Petrol je prošli tjedan objavio rezultate poslovanja za prvih devet mjeseci. Grupa je ostvarila 5,2 milijarde eura prihoda od prodaje, što je 26 posto manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosila je 202 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 105 posto u usporedbi s prošlom godinom. Razlog koji Petrol navodi je stabilizacija tržišta goriva i time uzrokovana umjerenija regulacija cijena.
"Želimo udvostručiti obujam poslovanja u sljedećih pet godina. Taj je cilj vrlo ambiciozan", rekao je Matija Bitenc, glavni financijski direktor Petrola, u intervjuu za Bloomberg Adriju. Provjerili smo kako će im to uspjeti u svjetlu energetske tranzicije i geopolitičkih previranja.
U izvješću ste naveli da je Petrol, unatoč oscilacijama i izazovima na energetskim tržištima, poslovao sukladno očekivanjima. Istovremeno ste dodali da su uvjeti poslovanja ove godine prilično različiti u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prošla godina bila je godina energetske krize. Tržišta energetskih izvora eksplodirala su, što je snažno utjecalo na reakcije pojedinih regulatornih tijela ili vlada koje su poduzele nekoliko mjera za suzbijanje posljedica rasta cijena energenata. Ove godine došlo je do smirivanja situacije. Cijene električne energije i prirodnog plina padaju. Regulacije su više blagonaklone trgovcima, ali još uvijek prisutne. Prošle godine smo u regiji bili podvrgnuti 39 regulacija različitih energenata, a neke smatramo potpuno neprimjerenima, pa su uklonjene.
Prihodi su pali za 26 posto u usporedbi s prošlom godinom, količine za šest posto. Smanjenje prihoda rezultat je opadanja cijena energenata. Prodajemo proizvode čije cijene ovise o burzovnim kretanjima, pa se i prihodi kreću sukladno tome. U našem je slučaju važnija bruto marža. Pad količina može se pripisati prošlogodišnjoj neadekvatnoj regulaciji na tržištu energenata, posebno u području naftnih derivata, gdje smo u Sloveniji, ali i u Hrvatskoj imali razdoblje kada je cijena bila regulirana ispod tržišne razine. Ta vrsta regulacije dovela je do masovne kupnje roba u Sloveniji jer je bila jeftinija nego u susjednim zemljama. To je rezultiralo rastom prodanih količina, u nekim mjesecima i do 40 posto. Ako bismo neutralizirali taj učinak, utvrdili bismo da je rezultat količinske prodaje na razini prošle godine s manjim rastom.
Imamo reguliranu maržu naftnih derivata izraženu u centima po litri. To znači da inflacija nije dio regulirane cijene, stoga prihodi ili marža s jedne strane ne rastu s inflacijom, dok se s druge strane troškovi povećavaju. Uspješno suzbijanje troškova bio je glavni cilj u grupi Petrol ne samo ove godine, već i posljednjih nekoliko godina. To nam osigurava rezultat adekvatne profitabilnosti.
Nastavljamo s pričom iz postavljene strategije. Optimisti smo, osim ako se ne pojave novi geopolitički rizici. Nažalost, živimo u razdoblju nestabilnosti. Unatoč tome, ostajemo optimisti.
Optimisti su i analitičari Bloomberg Adrije. Petrolu prognoziraju da će, uz pozitivne trendove, postići rekordnu EBITDA-u od 250 milijuna eura, što će biti najviši stupanj profitabilnosti u posljednjih pet ili šest godina.
To je također plan poslovanja Grupe Petrol za ovu godinu koji planiraju postići. Mogu ga i premašiti, ako ne dođe do nekih vanjskih negativnih utjecaja na koje sami ne mogu utjecati ili ih trenutno ne mogu predvidjeti.
Zapravo, mi smo još ambiciozniji. Postavili smo strategiju do 2025. godine s EBITDA-om od 336 milijuna eura. Vidimo prostor za daljnji rast i želimo postići taj cilj.
Postavimo li tu ambiciju u širi kontekst, Petrol je na tržištu više od 75 godina, do 2020. godine porastao je na normaliziranu EBITDA-u od više od 185 milijuna eura. U sljedećih pet godina želimo stvarno udvostručiti taj obujam poslovanja. Taj je cilj vrlo ambiciozan. Radujem se što smo na dobrom putu da ga postignemo.
Što će biti 2035. godine, ne bih želio predviđati, jer nisam vidovnjak.
Petrol prolazi kroz transformaciju. Konačno bi do 2035. godine automobili s unutarnjim izgaranjem trebali postati prošlost. U strukturi prihoda goriva i derivata i dalje čine visoki postotak.
Pogledamo li kvartalno izvješće, vidjet ćete da taj segment goriva i derivata čini otprilike trećinu. Tranzicija traje, tranzicija će trajati, toga smo svjesni. Ove smo godine izgradili vlastiti model prometa kako bismo bolje razumjeli kako će se prometni tokovi kretati u budućnosti, uzimajući u obzir sve planirane aktivnosti vlada, različite infrastrukturne projekte… Unaprijedili smo model s nekim očekivanim stupnjem elektrifikacije. Tako procjenjujemo očekivanu strukturu prometa i obujam prometa do 2030. i 2040. godine. Taj model prometa pruža nam uvid u budućnost, kao da slijepcu dajemo štap ili psa vodiča kako bismo mu pomogli upravljati Petrolom kroz sve te nesigurnosti.
Poslovni model se mijenja, mi se prilagođavamo.
U prošlosti su očekivanja glede elektrifikacije bila preoptimistična.
Pogledamo li studije iz 2018. godine, koje su izradile konzultantske tvrtke, sada smo u 2022. i 2023. negdje na pola tog rasta koji je tada predviđen. Također procjenjujemo da su vlade i Europska komisija vrlo ambiciozne u vezi s elektrifikacijom. Možda nedostaje konkretan skup mjera i akcijskih planova kako to postići.
Djelujemo u regiji gdje je prosječna starost vozila relativno velika, između deset i 15 godina, a ponegdje čak i 16 godina. To znači da će se elektrifikacija događati postupno. Također nije prikladna za sve oblike prijevoza, uglavnom govorimo o manjim osobnim vozilima. Za teretni promet trenutno ne možemo govoriti. Razvijaju se nove tehnologije, od baterija i gorivnih ćelija do vodika, još je rano reći što će prevladati. Sukladno tome, nadograđujemo i svoju mrežu. Danas imamo oko 440 električnih punionica u mreži, cilj je 1500 punionica do 2025. Tu malo kasnimo jer smo zbog svih okolnosti morali prilagoditi investicije.
Trenutno imamo oko osam posto pokrivenosti električnim vozilima, barem prema nekim studijama. Do 2035. bi ih trebala biti trećina. Kakva su vaša predviđanja ili procjene?
Kod osobnih vozila to vrijedi. Sada imamo vlastiti model koji je nešto konzervativniji u tom pogledu, ali ga svake godine prilagođavamo. Uzimamo posljednje brojke prodanih vozila i udjela električnih vozila u osobnim vozilima. Taj model ne vjeruje da će postotak rasta biti tako visok kao što se očekuje, ali zato imamo druge sklopke. Pogotovo ako vlade ili neki drugi subjekti, primjerice, koriste porezne olakšice ili druge stimulanse kako bi potaknuli kupnju električnih vozila.
Što će biti 2035. godine, ne bih želio predviđati, jer nisam vidovnjak. Imamo, kao što sam rekao, postavljene ciljeve na razini pojedinih vlada ili Europske komisije, ali nedostaju nam akcijski planovi. Hoće li se što poduzeti u narednim godinama na tom području ili ne, vidjet ćemo. Svakako pratimo trendove, svjesni smo elektrifikacije i bit ćemo spremni kada se ona dogodi u velikom opsegu. To je samo jedan segment poslovanja Grupe Petrol. Ne možemo govoriti o tome da će profitabilnost pasti za više od polovice jer znamo da je trećina goriva i derivata, a čak i to čini više od polovice teretnog prometa.
U prva tri kvartala ste gotovo 58 milijuna eura namijenili za investicije. Što se radi s investicijskim aktivnostima u narednim godinama, odnosno sljedeće godine?
U dvije smo godine investicije smanjili za više od 100 milijuna eura. Smanjili smo jedan segment, izvođenje investicija, dok smo projektiranje i pripremu nastavili provoditi. U Petrolu trenutačno imamo pripremljeno više od 200 milijuna eura novih investicija. To se također odnosi na pitanje novčanog toka i odgovarajuće razine zaduženosti, što nam određuje proračun za investicije koje si možemo priuštiti za svaku pojedinu godinu.
Ove je godine bilo planirano 75 milijuna eura investicija, a tijekom godine smo odobrili još dvije, izvanredne obnovu Barja Sever i Barja Jug, s dodatnih 10 milijuna eura. Procjenjujem da ćemo do kraja godine dosegnuti 85 milijuna eura investicija, što je manje nego što bismo željeli. Očekujemo da ćemo u narednim godinama, ako rezultati budu takvi kakvi se danas naziru, značajno povećati investicije.
Postoje, međutim, određeni rizici, s obzirom na to da ste već na početku spomenuli geopolitičke rizike. Što vas trenutačno najviše brine?
Geopolitičke okolnosti svakako nisu ružičaste i to snažno utječe na tržište energenata. Prošle smo godine vidjeli što to znači, primjerice, za opskrbu prirodnim plinom u Europi. Zbog toga je Grupa Petrol pretrpjela značajne gubitke putem svoje tvrtke kćeri Geoplin.
Dodatno primjećujemo da zaoštravanje geopolitičkih okolnosti utječe i na cijene nafte i naftnih derivata. Posljedično tome, to regulatorna tijela tjera na neke stroge oblike regulacije. S jedne su strane stoga regulatorni rizici, s druge geopolitički. Još uvijek postoje i rizici od cijena i količina. Na tom području smo dobro osigurani.
Kad se stavimo u cipele krajnjeg potrošača koji za litru derivata plaća 1,60 eura, ta marža iznosi manje od pet posto te cijene. Marža je niska.
Njemačka vlada priprema mjere za smanjenje računa za električnu energiju za industriju sljedećih pet godina. Trebali bi osigurati pomoć u iznosu do 28 milijardi eura od 2024. do 2027. Kako je kod nas, kakva su vaša očekivanja, dokad će trajati regulacija cijena?
Njemačka je odlučila smanjiti poreze na određeno vrijeme kako bi pomogla industriji. Volio bih vidjeti više razmišljanja vodećih ljudi u Europi već u vrijeme kada su odlučivali o uvođenju sankcija. Mislim da nije provedena nikakva analiza sankcija, poput ocjene utjecaja na gospodarstvo, ekonomski rast, zaposlenost i konkurentnost industrije. Primjećujemo da je s visokim cijenama energenata kao posljedicom uvođenja sankcija i oštrih uvjeta u svijetu europska industrija u dijelu koji je energetski zahtjevan izgubila konkurentnost, i to u prilično velikoj mjeri.
Ako se okolnosti ne stabiliziraju, dugoročno će nam biti vrlo teško konkurirati. Njemačka ima dovoljno sredstava da si može priuštiti takvo subvencioniranje svoje industrije. Mi ili slične države ili mnoge druge europske države nemamo tih sredstava.
Ovdje ponekad treba biti inventivan kako bi se održala konkurentnost. Stoga možemo čestitati našoj industriji na uspješnoj borbi.
Što se tiče regulacije u Sloveniji, sada smo primijetili da će regulacija na području električne energije za domaćinstva biti produžena, ali ne i za industriju ili male poslovne potrošače.
Bit će uvedeni i povrati jer je cijena električne energije i dalje relativno visoka, više od 100 eura po megavatsatu. Na tržištu prirodnog plina cijena je regulirana. Već sada primjećujemo da neki distributeri postavljaju cijenu ispod regulirane cijene jer su se cijene na svjetskim burzama smirile. Cijene su ispod 50 eura po megavatsatu, a bile su čak i na razini od 30 eura.
Na području derivata u posljednjim mjesecima primjećujemo veći rast cijena nafte kao posljedicu geopolitičkih okolnosti. Stoga procjenjujemo da će regulacija biti na snazi neko vrijeme dok se cijene ne smire. Inače, nema potrebe za regulacijom cijena naftnih derivata. Procjenjujem da je regulacija, kako je postavljena danas, potpuno neprikladna. S jedne strane zahtijeva uključivanje biokomponenti u naše proizvode, dok nam država s druge strane ne priznaje te troškove.
Napravljeno je i obimno istraživanje Ekonomskog fakulteta vezano uz regulaciju u Sloveniji. Utvrdili su da je tijekom liberalizacije marža distributera naftnih derivata u Sloveniji, u usporedbi s europskim distributerima, čak i opala. To možemo pripisati snažnoj konkurenciji na slovenskom tržištu, koja se s dolaskom Mola i Shella još povećava. Imamo dva snažna konkurenta, a nema ni potrebe ni argumenata za regulaciju tog energenta. Naša marža je tako niska da, kad se stavimo u cipele krajnjeg potrošača koji za litru derivata plaća 1,60 eura, ta marža iznosi manje od pet posto te cijene.
Konkurencija je dobra vijest za krajnje potrošače.
Konkurencija je dobra vijest za sve, pa i za nas. Konkurencija osigurava da ne zaspimo. Vidimo da je aktivna, provodi preoblikovanje u skladu s obavezama iz ugovora o kupoprodaji. Istovremeno obnavlja i svoja prodajna mjesta. Na to reagiramo i mi. Na kraju će to svakako biti bolje za potrošača.
Regulacija je uzrokovala poslovnu štetu Petrolu. Sada Petrol tuži državu, kako Sloveniju tako i Hrvatsku. U Sloveniji šteta iznosi 106 milijuna eura, a u Hrvatskoj 56 milijuna. Kako trenutno stoje ti tužbeni postupci?
U Sloveniji je tužba podnesena i sudski mlinovi melju. Željeli bismo to što prije zatvoriti. U Hrvatskoj trenutno mijenjamo tužbeni zahtjev jer je između toga bio izdan zaključak Ustavnog suda. Zaključke te presude i argumentaciju obrađujemo i prilagođavamo tužbenom zahtjevu kako bi vjerojatnost uspjeha bila veća.
Geoplin je u svibnju ove godine pokrenuo arbitražni postupak protiv Gazproma zbog kršenja ugovora o opskrbi prirodnim plinom. Visina zahtjeva je 140 milijuna eura. Što se to događa?
Sve je u rukama arbitražnog suda. U ovom slučaju smo pokrenuli arbitražu, predložili smo arbitra. Sada se odvija postupak imenovanja drugog arbitra kako bi se mogao osnovati senat. U međuvremenu pripremamo zahtjev koji će vjerojatno biti podnesen do kraja ove godine. Pravni dio nam je složen, slijede tehnički i financijski izračuni koji moraju biti prikladno pripremljeni.
Je li Gazprom sada odzivniji nego što je bio proljetos?
Gazprom se na početak arbitraže nije odazvao, nije predložio arbitra i dosad nije sudjelovao u tom postupku.
Ostanemo li malo kod plina, prošle je godine bila prava drama na tržištu prirodnog plina. Pitali smo se hoćemo li se smrznuti. Danas je potpuno drugačije, plinska su skladišta puna, okolnosti na tržištu su se smirile. Kako vidite tržište plina ove i sljedeće godine?
Ove je godine situacija drugačija od prošle. Smanjenje potražnje jedan je od pokretačkih čimbenika zbog kojeg su cijene plina pale. Vidimo usporavanje industrijske proizvodnje na razini Europske unije (EU). U svim je državama potrošnja manja, osim u Velikoj Britaniji. S druge strane, imamo relativno blag početak zime, što dodatno smanjuje potrošnju. Zbog toga su rezervoari trenutno 100 posto puni. Plina u Europi trenutno ima dovoljno.
Postoji manji rizik zaoštravanja geopolitičkih okolnosti, tj. prestanka toka plina iz Rusije u Europu putem kanala kojima trenutno teče. Dio i dalje dolazi putem LNG-a i putem turskog i ukrajinskog dijela. To bi svakako uzrokovalo rast cijena plina. Dodatno, hladnija zima može uzrokovati brže smanjenje zaliha u rezervoarima. Zbog toga bi tržišta mogla postati nervozna.
U Europi trenutno imamo kapacitete skladištenja za dva do tri mjeseca. Tijekom hladne zime, u slučaju prekida isporuke, procjenjujemo da bi cijena mogla porasti. Svaka najmanja vijest potresa cijenu za čak do pet eura. Tržišta su nervozna, no trenutno ne vidimo situaciju koja bi uzrokovala značajan rast cijena energenata. Također, nema nestašice, pa se nadamo da ćemo ga i ubuduće dostavljati u odgovarajućim količinama. Nitko neće osjetiti hladnoću i industrija će imati dovoljno plina.
Plin smatramo jednim od glavnih energetskih izvora našeg energetskog prijelaza. Željeli bismo da plin dobije veći naglasak u nacionalnim strategijama jer će ostati najkonkurentniji izvor energije u ovom prijelaznom razdoblju. Za održavanje konkurentnosti naše industrije, također je važno to uzeti u obzir i prilagoditi infrastrukturu.
U tom kontekstu, razmišljanje o vlastitom skladištu plina u Sloveniji je vjerojatno. Napravili smo studije koje ćemo prezentirati resornom ministarstvu. U svakom slučaju, ovo je izvor energije koji će još dugo vremena biti s nama.
Bi li Petrol ponudio državi to skladište plina?
Vlastito skladište plina nije ekonomski opravdana investicija. S obzirom na to da je riječ o prevelikom trošku, bez nepovratnih sredstava, u ovom slučaju nije moguće. Razgovori još nisu započeli, ne bih prejudicirao. No kao što imamo skladište za naftne rezerve, u ovim vremenima nesigurnosti ima smisla uspostaviti i skladište za zemni plin s obzirom na to da je gotovo cijela industrija ovisna o tom energentu i također veliki broj građana.
Kada spomenete da se gospodarstvo hladi, smanjuje se i kupovna moć kućanstava, uvjeti financiranja postaju stroži. Može li se to već odraziti na povećanu nespremnost poduzeća i kućanstava da plaćaju svoje obveze?
Ne. Trenutno ne primjećujemo pogoršanje plaćanja. Na razini grupe, imamo konzervativnu politiku osiguranja potraživanja, tako da je otprilike 80 posto potraživanja osigurano na različite načine.
S obzirom na to da su kamatne stope porasle, konzervativne investicije postale su privlačnije. Gdje Petrol ulaže likvidne viškove?
Trenutno imamo likvidne viškove kod banaka u Hrvatskoj. Mogu reći da su kamatne stope koje tamo ostvarujemo znatno više nego kod banaka u Sloveniji. Nažalost, tako stvari stoje.
Možete li biti konkretniji? Koje su te kamatne stope?
To se mijenja iz tjedna u tjedan, ovisno o vrsti depozita. Posljednji je put bila oko tri posto.
.webp){kind=icon}
