Radite li samo minimum? Možda ste sljedeći na listi za otkaz

S jedne strane nedovoljno angažiranih zaposlenika, a druge strane sve manje prilika za nove poslove. Ovako bi se ukratko mogao opisati paradoks koji se trenutno događa na tržištu rada. Nakon što je nekoliko godina trajalo otimanje talenata dobrim plaćama i benefitima, tržište rada se promijenilo, a to sa sobom donosi izazove i za poslodavce i za zaposlenike.

Što se trenutno događa na tržištu rada i što nas očekuje? Ovo je pitanje koje zahtjeva slojevit odgovor, a povezan s nizom faktora koji uključuju inflaciju, geopolitiku, angažiranost zaposlenika, pa i sposobnost samih menadžera.

Quiet quitting samo je jedan od pojmova koji su proteklih godina bili nositelji okretanja protiv hustle kulture i slanja poruke poslodavcima da zaposlenici više nemaju namjeru 'ginuti' za posao. Pa kako bi zadržali ili privukli zaposlenike koji su bili spremni mijenjati poslove sve dok ne pronađu ono što im u potpunosti odgovara, poslodavci su posljednjih godina dizali plaće, benefite i fleksibilnost uvjeta rada. 

I sve to ne bi bilo ni loše ni krivo kada bi to bilo održivo. No situacija se do danas promijenila.

Zaoštravanje tržišta rada

I ekonomska i geopolitička situacija u svijetu posljednjih se godina zaoštrila. Uz sve nesigurnosti nije za očekivati da će kompanije moći nastaviti s podizanjima plaća i benefita, barem ne onoliko koliko bi zaposlenici željeli ili koliko su navikli, objasnili su za Bloomberg Adriju stručnjaci iz DeeP Projecta.

Osim toga, u Sjedinjenim Američkim Državama se stanje na tržištu rada usporilo. Nakon što su krenula otpuštanja javnih službenika, američko ministarstvo rada nedavno je objavilo da se povećao broj zahtjeva za naknade za nezaposlene. Iako se za sada napominje da situacija nije dramatična, indikativno je i da sve više ljudi ostaje na listama nezaposlenih dulje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Također, dok je prije koju godinu traženje novog posla nekima bilo poput hobija, sada sve manje ljudi misli da je to dobra opcija. Više od 70 posto ljudi koji traže posao vjeruje da trenutno tržište rada nije pogodno za pronalazak novih prilika, pokazuje istraživanje kompanije Aerotek.

Poslodavci borbu vode s angažiranosti zaposlenika | Bloomberg

I to nije neobično. U periodima kada je opće raspoloženje pozitivno, poduzeća obično ubrzavaju procese zapošljavanja, no s rastom zabrinutosti poslodavci smanjuju potrošnju. Zbog svega brojna predviđanja kažu da će kompanije zbog visokih kamatnih stopa i neizvjesnosti politike, posebno oko carina, biti sve opreznije u pogledu povećanja broja zaposlenih.

A kako to obično biva, cijela situacija bi s vremenom mogla bi utjecati i na zaoštravanje situacije u Hrvatskoj, ističu iz DeeP Projecta.

Problem angažiranosti

No unatoč svemu, poslodavci borbu vode s angažiranosti zaposlenika. Iako to djeluje pomalo paradoksalno, to je i dalje jedan od najvećih izazova za poslodavce. Dok bi iz laičke perspektive bilo za očekivati da će otkazi ili podizanje nesigurnosti zaposlenike potaknuti na angažman, dokazivanje i osiguravanje svog mjesta u kompaniji, na tržištu se događa upravo suprotno.

Samo 13 posto zaposlenika u Europi izjavljuje da su visoko angažirani na poslu. Istovremeno čak 72 posto je onih koji rade samo onoliko koliko je nužno, bez dodatne motivacije i inicijative, dok ih 16 posto spada u aktivno neangažirane, što znači da su nezadovoljni poslom i često negativno utječu na radno okruženje, navodi Gallupovo istraživanje. Zašto je to problem? Prije svega, jer utječe na financije. Gallup procjenjuje da niski angažman zaposlenika košta globalnu ekonomiju 89 bilijuna američkih dolara.

Zašto je angažiranost ujedno i rješenje? | Mastercard

Ovi podaci ukazuju na ozbiljan izazov za organizacije - niska angažiranost smanjuje produktivnost i negativno utječe na inovacije i poslovni rast, kažu iz DeeP Projecta.

Glavni problem i glavno rješenje

Kako je došlo do toga? Iz DeeP Projecta objašnjavaju da problem djelomično leži u, ranije spomenutom, problemu očekivanja rasta plaća i sličnih nagrada, što u trenutnim okolnostima postaje sve nerealnije. Dodaju i da u glavne uzroke ovih trendova svakako spadaju i nedostatak jasne svrhe u radu, loša komunikacija unutar organizacija, nedovoljna prilagodba organizacijske kulture novim generacijama zaposlenika te manjak personaliziranog pristupa razvoju karijere i radnih procesa. Upravo zato iz DeeP Projecta naglašavaju koliko je nužno promijeniti način upravljanja zaposlenicima.

Zašto je angažiranost ujedno i rješenje? U trenutku krize pitanje je vremena kada će kompanije analizirati tko im doprinosi, a tko ne. Pa svi oni koji žele biti sigurni, trebaju dokazati da si kompanija neće olakšati njihovim otpuštanjem. U tome je ključna uloga menadžera koji zaposlenicima treba dati svrhu zašto raditi neki posao i zašto ga raditi dobro. S druge strane, za kompanije koje si ne mogu priuštiti novog zaposlenika ili ga ne mogu pronaći, možda je vrijeme da provjere treba li im uopće nova osoba ili im treba način na koji će angažirati već postojeće zaposlenike.

Iako promjene na tržištu nastaju, povećanje angažiranosti je jedno od ključnih rješenja – i za zaposlenike koji ne žele dobiti otkaz i za poslodavce koji žele prekinuti niz stalnog traženja novih ljudi, objašnjavaju stručnjaci iz Deep Projecta.

Work life balance

Također, spominju još jedan paradoks na tržištu rada. "Svi traže work-life balance, no kao da ga nitko ne nalazi, s obzirom da se stalno i isključivo o njemu priča. Čini se da 'problem' work life balancea među zaposlenicima često ostaje samo na razini praznih riječi, bez stvarnog razumijevanja da se radi o kontinuiranom procesu prilagodbe i razvoja", kažu iz Deep Projecta.

Dodaju da, umjesto da se oslanjamo na retoričke zahtjeve i idealizirane pojmove, mnogi zaboravljaju da je work-life balance koncept koji se mijenja u skladu s društvenim, tehnološkim i ekonomskim uvjetima.

Svi traže work-life balance, no kao da ga nitko ne nalazi | Depositphotos

Ovakav pristup odvaja se od stvarnosti tržišta rada, gdje se zahtjevi i izazovi stalno mijenjaju. Pravi uspjeh leži u prepoznavanju da work-life balance nije statičan cilj koji se jednom postigne, već dinamičan proces koji zahtijeva stalno prilagođavanje i aktivno sudjelovanje svih sudionika. I nije ga moguće gledati samo i isključivo kao 'grešku' poslodavca.

"Stoga, umjesto da zahtijevamo work-life balance, potrebno je posvetiti se stvarnim akcijama koje vode ka uravnoteženijem i održivijem poslovnom okruženju, ali onom nakon radnog vremena", zaključuju iz Deep Projecta.