koji u tom slučaju dobiva 70 posto plaće, ali i zapošljavanjem na pola radnog vremena. Takav je primjer zagrebačke tvrtke Noky Security koja je, prema podacima Fine, lani zapošljavala 485 ljudi, a prosječna neto mjesečna plaća iznosila je 3.593 kune.

U Varteksu je 600 zaposlenih na minimalnoj plaći | Siniša Kalajdžija/Hina

"Naše plaće nikada nisu ispod zakonom propisane minimalne plaće, ali je naša djelatnost takva da nam odgovara tip kadra koji ima beneficirani radni staž, pa se nakon odlaska u mirovinu iz policije ili vojske zaposli kod nas na pola radnog vremena, posebice jer se radi o provjerenim ljudima koji su pogodni za zaštitu zgrada državnih ustanova koje čuvamo – HBOR, REGOS, HZMO, HZZO, HEP, HOPS, HT i slično", rekli su iz te tvrtke koja je uz solinski 007 Miletić jedina zaštitarska tvrtka s Finina popisa.

Najviše su zastupljene tekstilne tvrtke – osim Varteksa i Borova na popisu su se našli i proizvođači odjeće Iva-Tekstil iz Ivanca i Tex iz Garešnice koji zapošljavaju po stotinjak ljudi. No one nisu na vrhu popisa. Najniže prosječne mjesečne neto plaće uz tvrtku Maestral prošle su godine isplatili DomCommerce iz Podstrane koji se bavi trgovinom, ugostiteljstvom i građevinarstvom te zagrebačke tvrtke Valbo Snaga koja se bavi uslužnim djelatnostima, trgovinom i posluživanjem hrane te K.S.T. trgovina i Samsic koji se bavi čišćenjem zgrada.

Na popisu su i tvrtke koje se bave prijevozom MS Express i Croatia Bus, a predstavnici prehrambenog sektora su Pekarstvo Kadulja iz Darde, Robin iz Križevaca te Fridrih iz Sesveta koji se bavi uzgojem šampinjona. Pro Wood iz Đurđenovca je jedini predstavnik drvno-prerađivačke industrije na popisu.

Konkurentnost

Iako nisu bile voljne govoriti o utjecaju koji će na njihovo poslovanje imati najnovije podizanje minimalnih plaća koje ih očekuje u siječnju, izvjesno je da će to značiti udar na njihovo poslovanje.

"U industriji u kojoj 60 do 65 posto cijene jedinice proizvoda čini trošak rada, odnosno troškovi proizvodnih radnika, rast minimalne plaće iz godine u godinu znatno utječe na konkurentnost vlastitog proizvoda na tržištu, posebice na izvoz", tumače iz Varteksa.

Napominju kako će s novim povećanjem u 2023. godini, ukupni rast minimalca od 2016. godine iznositi 2.154,15 kuna bruto, što je rast od 69,04 posto. To, međutim, nije jedini rast troškova s kojim se ta tvrtka suočava. Lani su zbog koronakrize porasli troškovi transporta, cijena vune i pamuka porasla je 40 posto, viskoze 20 posto, a cijena određenih repromaterijala poput plastike bilježila je porast i do 50 posto.

"U 2023. godini imamo dodatni rast cijena inputa za pet do deset posto za prvi dio godine i najavu dodatnih povećanja za drugi dio godine radi rata u Ukrajini i novog porasta cijene transporta. Ako tome dodamo i povećanje cijene energenata za 2,5 puta krajem 2022. godine te smanjenu kupovnu moć plaća u Hrvatskoj, čeka nas izazovna poslovna godina", komentirali su iz Varteksa.

Njihova situacija primjenjiva je na mnoge tvrtke, a povećanje minimalne plaće predstavlja dodatno opterećenje za gotovo 34 tisuće tvrtki koje, prema podacima Fine, zapošljavaju radnike na takve ugovore. U nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju predsjednica Uprave Saponije Dajana Mrčela istaknula je i kako povećanje minimalne plaće utječe na cijeli sustav plaća, tako da trošak koji čeka poslodavce po pitanju podizanja plaća nadilazi broj zaposlenih na minimalcu.

Inspektorat u akciji

Premda je minimalna plaća zakonski propisana, to ne priječi određene poslodavce da se na to ogluše. U prvih devet mjeseci ove godine broj upravnih mjera koje je donijela Inspekcija rada Državnog inspektorata premašio je broj upravnih mjera izdanih za cijelu prošlu godinu.

Lani je inspekcija zbog neisplate minimalne plaće, nezakonitog obračuna ili isplate plaće, što uključuje i pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i slično, donijela 48 upravnih mjera. To znači da su poslodavcima naložili da radnicima dostave obračun dugovanih, neisplaćenih plaća koji je ujedno i ovršna isprava. Do rujna ove godine Državni je inspektorat donio već 50 takvih mjera.

Prošle je godine inspektorat utvrdio kako postoji osnovana sumnja za 236 prekršaja isplate plaće koja je niža od minimalne i to za 1321 radnika, dok je ove godine zabilježeno 168 takvih prekršaja koji su se odnosili na 401 radnika.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar