Plutajuće solarne elektrane često se smatraju održivom alternativom kopnenim fotonaponskim sustavima jer štede prostor i smanjuju sukobe oko korištenja zemljišta. No istraživanje pokazuje da ta tehnologija može imati i negativne učinke - emisije stakleničkih plinova na manjim vodenim površinama mogu porasti za gotovo 27 posto.
Plutajuće solarne elektrane posljednjih su godina jedan od najbrže rastućih trendova u industriji solarne energije. Sukobi oko prostora između investitora, poljoprivrednika, lokalnih zajednica i ekoloških organizacija često usmjeravaju fokus na vodene površine kao potencijalno rješenje. Međutim, utjecaj te tehnologije na vodene ekosustave još nije dovoljno istražen.
Steven Grodsky, izvanredni profesor na Sveučilištu Cornell, proveo je eksperimentalnu studiju u kojoj je 70 posto površine triju malih jezera prekriveno solarnim panelima. Rezultati su pokazali da su emisije metana i ugljikovog dioksida porasle za 26,8 posto, dok su razine kisika u vodi značajno pale u usporedbi s jezerima bez panela.
Čitaj više
Grade li se solarne elektrane prema standardima koji ignoriraju lokalne uvjete?
Standardi ne uzimaju u obzir specifičnosti bure, stručnjaci traže prilagodbu lokalnim uvjetima.
30.01.2025
Europa gradi premalo novih vjetroelektrana da bi ostvarila energetske ciljeve
Europa je u 2024. dodala 13 GW novih kapaciteta vjetroelektrana, daleko od potrebnih 30 GW godišnje za klimatske ciljeve.
13.01.2025
Dok EU otvara put geotermalnom razvoju, Hrvatska se spotiče o vlastite prepreke
Hrvatska ima 60% veći geotermalni potencijal od europskog prosjeka, ali ciljevi su tri puta niži od realnih mogućnosti.
18.12.2024
Hrvatska među tek deset zemalja EU-a koje koriste agrosolare
Nova studija govori o uporabi solarne energije u poljoprivredi i sektoru slatkovodne akvakulture.
06.09.2023
"Postoji mnoštvo radova o plutajućim solarnim panelima, no većinom se radi o modeliranju i projekcijama", izjavio je Grodsky. Objasnio je da postavljanje solarnih panela na manje vodene površine drastično smanjuje dostupnost kisika za organizme, narušava ekološke procese i mijenja dinamiku vjetra na površini vode.
Preporučuje se ograničenje pokrivenosti vodene površine na 70 posto | Depositphotos
Ravnoteža između koristi i ekološkog utjecaja
Autori studije istaknuli su i pozitivne aspekte. Kada se u obzir uzmu ukupne emisije, od razvoja lokacije, održavanja i odlaganja panela, plutajuće solarne elektrane očekivano proizvode manje stakleničkih plinova po proizvedenom kilovatsatu električne energije u usporedbi s kopnenim solarnim farmama i energijom iz fosilnih goriva.
Istraživači vjeruju da bi maksimalni preporučeni postotak pokrivenosti vodene površine trebao biti 70 posto. Veće površine pod panelima mogle bi imati negativan utjecaj na ekosustav, a jedan od predloženih načina za ublažavanje učinka je smanjenje pokrivenosti ili ugradnja sustava za prozračivanje vode, iako su potrebna dodatna istraživanja.
Hrvatska i razvoj solarne energije na vodi
Dok globalna istraživanja upozoravaju na moguće izazove plutajućih solarnih elektrana, studije ističu i njihove pozitivne aspekte. Hrvatska se upravo u tom kontekstu sve više pozicionira kao zemlja koja istražuje kako iskoristiti tu tehnologiju na način koji maksimizira koristi i smanjuje ekološke rizike.
Jedno od ključnih područja primjene je slatkovodna akvakultura, sektor s velikim neiskorištenim potencijalom. Podsjećamo, studija udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) pokazuje da plutajuće solarne elektrane mogu igrati ključnu ulogu u unapređenju održive proizvodnje ribe, sektora koji ima značajan potencijal rasta.
Kombinacija solarnih panela i ribnjaka ne samo da optimizira iskorištavanje prostora, već može donijeti i konkretne ekološke i ekonomske koristi poput smanjenja isparavanja vode, zaštite ekosustava te povećanje proizvodnje ribe.
Stručnjaci naglašavaju da ta tehnologija omogućuje dvostruku iskoristivost vodenih površina, odnosno istovremenu proizvodnju električne energije i podršku razvoju akvakulture. Hrvoje Jazvić iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) izjavio je kako primjena solarnih elektrana na ribnjacima može donijeti značajan napredak u energetskoj tranziciji i održivoj proizvodnji hrane.
Plutajuće elektrane zahtijevaju dodatna istraživanja | Depositphotos
"Primjenom plutajućih solarnih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi omogućava se dostizanje bonitetnog potencijala i godišnje proizvodnje od preko 16 tisuća tona, što je četverostruko više u odnosu na proizvodnju posljednjih desetljeća u Hrvatskoj", rekao je Jazvić.
Tržište plutajućih solarnih elektrana nastavlja rasti. Prema analizi Wood Mackenzieja, moglo bi dosegnuti 77 gigavata do 2033. godine, s time da će dominaciju u tom segmentu preuzeti azijsko-pacifička regija. Usporedno, SAD će rasti znatno sporije, dosegnuvši samo 0,7 gigavata do iste godine.
Unatoč velikim očekivanjima, ključno pitanje ostaje hoće li znanstvena istraživanja moći pratiti brzinu razvoja te tehnologije i osigurati da zelena tranzicija bude doista održiva?
.webp){kind=icon}