TikTok, reklame i tereni - gdje djeca smiju raditi i zarađivati?

Glumac Macaulay Culkin, teen zvijezda Justin Bieber, ili Benyamin Ahmed koji je imao tek 12 godina kada je postao poznat zbog NFT-ova, samo su neki od primjera osoba koje su svoje karijere započeli kao djeca. Oni i mnogi drugi su još kao klinci zaradili milijune, a da većina svijeta nije niti postavila pitanje kako je moguće da su tako mladi postali dio neke industrije?

Nebitno što radili – od konobarenja, pranja prozora na benzinskim postajama, do glume ili pjevanja – djeca u većini država ne smiju raditi do određene dobne granice, no kako je moguće da su u nekim industrijama toliko prisutni?

Rad djece u Hrvatskoj

Maloljetne osobe u Hrvatskoj, kao i u ostalim državama Europske unije, ne smiju raditi. Točnije, prema Zakonu o radu, ne smiju raditi s manje od 15 godina i ako pohađaju obvezno osnovno obrazovanje. U suprotnom se mogu zaposliti, ali uz ovlaštenje zakonskog zastupnika - roditelja ili skrbnika.

"Maloljetni redoviti učenici mogu raditi za vrijeme školskih praznika uz posredovanje ovlaštene srednjoškolske ustanove (tzv. učeničkog servisa). Za obavljanje poslova posredovanja, srednjoškolske ustanove moraju imati pisanu suglasnost učenikovog zakonskog zastupnika ili skrbnika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost inspektora rada", objašnjavaju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Dobne granice za rad uglavnom su slične i u državama izvan EU. Tako primjerice u Velikoj Britaniji djeca mogu raditi pola radnog vremena od 14. godine, a nakon 16. godine mogu raditi puno radno vrijeme. Od 14. godine djeca mogu raditi od 14. godine, dok u Kanadi i Australiji mogu od 13. godine.

Sport, gluma i reklame

No, dok većina ljudi u razgovorima o zakonima razmišlja o tome kada djeca smiju raditi poslove s kojima će zaraditi ljetni džeparac, što je s onima koji osjetno mlađi uđu u industrije u kojima se okreću veći iznosi?

Takvih primjera ima mnogo, a među njima je i onaj nogometaša Lamine Yamala koji je sa samo 16 godina postao standardni član Barcelone i španjolske reprezentacije. Njegovi nastupi na Europskom prvenstvu 2024. otvorili su pitanja ne samo o sportskom potencijalu, već i o pravnom okviru koji omogućava maloljetnicima da profesionalno nastupaju na najvećim sportskim natjecanjima.

Lamine Yamal | Depositphotos

Kako je to moguće? Postoje industrije u kojima se osobe mogu zaposliti čak i mlađe od 15 godina. Prema europskim pravilima djeca mlađa od 15 godina mogu zaposliti u kulturnim, umjetničkim, sportskim ili reklamnim aktivnostima. Ono što je pri tome ključno jest da nadležna tijela za to daju odobrenje.

I ovo pravilo EU nije neobično jer ga slijede i brojne druge države. Primjerice, djeca mlađa od 14 godina u Velikoj Britaniji mogu raditi u područjima kao što su televizija, kazalište ili modeling.

U slučaju Yamala primjenjuju se Španjolski zakoni prema kojima maloljetnici smiju sklopiti profesionalni ugovor uz suglasnost roditelja ili zakonskog skrbnika. Španjolski Zakon o radu dozvoljava rad osoba mlađih od 18 godina, ali uz stroga ograničenja: rad ne smije utjecati na obrazovanje, mora biti prikladan njihovom uzrastu i zdravlju, a radno vrijeme je skraćeno. Nogomet, kao organizirana i regulirana djelatnost unutar sportskih saveza, ima poseban status koji olakšava ovakve angažmane. Ipak, FIFA-ina pravila su nešto drugačija. U nastojanju da se spriječi eksploatacija djece, zabranjuje međunarodne transfere igrača mlađih od 18 godina, osim u izuzetnim slučajevima - poput preseljenja obitelji iz razloga koji nisu povezani s nogometom, ili ako igrač živi blizu granice i igra za klub iz susjedne države.

Maloljetni influenceri

No ovakvih primjera nema samo u sportu, glazbi ili glumi. I društvene mreže već su godina "mjesto rada" brojne djece. Od YouTubera do TikTokera, neka djeca danas putem ovih platformi zarađuju ozbiljne novce. Primjerice, Ryan Kaji je karijeru započeo videima u kojima raspakirava igračke na YouTubeu s tek tri godine. Danas kao 12-godišnjak slovi kao jedan od najbogatijih mladih kreatora na YouTubeu.

I Filipinka Niana Guerrero spada u kategoriju onih koji su svoju influencersku karijeru započeli maloljetni. Danas ima 19 godina i spada u neke od najpopularnijih osoba na Instagramu i TikToku.

No to su tek dva od brojnih primjera maloljetnika koji su ušli na tržište društvenih mreža kao maloljetnici. Je li takva praksa postala uobičajena i na domaćem tržištu?

Influencera koji su maloljetni na domaćem tržištu ima, no njihove aktivno su posebno upale u oko javnosti prošlog tjedna nakon što je poznati influencer i vlasnik agencije Crew Dario Marčac objavio da su za kampanje na društvenim mrežama angažirali djevojku od tek 14 godina.

Objava je naišla na brojne kritike, no iz Crew Medije su za Bloomberg Adriju kazali da se kod angažmana maloljetnih kreatora svi projekti provode isključivo uz prethodnu suglasnost i aktivno sudjelovanje roditelja ili zakonskih skrbnika, u skladu s važećim zakonodavstvom i dobrom praksom industrije.

Prema tome, njihov honoriran angažman na društvenim mrežama trebao bi biti jednak kao i bilo koje sudjelovanje u snimaju reklama, sudjelovanju u emisijama ili angažman u filmovima. Jer, kako smo ranije spomenuli, maloljetne osobe u Hrvatskoj smiju raditi u kulturnim, umjetničkim, sportskim ili reklamnim aktivnostima.  

Za to im je, prema domaćim zakonima potrebno odobrenje roditelja i nadležnih tijela te na samim profilima takvih maloljetnih influencera stoje napomene da profilom upravljaju roditelji ("account managed by parents").

Ako uzmemo u obzir da se u današnjem svijetu većina marketinških aktivnosti ionako preselilo na društvene mreže, onda je takav angažman maloljetnika jednak bilo kojoj drugoj reklami u kojoj glume djeca. Pitanje ostaje samo možemo li angažman na TikToku ili bilo kojoj drugoj društvenoj mreži poistovjetiti s angažmanom u ostalim reklamama?

-- U pripremi teksta pomogao Rijad Durkić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar