Energija u rukama građana: Financiraju gradnju solarne elektrane, dijelit će i prodavati struju

U Križevcima je početkom 2025. godine započela izgradnja prve solarne elektrane u stopostotnom vlasništvu građana, što predstavlja prekretnicu ne samo za ovaj grad, već i za cijelu Hrvatsku. Na krovu Gradske tržnice postavlja se elektrana snage 200 kilovata zahvaljujući udruženim sredstvima 127 građana – članova zadruge ZEZ Sunce.

Projekt je rezultat višegodišnjeg truda i vizije energetske neovisnosti te pokazatelj da obični ljudi mogu kolektivnom akcijom ostvariti održive energetske projekte. Sandra Vlašić iz Zelene energetske zadruge (ZEZ) istaknula je kako taj projekt "nije samo investicija u obnovljive izvore, već i u jačanje zajednice, demokratično odlučivanje i energetsku sigurnost".

Obilježen početak radova postavljanjem panela temeljca | ZEZ Sunce

Dug i izazovan put do uspjeha

Projekt je započeo još u siječnju 2023. osnivanjem europske zadruge ZEZ Sunce SCE, što je samo po sebi bio izazovan proces.

"Imali smo 57 osnivača, uključujući i državljane Slovenije, a svaki potpis je morao biti ovjeren kod javnog bilježnika, što je zbog štrajkova sudaca dodatno produljilo proces", prisjetila se Vlašić. Tek nakon devet mjeseci zadruga je upisana u registar, čime su otvorena vrata za realizaciju prve građanske elektrane.

Nakon toga uslijedilo je traženje prikladne lokacije, a Grad Križevci pokazao se kao izvrstan partner, nudeći krov Gradske tržnice na 25-godišnji zakup.

"Križevci su grad koji jasno vidi budućnost u obnovljivim izvorima energije", kaže Vlašić, dodajući kako tehnički aspekti, uključujući izradu dokumentacije i suglasnosti HEP-a, nisu predstavljali problem zahvaljujući iskustvu ZEZ-a.

Međutim, jedan od najvećih izazova pojavio se 2024. godine kada su cijene električne energije na tržištu drastično pale.

"U nekim trenucima cijene su bile toliko niske da bismo mi, umjesto zarade, morali plaćati da netko preuzme našu energiju", ističe Vlašić.

Ta nepredvidiva tržišna situacija dovela je do zaustavljanja priprema i traženja alternativnih rješenja. Pregovori s opskrbljivačima i potencijalnim kupcima nisu dali rezultate, no javni poziv HROTE-a krajem 2024. godine za poticanje proizvodnje električne energije donio je spas.

"Potpisivanje ugovora s HROTE-om za otkup po zajamčenoj cijeni omogućilo nam je da osiguramo financijsku održivost projekta na 12 godina", objašnjava Vlašić.

Kampanja koja je ujedinila građane

Prikupljanje 140 tisuća eura u samo deset dana ne bi bilo moguće bez pažljivo planirane kampanje.

"Počeli smo raditi na kampanji nekoliko mjeseci unaprijed, koristeći sve kanale – od medija do digitalnih platformi i izravne komunikacije s lokalnom zajednicom", kaže Vlašić. Posebno ističe važnost promotivnog videa redatelja Đure Gavrana i dugogodišnje povjerenje građana u ZEZ, koje je izgrađeno ranijim projektima građanske energije u Križevcima.

Naime, motivacija građana bila je jasna – željeli su dati konkretan doprinos obnovljivoj energetici i postati suvlasnici solarne elektrane. Mnogi nisu imali mogućnost instalacije solarnih panela na vlastitim krovovima, ali kroz ZEZ Sunce pronašli su način da budu dio energetske tranzicije.

"Htjeli smo pokazati da se ovakvo nešto može i u Hrvatskoj, jednako kao u nekim drugim državama EU-a."

ZEZ Sunce je u samo 10 dana prikupio 140 tisuća eura

Što građani Križevaca dobivaju?

Trećina članova zadruge dolazi iz Križevaca i okolice, a oni će ostvariti povrat svojih ulaganja uz godišnji prinos od tri do 3,5 posto. Lokalno komunalno poduzeće, vlasnik krova, ostvaruje dodatne prihode, a višak sredstava ZEZ Sunce uložit će u Fond za lokalnu zajednicu, podupirući društveno korisne projekte.

"Ovo nije samo energetski projekt, već projekt koji donosi konkretnu korist građanima", naglašava Vlašić.

Elektrana je u vlasništvu zadruge ZEZ Sunce, gdje svaki član ima jednak glas, neovisno o iznosu ulaganja. Skupština zadruge donosi ključne odluke, imenuje upravni i nadzorni odbor te odlučuje o raspodjeli dobiti.

"Ovo je prava demokracija na djelu – svatko ima glas i mogućnost sudjelovanja", kaže Vlašić.

No ZEZ Sunce ne staje tamo. Njihova vizija ide dalje prema sustavu u kojem građani ne samo da investiraju, već i aktivno dijele proizvedenu energiju, čime energetska tranzicija postaje dio svakodnevnog života

Što dalje?

Trenutno tehnički preduvjeti za dijeljenje proizvedene energije među članovima nisu ispunjeni, no HEP ODS radi na rješenju. "Očekujemo da će do kraja godine biti omogućeno dijeljenje energije unutar zajednice, što će znatno povećati interes za ovakve projekte", kaže Vlašić. No za potpunu realizaciju tog cilja potrebno je uspostaviti pravedna pravila korištenja mreže za prijenos i distribuciju električne energije, koja će osigurati da dijeljenje energije unutar zajednice bude isplativo.

Uz tehničke izazove, postoje i administrativne prepreke. Iako EU-ove direktive jasno definiraju energetske zajednice, njihovo neprecizno prenošenje u hrvatsko zakonodavstvo otežava rad ZEZ Sunca. "Osnovali smo ZEZ Sunce kao zadrugu, što je legitiman pravni oblik za osnivanje energetske zajednice, ali hrvatski zakoni zahtijevaju da energetske zajednice posluju prema pravilima za neprofitne organizacije, dok zadruge u Hrvatskoj nisu prepoznate kao takve", objašnjava Vlašić. To znači da ZEZ Sunce, unatoč ispunjavanju svih europskih kriterija, formalno ne može biti registrirano kao energetska zajednica u Hrvatskoj, što bi im u budućnosti moglo dodatno zakomplicirati rad.

Pitanje ekonomske održivosti ovakvih projekata također je ključno. Vlašić ističe kako prodaja električne energije iz solarnih elektrana na tržištu trenutno nije isplativa. "Kad imamo najviše proizvodnje, cijena na tržištu je vrlo niska, ponekad čak i nula ili negativna. Stoga osnivanje energetskih zajednica samo s ciljem prodaje energije nije održivo", kaže. Rješenje vide u dugoročnim ugovorima s fiksnom cijenom, bilo s HROTE-om, koji povremeno objavljuje pozive za potpisivanje takvih ugovora, bilo s drugim tržišnim akterima.

Cilj im je do 2026. realizirati dva megavata solarnih projekata | Depositphotos

Kao dugoročno održivo rješenje ističu upravo dijeljenje energije unutar zajednice. "Na taj način članovi zajednice mogu koristiti proizvedenu energiju kod kuće, što osigurava ekonomsku održivost i dodatne benefite korištenja lokalno proizvedene obnovljive energije", dodaje Vlašić.

ZEZ Sunce ne planira stati na tom projektu. Cilj im je do 2026. realizirati dva megavata solarnih projekata, okupiti tisuću članova i osnovati Fond za društveno korisne projekte. "Građanska energija nije samo budućnost – ona je sadašnjost, a Križevci su dokaz da je moguće. Bez građana, energetska tranzicija jednostavno nije moguća", zaključuje Vlašić.

Osim Križevaca, sve više gradova i općina u Hrvatskoj prepoznaje potencijal građanske energije. Gradovi Cres i Mali Lošinj već su suosnivači lokalne energetske zadruge Apsyrtides, dok su Grad Cres i Ivanić-Grad nedavno osnovali nove energetske udruge – Energetsku zajednicu Cres i Energetsku zajednicu Ivanić (ECI). Te inicijative okupljaju pravne osobe u javnom vlasništvu s ciljem optimizacije proizvodnje i potrošnje energije, što dodatno potvrđuje potencijal takvih projekata u cijeloj Hrvatskoj.

Kako bi se te i druge inicijative ojačale, dijelile znanja i iskustva te zagovarački nastupale zajedno, osnovan je i Forum energetskih zajednica u Hrvatskoj koji trenutno okuplja 17 organizacija koje su energetske zajednice, energetske zadruge ili se bave promocijom i razvojem građanske energije i energetskim zajednicama u Hrvatskoj.