Sunčeva energija kao ključ energetske neovisnosti

Sunce je oduvijek izvor života, a danas i ključ neovisnosti u novoj energetskoj eri obilježenoj rastom cijena energije i klimatskim promjenama. Sunčeva svjetlost na krovu u zagrebačkom naselju Lučko pretvara se u stabilnu snagu za domaće gospodarstvo.

Scania Hrvatska predvodi primjerom

Integrirana solarna elektrana o kojoj je ovdje riječ pripada tvrtki Scania Hrvatska, s 200 kilovata vršne snage. Izgrađena je u svega osam dana. Godišnje proizvodi oko 300 tisuća kilovatsati čiste energije, što je dovoljno za napajanje cijelog manjeg naselja ili flote električnih kamiona, kakvi će sve više krstariti cestama u budućnosti.

"Pošto već sada kao tvrtka kupujemo zelenu energiju, dakle proizvedenu isključivo iz obnovljivih izvora, sljedeći racionalni korak bila je investicija u solarne panele", kaže Tadej Gerič iz Scanije. "Kroz ovu investiciju planiramo napraviti oko 60 posto godišnje potrošnje naše struje na ovoj lokaciji, a povrat investicije je u nekih četiri do pet godina."

Tvrtka je u proteklih 10 godina smanjila svoj ugljični otisak za 50 posto zahvaljujući između ostaloga i ulaganjima u solarnu elektranu.

E.ON Hrvatska transformira energetski pejzaž

Iza te integrirane elektrane i niza sličnih stoji tvrtka E.ON Hrvatska. Kao što njihovi proizvodi pretvaraju svjetlost u energiju, tako i E.ON Hrvatska transformira hrvatski energetski pejzaž. Omogućuju tvrtkama energetsku neovisnost i otpornost na tržišne turbulencije. Jedan su od pokretača zelene tranzicije kroz inovativne projekte solarnih elektrana.

Sve počinje projektiranjem koje za prosječnu solarnu elektranu traje oko mjesec dana.

"Ako sve ide nekim svojim tempom, da se investitor vrlo brzo nakon informativne i obvezujuće ponude odlučio na investiciju, proces može biti realiziran od samog početka do završetka u nekih pet mjeseci", objašnjava Tomislav Vukmanović, voditelj prodaje u E.ON-u. "Naravno, ovisimo o HEP ODS-u za izdavanje određenih dozvola, suglasnosti za priključenje i nekih drugih faktora."

Ipak, ako se proces odvija po planu, "u pet mjeseci korisnik na krovu može imati sunčanu elektranu koja proizvodi električnu energiju", dodaje.

Nisu ni paneli što su nekad bili, a to kažemo u pozitivnom smislu jer se i tu stvaraju inovacije | Depositphotos

Fokus je na tome da si investitori sami počnu proizvoditi od 30 do 35 posto električne energije, objašnjava: "Sami investitori mogu si izračunati kolike bi to bile uštede ako bi si smanjili potrebu za električnom energijom 30 do 35 posto, što je stvarno znatan trošak. Ako već idemo u smjeru da će potrebe za električnom energijom u budućnosti biti sve veće, što znači da će cijena električne energije vrlo vjerojatno ići prema gore, što prije postavite elektranu, prije ćete krenuti štedjeti."

Liderska pozicija na tržištu

U Hrvatskoj nude širok spektar rješenja za poslovne korisnike. E.ON-ova strategija temelji se na rastu, održivosti i digitalizaciji. S više od 230 instaliranih solarnih elektrana za poslovne korisnike i rastom prodaje od 71 posto u prošloj godini, potvrđuju lidersku poziciju na tržištu.

Nisu ni paneli što su nekad bili, a to kažemo u pozitivnom smislu jer se i tu stvaraju inovacije.

"Osim tradicionalnih, u upotrebi imamo i primjerice fleksibilne panele koje koristimo za poslovne korisnike. E.ON se prilagođava svakom korisniku, odnosno radi vrstu rješenja krojenog po mjeri", govori Sofija Kasunić, voditeljica grupe za menadžment proizvodima u E.ON-u.

U slučaju da klijenti imaju krovove koji su zakrivljeni ili ne mogu podnijeti određenu težinu, nije moguće postaviti maksimalan broj tradicionalnih panela, objašnjava. "U takvim slučajevima projektiramo elektrane s fleksibilnim panelima i napravimo najbolju moguću energetsku učinkovitost za tu kompaniju."

Hrvatski potencijal i trenutno stanje

Hrvatska se (još uvijek) nalazi u mediteranskom klimatskom području, što podrazumijeva topla ljeta i umjerene zime, a to su povoljni uvjeti za proizvodnju električne energije iz fotonaponskih elektrana. Ipak, udio energije dobivene iz solarnih elektrana je u 2024. bio skromnih 4,07 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Za usporedbu, udio električne energije proizvedene u vjetroelektranama je 15 do 17 posto. Najveći dio energije iz obnovljivih izvora, više od 40 posto, proizvede se u hidroelektranama.

Dionice tvrtki koje proizvode solarne panele u proteklih godinu dana pale su za oko 20 posto | Depositphotos

Mnogi misle da solarni paneli proizvode električnu energiju samo prilikom izravnog sunca, no to nije točno jer funkcioniraju i u oblačnim uvjetima, iako snijeg i led mogu značajno smanjiti njihovu efikasnost.

Tržišni trendovi i analiza

Dionice tvrtki koje proizvode solarne panele u proteklih godinu dana pale su za oko 20 posto. Zna se da im nije godio ni povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, kao velikog zagovornika energije na fosilna goriva.

"Kada pogledamo nacionalni plan do 2030., koji podržava Europska unija, planovi su negdje u prosjeku 70 posto ukupne proizvodnje. Hrvatska je sada na 60, a plan je 74 posto", kaže voditelj analitike Bloomberg Adrije Mihael Blažeković. "Srbija planira 45 posto, s obzirom na vrlo sporu instalaciju obnovljivih izvora energije. BiH je nešto iznad s obzirom na to da i ona ima puno hidroelektrana, dok Sjeverna Makedonija ima vrlo visok broj sunčanih dana, tako da je vrlo pogodna za solarne kapacitete i ona ima cilj do 2030. 70-ak posto."

Ciljevi su ostvarivi, dodaje, pogotovo u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, "no trebat će pojednostaviti regulaciju i u prostornim planovima povećati površine pogodne za solarne elektrane".

"Kad uspoređujemo unatrag pet godina, i cijene inputa i outputa solarnih panela su na najnižim granicama otkad je krenuo val solarnih panela", objašnjava Blažeković. "Cijena polisilicija, koji je najvažniji za solarni panel, pala je 90 posto, odnosno vratila se na oko pet dolara po kilogramu u odnosu na 2020. godinu."

Cijena solarnog panela pala je za 70-ak posto, kaže. "U globalu su 80 posto niži troškovi proizvodnje solarnih panela, dok je dodatna optimizacija same proizvodnje, ali i prekapacitiranost dovela do toga da su danas solarni paneli vrlo prihvatljivih cijena."

Pad cijene krije se u činjenici da Kina kao najveće svjetsko tržište solarnih elektrana bilježi pad potražnje i rast zaliha kojih ima sve do 2030. godine.

Ekonomska opravdanost

Solarima svakako u prilog ide podatak da je trošak proizvodnje 38 dolara po megavatsatu. Vjetar je skuplji i stoji oko 67 dolara zbog skuplje tehnologije, dok je proizvodnja iz ugljena najskuplja, oko 110 dolara po megavatsatu zbog visokih poreza na zagađenje.

U Hrvatskoj za ulaganja u solarnu energiju možete dobiti i izdašne državne subvencije.

"Svakako je dobro što god nas potiče da budemo energetski neovisni. Generalno prelazimo na sustav obnovljivih izvora energije. Ipak, s druge strane, ono potiče i sezonalnost, pa dosta ljudi i tvrtki čeka da izađu fondovi", govori Sofija Kasunić iz E.ON-a. "Jedan od najpoznatijih koji se odnosi na poslovne korisnike je upravo modernizacijski fond koji je zaista izdašan: to je financiranje od 100 tisuća eura do čak pet milijuna eura po projektu. Osim toga imamo i natječaje fonda, ali (...) moram spomenuti (...) da oni nerijetko budu ograničeni na jednu industriju, ali mi u E.ON-u, osim što pružamo potporu klijentima koji se odluče prijaviti na bilo koji fond za financiranje, u slučaju da ne spadaju u uvjete imamo dva modela: jedan je 'ključ u ruke' gdje sami financiraju elektranu, a drugi je PPA model, gdje E.ON investira u izgradnju njihovog energetski učinkovitog objekta."

Solarni paneli još su uvijek dobro ulaganje, u smislu snažnije održivosti, ali i ostvarenih ušteda.