Američka Coca-Cola, jedna od najpoznatijih svjetskih kompanija, 2021. godine obvezala se smanjiti upotrebu nove plastike za 20 posto na području Sjeverne Amerike. Danas je jasno da je div industrije bezalkoholnih pića to obećanje razvodnio, a možda čak i napustio. I nije jedini. Uz Coca-Colu, veliki svjetski brendovi poput BP-a i HSBC-a masovno odustaju od svojih klimatskih obećanja, što razotkriva slabosti dobrovoljnih korporativnih mjera.
Iako su tisuće kompanija posljednjih godina najavljivale ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija, rezultati su izostali, a emisije i dalje rastu. Povlačenje klimatskih ciljeva posebno je izraženo u SAD-u, gdje je Donald Trump popustio regulatorni pritisak, ali trend je globalan.
Mnoge kompanije koristile su zelenu retoriku dok su istovremeno lobirale protiv stvarnih promjena, što dodatno urušava povjerenje javnosti. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, više od četiri tisuće tvrtki dalo je velika klimatska obećanja. Rezultati su skromni, emisije i dalje rastu, a oko tisuću značajnih kompanija smanjilo je svoje klimatske ciljeve.
Čitaj više

Tko cilja globalno tržište, mora igrati po europskim ESG pravilima
Dok SAD usporava s klimatskim politikama, sve se više globalnih kompanija prilagođava europskim standardima.
19.06.2025

Dok se planet pregrijava, korporacije se hlade od svojih obećanja
Mnoge kompanije smanjuju ambicije čim održivost postane trošak.
17.06.2025

Zastupnici EU-a predlažu dodatno ublažavanje ESG pravila nakon vala kritika
Predlaže se da se obveza izvještavanja odnosi samo na kompanije s više od tri tisuće zaposlenih.
13.06.2025

ESG više nije premium jer kapital traži sigurnost u obrani i umjetnoj inteligenciji
U ESG ETF-ovima i obvezničkim fondovima bilježe se veći odljevi nego priljevi, što je posljedica Trumpove politike.
12.06.2025
Kompanije ne uspijevaju zadovoljiti klimatske ciljeve
Sve više stručnjaka upozorava da bez obvezujućih pravila i regulatornog nadzora nema stvarnog napretka. Detalje je u velikoj priči za Bloomberg Businessweek otkrio Bloombergov autor Ben Elgin. U razgovoru za Bloomberg Adriju istaknuo je kako trendu napuštanja klimatskih politika u SAD-u itekako pogoduje stav aktualnog američkog predsjednika o klimatskim promjenama, koji su spomenute megatvrtke iskoristile kao prešutno odobrenje za nečinjenje.
"Rokovi na koje su se ove kompanije obvezale brzo se približavaju. Većina rokova je između 2025. i 2030. godine, a obećanja su bila velika. Mnoge kompanije obvezivale su se prepoloviti svoje emisije stakleničkih plinova i sada je jasno da to ne mogu ispuniti. Bilo je tu i značajne količine PR-a. Govorimo o barem 20 značajnih kompanija koje su napustile svoja klimatska obećanja."
Donald Trump svim silama koči zelenu tranziciju | Bloomberg
"Aviokompanije su primjer industrije koja nije ni blizu ispunjavanja obveza koje su postavili u tom smislu. Naravno, važno je spomenuti da Trumpova administracija poriče ozbiljnost klimatskih promjena i, umjesto da jačaju regulativu, oni je oslabljuju. To je kompanijama određena prešutna dozvola da se i ne trude previše. U SAD-u, mnoge kompanije iz hotelske i restoranske industrije iskoristile su zelenu retoriku dok su istovremeno lobirale protiv stvarnih promjena", kaže Elgin.
Regulacije za hrvatske kompanije
Prema europskoj regulativi, i hrvatske tvrtke su od prošle godine obveznice ESG izvještavanja. Trenutačno je to 50-ak najznačajnijih kompanija, no uskoro će ih biti i više od 400. Koliko su one spremne za nova EU-ova pravila o održivosti, što ih najviše koči u ozbiljnijem pristupu klimatskim rizicima i održivosti? Kako strože europske regulative utječu na konkurentnost hrvatskog biznisa? Europska komisija pritom je očito shvatila da se malo "zaletjela" s regulacijom, ističe Nataša Cikač, konzultantica za nabavu i ESG tranziciju. Kaže kako su uzroci slabljenja klimatskih ciljeva višestruki, od globalnih događaja, preko kompleksne regulative do visokih troškova provođenja ESG politika.
"Coca-Cola nije jedina na tržištu koja je smanjila svoje ciljeve vezane uz klimatska obilježja. Tu su i Pepsi i Unilever. Ciljevi su im bili prilično ambiciozni. Uzroci su inflacija, geopolitička nestabilnost i povlačenje Amerike pod Trumpom iz segmenta održivih ciljeva. Nekih tisuću kompanija smanjilo je svoje klimatske ciljeve. Hrvatska je u svoj zakon o računovodstvu 2024. implementirala europske smjernice o ESG izvještavanju za nekih 50-ak kompanija od javnog interesa, 2026. će tu još doći 400-tinjak kompanija. Područje social i government nam pogotovo nije blisko, regulativa je dosta kompleksna. Sada je Europska komisija najavila paket koji će olabaviti kompleksnost izvještavanja i produljit će se neki rokovi. Nijedna institucija neće priznati da su pogriješili, ali to jest prešutno priznanje da su kroz ESG kompanije preopteretili", kaže Cikač.
Nepopularna činjenica je ovo: kompanije su u biznisu maksimizacije svojih profita, a ne u biznisu spašavanja planeta. Pogotovo kad im aktualna regulativa to omogućuje.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...