Što ponovno potiče globalnu želju za nuklearnom energijom

Nuklearna energija dugo je bila u padu: udio nuklearne energije u globalnoj proizvodnji električne energije smanjio se s 18 posto sredinom 90-ih godina prošloga stoljeća na sadašnjih devet posto. No sada se pojavljuju znakovi preporoda. Dok Kina, Indija i Rusija nikada nisu prestale širiti nuklearne kapacitete, mnoge zapadne zemlje krenule su suprotnim putem zbog visokih troškova gradnje i obilja jeftinijih alternativa.

U posljednje vrijeme zabrinutost zbog klimatskih promjena, u kombinaciji s rastućim energetskim potrebama velikih podatkovnih centara, ponovno je probudila zanimanje za energiju dobivenu cijepanjem atoma. Najvažnije je što se pojavljuju novi modeli financiranja golemih početnih troškova izgradnje reaktora. Tehnološki divovi poput Mete i Amazona sklapaju dugoročne ugovore o otkupu energije s nuklearnim proizvođačima, a i multilateralne financijske institucije počele su popuštati te je Svjetska banka čak ukinula zabranu podrške nuklearnim projektima.

Sve više država vraća se nuklearnoj energiji

Neke države obvezuju se na gradnju novih, velikih nuklearnih elektrana, a još ih više ulaže u produljenje radnog vijeka postojećih postrojenja. U mnogim razvijenim zemljama reaktori se približavaju kraju izvorno projektiranog vijeka trajanja od 40 godina. Oni se mogu obnoviti i nastaviti raditi, ali to zahtijeva velika ulaganja.

Dio država ulaže i u tzv. male modularne reaktore (SMR). Ideja je da se standardizirani dijelovi proizvode u tvornicama, a zatim šalju na lokaciju za sklapanje, čime bi se smanjili troškovi. Ipak, komercijalna primjena SMR-ova kasni, a njihovo se uvođenje očekuje tek za nekoliko godina.

Pozicija nuklearne energije kao rješenja za klimatske promjene dodatno je ojačana 2022. godine kada su zastupnici Europske unije izglasali da se nuklearni projekti mogu označiti kao zelene investicije. Međutim, za ostvarenje tih ambicija potrebno je oko 241 milijarda eura, a financiranje ostaje velik izazov.

Američki predsjednik Donald Trump nudi financijske poticaje i pokušava pojednostaviti regulativu, no uspjeh nuklearne ekspanzije ovisi o mnogim čimbenicima. Jedan od problema je i odredba u Trumpovu zakonu koja zabranjuje porezne olakšice projektima u kojima sudjeluju "strani subjekti od značaja", što stvara nesigurnost među investitorima.

Bloomberg

 

Tko poduzima konkretne korake

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska prednjače među velikim zemljama. Nuklearna energija trenutačno čini oko 15 posto proizvodnje električne energije u Velikoj Britaniji, a cilj je do 2050. povećati taj udio na 25 posto, među ostalim gradnjom do osam velikih reaktora.

Francuska već sada proizvodi oko 70 posto električne energije iz nuklearnih izvora te planira gradnju šest novih reaktora i produljenje rada postojećih.

U Rusiji Rosatom gradi četiri reaktora u zemlji i još 19 u inozemstvu, čime je najveći svjetski izvoznik nuklearne tehnologije. Mađarska gradi dva nova reaktora s Rosatomom, a Češka je za izgradnju dvaju reaktora odabrala Korea Hydro & Nuclear Power.

Poljska je angažirala Westinghouse Electric za svoju prvu nuklearnu elektranu, iako financiranje još nije osigurano. Njemačka je u travnju 2023. zatvorila svoj posljednji reaktor, no i dalje je značajan igrač na tržištu nuklearnog goriva. U SAD-u je 2024. dovršen prvi novi reaktor u tri desetljeća, no novih velikih projekata zasad nema; fokus je na SMR tehnologiji i ponovnom pokretanju prerano zatvorenih postrojenja.

Japan, nekoć jedan od najvećih svjetskih proizvođača nuklearne energije, još se oporavlja od katastrofe u Fukushimi 2011. godine. Plan je da nuklearna energija do 2040. čini 20 posto proizvodnje struje, uz razmatranje gradnje novih reaktora.

Kina ubrzano širi nuklearni sektor i trenutačno gradi 29 reaktora, prema podacima IAEA-e, te bi u idućem desetljeću mogla prestići SAD kao vodeći svjetski proizvođač nuklearne energije.

Indija gradi šest reaktora, a Ujedinjeni Arapski Emirati su u ožujku 2024. pustili u rad četvrti novi reaktor. Južna Koreja, koja je izgradila postrojenje u UAE-u, planira najmanje tri nova reaktora u zemlji i dodatnu prodaju u inozemstvu. Nove elektrane grade i Bangladeš, Egipat, Iran, Pakistan i Turska.

Uloga Silicijske doline

Američki tehnološki milijarderi poput Sama Altmana, Billa Gatesa i Marka Zuckerberga već godinama ulažu vlastiti kapital u startupove koji razvijaju nove nuklearne tehnologije. Sada se i njihove korporacije aktivno uključuju u potragu za energijom koja će pokretati novu generaciju AI podatkovnih centara.

Amazon Web Services u lipnju je sklopio ugovor o kupnji 1920 megavata energije iz nuklearne elektrane Susquehanna u Pennsylvaniji do 2042., kao dio AI investicije vrijedne 20 milijardi dolara u toj saveznoj državi. Meta je istog mjeseca potpisala 20-godišnji ugovor za 1121 megavat iz postrojenja Constellation Energy u Illinoisu, čime je spasila elektranu od zatvaranja zbog konkurencije jeftinom plinu.

Google je u svibnju potpisao strateški sporazum s Elementl Powerom o razvoju triju nuklearnih postrojenja u SAD-u, svako kapaciteta najmanje 600 megavata. Microsoft je u rujnu 2024. postigao dogovor s Constellationom o ponovnom pokretanju zatvorenog reaktora Three Mile Island u Pennsylvaniji, zatvorenog 2019. zbog nemogućnosti konkuriranja plinu; rad bi trebao početi 2028. i trajati 20 godina.

Argumenti protiv nuklearne energije

Bloomberg

Protivnici ističu da je Fukushima samo posljednja u nizu katastrofa koje pokazuju nepouzdanost nuklearne energije. Prije toga dogodili su se incidenti u Three Mile Islandu (SAD, 1979.) i Černobilu (SSSR, 1986.). Dugoročni problem je i nuklearni otpad, koji ostaje opasan tisućama godina.

Izazov su i česti prekoračeni troškovi i kašnjenja. Izgradnja velikih elektrana traje i do deset godina, što je presporo za zemlje koje žele prepoloviti emisije stakleničkih plinova do 2030. Kritičari tvrde da se čišće i sigurnije alternative (solarna, eolska i geotermalna energija uz skladištenje u baterijama) mogu brže primijeniti.

Argumenti za nuklearnu energiju

Zagovornici naglašavaju da su nesreće rijetke, dok fosilna goriva svake godine uzrokuju mnogo više smrti kroz nesreće i zagađenje. Studije javnog zdravlja pokazuju da u Fukushimi nije bilo štetnih zdravstvenih posljedica od zračenja.

Također tvrde da će novi mali i napredni reaktori biti još sigurniji te da nuklearna i obnovljiva energija trebaju raditi zajedno kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena. Niskougljični izvori 2024. činili su oko dvije petine svjetske proizvodnje električne energije, a očekuje se da će taj udio porasti na 50 posto do 2026., zahvaljujući rastu obnovljivih izvora i opstanku nuklearne energije na mreži.