Procijenjena količina nastalog građevnog otpada 2023. godine činila je 24,8 posto ukupno nastalog otpada u Hrvatskoj, pokazuju podaci Ministarstva zaštite okoliša. U sklopu vladinog Plana gospodarenja otpadom, Hrvatska gospodarska komora poslovnim subjektima omogućuje digitalno povezivanje radi razmjene otpada kao vrijednog resursa.
Usluga burze otpada podupire i ciljeve europske direktive o kružnoj ekonomiji.
"Od kraja prošle godine, kada je platforma redizajnirana i unaprijeđena prema povratnim informacijama korisnika te puštena na korištenje, burzu otpada koristilo je 16 hrvatskih tvrtki iz različitih sektora, među njima i građevni sektor", kaže za Bloomberg Adria TV Nikola Noršić iz odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK-a. Te tvrtke trgovale su s oko šest tisuća tona otpada, od toga oko pet tisuća tona bilo je ponuđenog otpada, a oko tisuću tona potraživanog.
Čitaj više
Građevinski bum u Hrvatskoj skriva ozbiljan problem o kojem svi šute
Građevinski sektor u Hrvatskoj u prvom kvartalu porastao 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
10.06.2025
Najveći građevinari – Kamgrad i dalje prvi po prihodima, ING-GRAD najprofitabilniji
Tvrtka ING-GRAD, nova zvijezda Zagrebačke burze (ZSE), imala je najveću dobit od domaćih građevinara u 2024. godini.
09.05.2025
Je li Kufner Grupa idući IPO hit na ZSE? Analizirali smo poslovanje
Novi građevinski IPO nakon ING-GRAD-a dodatno bi pridonio razvoju burze.
23.04.2025
Kapitalno zahtjevna građevinska niša s visokim profitnim maržama
Industrija najma građevinske opreme bilježi dvoznamenkaste stope rasta u postpandemijskom razdoblju.
30.01.2025
"Iako još uvijek govorimo o početnoj fazi razvoja tržišta otpada, trend jasno pokazuje stabilan rast korištenja platforme", dodaje Noršić.
Među najčešće zastupljenim vrstama su, objašnjava, građevni otpad, drvo, tekstil, papir i karton, ali primjetno raste interes i za određenim vrstama plastike, što je zapravo pozitivna naznaka razvoja tržišta za kvalitetne sekundarne sirovine.
"Burza otpada omogućuje i oglašavanje metala, stakla, guma i organskog otpada. Te kategorije još čekaju veći tržišni odaziv, ali pokazuju prostor za rast", kaže Noršić.
Ne bilježe uštede
Platforma ne bilježi izravne podatke o financijskim rezultatima, odnosno uštedama ili eventualnim dodatnim prihodima koje su tvrtke ostvarile korištenjem usluge, budući da ne određuje cijene niti sama provodi transakcije, već poslovni subjekti samostalno dogovaraju uvjete suradnje, prijevoza i obrade sirovina.
"Povratne informacije naših korisnika koje smo skupili kroz ankete pokazuju da vide realan potencijal u smanjenju troškova zbrinjavanja otpada i stvaranju novih izvora prihoda", kaže. "Naš cilj je trenutno ojačati mrežu korisnika, povećati mogućnosti za razmjenu i omogućiti da se potencijal burze otpada sve češće pretvara u konkretne poslovne prilike."
Platformu pretežno koriste velike i tvrtke srednje veličine, koje čine otprilike tri četvrtine svih korisnika, dodaje Noršić. "To ukazuje na to da platforma već sada odgovara potrebama većih subjekata koje imaju veće količine otpada, veće logističke zahtjeve i, u pravilu, razrađenije interne procese gospodarenja otpadom."
Pitali smo i postoje li bilo kakvi poticaji ili slične pogodnosti za tvrtke koje koriste tu uslugu.
"Trenutno ne postoje poticaji direktno vezani za korištenje burze otpada, ali to je svakako smjer koji ima smisla i o kojem sve više razgovaramo i u HGK-u i s predstavnicima nadležnih institucija", odgovara. "Ako želimo ubrzati prijelaz na kružno gospodarstvo, tada i sustav mora pratiti one koji konkretno djeluju, a burza otpada je upravo alat koji to omogućava."
Burza otpada ima potencijal postati i tržišni, a ne samo regulatorno prepoznat alat, naglašava Noršić, "a mi ćemo u HGK-u sigurno podržavati svaku inicijativu koja ide u tom smjeru."
--- Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...