ESG više nije premium jer kapital traži sigurnost u obrani i umjetnoj inteligenciji

Na tržištu ESG vrijednosnih papira događaju se značajne promjene otkako je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u. Solarne dionice više nisu atraktivne, ESG obveznice više ne nose "greenium" (slivenica od engl. green i premium, tj. zelena premija – razlika u prinosu između zelene i identične obične obveznice) za izdavatelja, a EU je odgodio pojedine primjene CSRD-a i sličnih propisa, rekao je Mihael Blažeković, voditelj tima analitičara Bloomberg Adrije i tržišni analitičar na konferenciji Sustainable Strategies u organizaciji Bloomberg Adrije.

Na panelu "ESG Equity & Bonds vs. Plain Vanilla Bonds & Equity; Global vs. Regional" istaknuo je kako promjene na ESG tržištu potvrđuju i neto priljevi u ESG ETF-ove, gdje se prvi put nakon dužeg razdoblja bilježi više odljeva nego priljeva.

"Trumpova politika, suprotna ESG-u, kao i snažno najavljena EU-ova ulaganja u obranu, doveli su do preusmjeravanja dijela imovine u ETF-ove fokusirane na robotiku, umjetnu inteligenciju, obranu i sigurnost. Upravo u tim područjima imamo najviše novoosnovanih ETF-ova", kazao je Blažeković.

Dodaje kako se i kod ESG obvezničkih ETF-ova prvi put nakon godinu dana bilježi više odljeva nego priljeva. Ipak, pozitivnim smatra to što se dio sredstava, nakon oštrog tržišnog pada (engl. meltdown), ipak vratio u svibnju u ESG ETF-ove.

Europske ESG kompanije pokazuju otpornost

Unatoč izazovima, Blažeković napominje da nije bilo većih negativnih utjecaja na ESG dionice, osobito u Europi, gdje ESG kompanije i dalje nadmašuju tržišni prosjek. To znači da su pokazale otpornost, ostvarile bolje prinose ili su jednostavno bile stabilnije u odnosu na prosjek tržišta.

"Tijekom snažnog tržišnog pada u travnju, bio je idealan trenutak za povećanje izloženosti ESG dionicama. Te dionice su, s obzirom na valuaciju, i dalje skuplje od običnih, no to je dugogodišnji trend. Ključno pitanje je jesu li sve negativnosti već uračunate u cijenu, ili ima prostora za korekciju", dodaje Blažeković na konferenciji u Beogradu.

Ipak, jedan podsegment ESG tržišta bilježi pad - solarne dionice. Njihov proboj bio je buran, ali kratkotrajan, pa su se cijene vratile na početne razine unutar samo pet godina.

"Prekomjerno ulaganje u proizvodne kapacitete solarnih modula dovelo je do toga da je trenutačna globalna proizvodnja dovoljna za predviđenu potražnju do 2035. godine. Istovremeno, potražnja za solarnim panelima već mjesecima usporava, suočena s konkurencijom drugih obnovljivih izvora i odgodom ciljeva zelene tranzicije."

Kinesko tržište, koje pokriva čak 60 posto ukupnih instalacija solarnih modula, također igra ključnu ulogu.

"Problemi u kineskom sektoru nekretnina dodatno povećavaju neizvjesnost. Uz to dolazi i pad cijene ključne sirovine – polikristalnog silicija. Danas je proizvodnja solarnih modula čak 40 posto jeftinija nego 2022. godine, dok je optimizacija proizvodnje u odnosu na 2010. povećana za 80 posto, što poboljšava profitabilnost proizvođača. Ipak, investitori su zabrinuti zbog prevelikih kapaciteta", ističe Blažeković.

Regionalna slika

Prema riječima analitičara, tvrtke iz Adria regije zaostaju za Europom u pogledu ESG prosjeka šireg europskog indeksa. ESG skor (engl. ESG score) u slovenskom indeksu SBITOP iznosi tri, dok je u hrvatskom indeksu CRO10 nešto ispod toga. U usporedbi, prosjek paneuropskog indeksa STOXX 600 iznosi gotovo pet od maksimalnih 10 bodova.

U okviru SBITOP-a prednjači Luka Koper zahvaljujući snažnim ulaganjima u infrastrukturu za električne brodove. U Hrvatskoj prednjači Span, zbog prelaska na cloud sustave koji su ekološki učinkovitiji i omogućuju odgovornije korištenje resursa.

Blažeković se osvrnuo i na ESG obveznice, čije izdavanje slabi, pa je tako ESG zaduživanje u odnosu na početak godine palo za 10 posto, osobito u zelenom segmentu.

"Jedan od segmenata koji nastavlja bilježiti snažan rast su društvene obveznice (engl. social bonds), što pokazuje i primjer iz regije, gdje je slovensko ministarstvo financija izdalo takvu obveznicu. S druge strane, najveći pad bilježi se u Europi i Aziji, dok jedini rast, gledano geografski, ostvaruju nadnacionalne obveznice poput EIB-a, AIB-a ili IFC-a."

U većini CEE i Adria regije prisutna su državna ESG izdanja, bilo da je riječ o E, S ili G komponenti. Prema udjelu u javnom dugu prednjači Srbija, iako se radi o svega dva izdanja. Najveći broj aktivnih zelenih izdanja, što se može tumačiti i kao aproksimacija razvijenosti ESG obveznica, ima Mađarska. Među zanimljivostima ističe se i izdanje slovenske društvene obveznice u japanskim jenima.

"To izdanje bilo je vrlo uspješno, čime je Slovenija otvorila vrata azijskom tržištu. Prema najavama, očekuje se i izdavanje u kineskim juanima."

 

Zaključno, Blažeković ističe da zeleni dug više ne donosi izdavateljima koristi kroz niže troškove zaduživanja, barem ne na globalnoj razini. Greenium se smanjuje već tri godine, uglavnom zbog zasićenosti tržišta i negativnih reakcija ulagača. No potražnja bi mogla ponovno porasti ako se ne žrtvuje povrat na ulaganje.

Regulatori bi, smatra, možda trebali uvesti dodatne poticaje kako bi se povećala ponuda, osobito iz korporativnog sektora, te da bi se ESG oznaka pametnije koristila za financiranje zelene tranzicije.

"Medijan globalnog zelenog prinosa dosegnuo je vrhunac 2020. godine s 3,3 bazna boda. Od 2024. bilježimo blagi preokret, a medijanska premija trenutno je blizu nule", zaključuje Blažeković.

Na kraju izlaganja navodi i jedan regionalni primjer, gdje se slovenske obične i zelene obveznice s dospijećem 2031. trenutno trguju uz jednake prinose, iako je prilikom izdanja zelena obveznica privukla znatno više pozornosti, čime se razlika među njima dodatno smanjila.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar