Povećanjem minimalne plaće poslodavci će podebljati proračun

Najavljenim povećanjem minimalne plaće država na poslodavce koje imaju takve zaposlenike stavlja trošak od 765 kuna mjesečno po zaposleniku. Iako će najmanje plaćenim zaposlenicima kupovna moć porasti za 470 kuna mjesečno, oni nisu jedini. Naime, tim će se povećanjem podebljati državni proračun.

Vlada je nedavno donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2023. godinu prema kojoj će se od prvog siječnja isplaćivati minimalac od 700 eura bruto (5.274,15 kuna), odnosno 560 eura neto (4.219,32 kuna). Dosad je minimalna plaća iznosila 3.750 kuna neto, a špekuliralo se da će u listopadu Vlada podići minimalac na 4.000 kuna. Stoga je i premijer Andrej Plenković komentirao da je iznos minimalca porastao brže nego što su predvidjeli. Vladin je cilj do kraja mandata povećati prosječnu plaću na 1.088 eura (8.200 kuna).

Naime, prema Direktivi o minimalnoj plaći u Europskoj uniji, minimalna plaća ne bi smjela biti ispod 60 posto medijalne, odnosno 50 posto prosječne plaće u državi. Države članice imaju dvije godine da provedu tu direktivu. Iz Vlade su izvijestili da će novim povećanjem minimalna plaća iznositi 51,32 posto prosječne bruto plaće i 62,14 posto bruto medijalne plaće za srpanj ove godine.

Proračunski prihodi

Slijedom najavljenih promjena Bloomberg Adria je izračunala kako će se one odraziti na troškove poslodavaca te koliko će novca zahvaljujući toj izmjeni završiti u državnom proračunu. Međutim, odmah se pojavio problem, odnosno pitanje koliko zapravo zaposlenika u Hrvatskoj prima minimalnu plaću.

Vlada je u priopćenju nakon sjednice na kojoj je odlučila o minimalcu navela da je u Hrvatskoj oko 35 tisuća zaposlenih na minimalnoj plaći. Budući da je krajem prošle godine izdajući Uredbu o visini minimalne plaće za 2022. godinu navodila da je 51 tisuća ljudi na minimalnoj plaći, a isti podatak sindikati koriste već godinama, odlučili smo provjeriti s Poreznom upravom o kojem broju se zapravo radi. Nemalo nas je iznenadio podatak koji su nam oni dostavili.

Ne samo da se broj zaposlenih s minimalnom plaćom nije smanjio na 35 tisuća, nego je on uvelike nadmašio uvriježenih 50 tisuća ljudi. Naime, prema objedinjenim Obrascima JOPPD, u prosincu 2021. godine na plaći koja je iznosila 4.250 kuna bruto ili bila manja od tog iznosa bilo je 87.692 ljudi. Iako je nejasno gdje su ti svi ljudi zaposleni, dobili smo podatak da su raspoređeni kod 33.902 poslodavaca. Raspon od 35 do 87 tisuća nije mali, stoga smo u računicu uključili sve tri varijante.

Opterećenje za poslodavce

Povećanje neto minimalne plaće na 4.220 kuna predstavlja dodatno opterećenje za poslodavce koji će na godišnjoj razini po zaposleniku morati izdvojiti 9.174,24 kuna više, odnosno 764,52 kune mjesečno. Javna je tajna da ovakve mjere često rezultiraju rezanjem radnih mjesta koja predstavljaju trošak proprocionalan novom financijskom opterećenju za tvrtku. No, o tome se ne govori javno. Tvrtke koje ne ostvaruju veliku dobit i nemaju odakle financirati takva povećanja i nemaju puno opcija. Stoga je mnogo onih koji ne pozdravljaju koncept minimalca i takvu intervenciju države u gospodarstvo. U pripremi ovog članka razgovarali smo s nekoliko ekonomista koji dijele taj stav.

Jedan od njih je Danko Sučević, direktor BDO Infokorpa, koji smatra da određivanje minimalne plaće nema smisla. "Puno zemalja ima minimalne plaće i one gotovo uvijek imaju negativan utjecaj na gospodarstvo, ali je taj utjecaj vjerojatno manji od pozitivnog političkog utjecaja. Određivanje plaće stvar je radnika i poslodavca. Plaće najbolje rastu kada gospodarstvo dobro posluje i kad je nezaposlenost najmanja. Ovo ne vodi ničemu od toga, te mjere ne vode povećanju uspješnosti poslodavca." Dodaje da su, doduše, ti negativni utjecaji kratkoročni jer ih dugoročno anulira rast plaća koji se odvija automatizmom.

Osim političke podrške glasača, ovog će puta Vlada povećanjem minimalca osigurati i dodatnu proračunsku injekciju. Gledajući podatke o rebalansu proračuna, trebat će im. Vlada je nedavno Saboru poslala prijedlog rebalansa proračuna kojim se ukupni prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna. Prema tome, državni proračun bi ove godine bio u deficitu 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.

No, okrenimo se prema 2023. godini kada se počne primjenjivati Uredba o visini minimalne plaće. To znači da će država moći ubirati 55 kuna poreza od 35 do 50 tisuća ljudi čiji prihodi dosad nisu podlijegali oporezivanju jer su im primanja bila niža od 4.000 kuna koliko iznosi neoporezivi osobni odbitak. Kada ne bi bilo prava na osobne odbitke za djecu i uzdržavane osobe, samo na porezu zaposlenika na minimalcu državni proračun napunio bi se za između 23,1 i 57,88 milijuna dodatnih kuna godišnje. No, to je optimum koji vjerojatno neće biti dosegnut.

Potvrđuju to iz Porezne uprave koju smo zamolili za informaciju hoće li s novom godinom doći do povećanja osobnog odbitka. "Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine nije predviđeno povećanje osobnog odbitka odnosno neoporezivog iznosa dohotka", odgovorili su i otklonili tu mogućnost.

Iz Porezne podsjećaju da je s prvim danom 2017. godine osnovni osobni odbitak povećan s 2.600 na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove. Od 1. siječnja 2020. godine osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna.

"Prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70 posto svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Stoga bi daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovelo u pitanje načelo razmjernosti - porez trebaju plaćati svi, a plaća ga oko trećine svih obveznika poreza na dohodak", ističu iz Porezne.

Porez na dohodak je zajednički porez čiji se prihod dijeli između općina, gradova i županija. Prema podacima Ministarstva financija u prošloj je godini porezom na dohodak ostvareno 13 milijardi kuna.

Koliko će biti izdašna nova injekcija od osoba na minimalcu teško je precizno predvidjeti s obzirom na različite porezne olakšice na koje zaposlenici ostvaruju pravo. No, u tom koktelu porezi su zapravo najmanja stavka.

Doprinosi

Puno se veći priljev novca očekuje u okviru zdravstvenih i mirovinskih doprinosa gdje takvih olakšica nema. Zahvaljujući odluci Vlade o povećanju minimalnih plaća od svake će takve plaće sektor Vilija Beroša prosperirati za dodatnih 108,28 kuna. Zasigurno zdravstveni sektor s novih 3,78 do 9,49 milijuna kuna mjesečno, odnosno 45,47 do 113,94 milijuna kuna godišnje neće začepiti duboku proračunsku rupu, ali plus na prihodovnoj strani proračuna nikada nije na odmet.

U mirovinski sustav također će svaki poslodavac za radnika na minimalcu dati gotovo sto kuna (98,43 kune) više za prvi mirovinski stup. Drugim riječima, u prvi mirovinski stup slit će se između 3,44 i 8,63 milijuna kuna više mjesečno, odnosno između 41,34 i 103,57 milijuna kuna godišnje.

Kad se sve to zbroji, država bi podizanjem minimalne plaće, da nema osobnih odbitaka za uzdržavane osobe, uprihodila između 109,91 i 275,38 milijuna kuna. No, kako porez na dohodak ne plaćaju svi zaposleni, jasno je kako se taj cjelokupni iznos neće uliti u proračun, no posve je izvjesno da će tamo završiti milijuni kuna od ovih gotovo 34 tisuće poslodavaca koji sa svojim radnicima sklapaju ugovore na minimalnu plaću.

Sindikati

Predsjednici sindikata pozdravili su povećanje minimalnih plaća, ali smatraju da je ono nedovoljno s obzirom na stope inflacije. Minimalna plaća za iduću godinu, prema mišljenju Nezavisnih hrvatskih sindikata (NSH), trebala bi biti najmanje 730 eura bruto. Sučević upozorava da je takvo određivanje visine minimalne plaće isto upitno jer tko može preživjeti sa 700 eura bruto plaće? "Zašto je ne postave na 1.500 eura? To bi rezultiralo gašenjem industrija, a i ovako im se ne pomaže jer da imaju visoke prihode i dobit ne bi ni isplaćivale male plaće. To je čisti populizam", zaključuje.

Plaće donekle korigiraju i uvjeti na tržištu rada. Deficit kadrova i borba za očuvanje konkurentnosti kod radne snage rade pritisak poslodavcima da se odmaknu od minimalnih plaća.

"Kontekst u kojemu dolazi povećanje minimalne plaće je općepoznati nedostatak radne snage. Dakle, poslodavci koji žele pronaći adekvatnu radnu snagu i zadržati ju ionako moraju platiti svoje radnike. Svakako će biti onih radno intenzivnih aktivnosti kojima će ovo povećanje minimalne plaće predstaviti problem, ali kako se ekonomija mijenja i razvija, različite nove prilike se otvaraju", komentirao je za nedavno za Bloomberg Adriju Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.

Troškovi poslodavca

S obzirom na to da je dobit rasla više no što je rasla inflacija, sindikati su mišljenja da poslodavci imaju još prostora za povećanje plaća. No, to će se vjerojatno i dogoditi. Doduše, ne tako da se dodatno podignu primanja onima koji su na minimalcu, nego da se poveća plaća onim zaposlenicima koji će zbog izmjena u iznosu minimalca ući u taj najniži platni razred.

"Procjene su da će ovo povećanje minimalne plaće osigurati povećanje plaće ne samo za radnike koji sada primaju minimalnu plaću već i za još više od 70 tisuća zaposlenih koji primaju više od minimalne, ali manje od 5.274,15 kuna", naveli su iz Vlade.

U nedavnom razgovoru s poslodavcima već smo ustanovili da povećanje minimalne plaće ima puno dublje posljedice na tržištu rada. To je obično psihološki okidač za korekciju svih plaća. Samim time, poslodavcima je serviran puno veći rast troškova od 765 kuna mjesečno po zaposlenom.