Struja za hrvatske tvrtke među skupljima u EU-u, za građane među jeftinijim

Cijena električne energije za hrvatske tvrtke nalazi se među višima u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije, dok stanovnici imaju privilegiju uživati u nešto jeftinijoj struji od dobrog dijela ostatka EU-a. Pokazuju to najnoviji podaci Eurostata koji je objavio kako se kretala prosječna cijena struje u drugom lanjskom polugodištu.

Kad su u pitanju kućanstva s godišnjom potrošnjom između 2500 i 5000 kilovatsati u Hrvatskoj su oni plaćali 14,80 eurocenti za kilovatsat i to uključujući sve poreze i davanja. Najskuplju struju plaćali su stanovnici Njemačke gdje je kilovatsat stajao čak 40,20 centi, a odmah do njih su bili irski građani koje je jedan kilovatsat stajao 37,94 centa. Na drugom kraju ljestvice, najjeftinije su prolazili građani susjedne Mađarske i Bugarske gdje je cijena kilovatsata bila niža od 12 eurocenti.

Eurostat je svoju statistiku prilagodio i za kupovnu moć građana, a u tom poretku na samom vrhu se nalaze Češka i Cipar, dok su na samom dnu Luksemburg i Malta. U takvom rasporedu Hrvatska se ponešto diže i umjesto na dvadesetčetvrtom mjestu po skupoći struje u EU-u, nalazi se na dvadesetom mjestu, između Francuske i Nizozemske.

Kad su u pitanju kompanije, situacija je nešto drukčija. U kategoriji tvrtki koje godišnje troše između 500 i 2000 megavatsati hrvatske su u drugom lanjskom polugodištu u prosjeku plaćale 26,38 centi za kilovatsat. Time su se po skupoći našle na devetom mjestu među članicama Unije, između Italije i Danske. Najjeftiniju struju u EU-u su plaćale korporacije u Finskoj i Švedskoj, oko 11 centi za kilovatsat, dok je najviše struja stajala mađarske poduzetnike koji su u prosjeku plaćali 34,01 centi za svaki kWh.

Eurostat je prikupio podatke i za dio europskih zemalja koje nisu članice EU-a. Od država u regiji u Srbiji je struja za kompanije stajala 17,87 centi za kWh što znači da je bila skuplja nego u nekoliko članica Unije. U Sjevernoj Makedoniji također je struja za tvrtke bila skuplja nego u Švedskoj ili Finskoj, dok su cijene u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Kosovu bile među najnižima u Europi, a slično je bilo i s cijenama za građane u tim državama koje su također među najjeftinijima u Europi.

Spomenutim državama na samom dnu ljestvice po cijeni električne energije društvo prave države koje su inače poznate kao prvaci skupoće - Island i Norveška. No obje ove države profitiraju od izdašnih izvora nafte i plina, odnosno geotermalne energije.

Zahvaljujući tome, primjerice, kompanije u obje države plaćaju tek oko 10 centi za kilovatsat, a građani tek nešto više od hrvatskih, odnosno između 16 i 19 centi. Podatak otkriva i što bi moglo biti iza činjenice da je Norveška europski prvak po kupnji električnih automobila. S jeftinom strujom to svakako može biti isplativo.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar