Plin za kućanstva u Hrvatskoj među najjeftinijima u Europi, struja za kompanije gotovo najskuplja

Cijena prirodnog plina za kućanstva, prema paritetu kupovne moći, što znači da usporedba uvažava i tečajne i razlike u prihodima građana među državama, u Hrvatskoj je u drugoj polovici prošle godine bila među najnižima u Europi. Situacija s električnom energijom nije bila baš toliko povoljna kad su u pitanju građani, ali su još gore prošli hrvatski industrijski potrošači. Uz obližnje konkurente u Mađarskoj, oni su plaćali struju po najvišoj tarifi u Europi.

Statistička agencija Europske unije Eurostat u utorak je objavila redovnu polugodišnju usporedbu cijena struje i plina za države članice Unije, uz dodatne podatke za još neke europske države. Višegodišnje brojke pokazuju kako su se cijene struje stabilizirale u posljednje dvije godine, dok je cijena plina u drugom lanjskom polugodištu nešto porasla, ali nakon što je prije toga tri polugodišta bila u padu.

No cijene i jednog i drugog energenta i dalje su bitno više nego što su bile prije inflacijskog skoka izazvanog pandemijom i ruskim napadom na Ukrajinu. Primjerice, u drugom dijelu 2024. godine u Europskoj uniji su kućanstva za 100 kilovatsati (kWh) električne energije u prosjeku trebala izdvojiti 28,49 eura. Četiri godine ranije za istu količinu struje plaćalo se sedam eura manje, odnosno cijena je skočila za trećinu. Plin je istovremeno poskupio i više od 70 posto.

Uvažavajući razlike u prihodima po stanovniku i uključujući sve poreze i namete, struja je najskuplja u Češkoj. Kućanstva koja godišnje potroše između 2,5 i pet tisuća kilovatsati tamo su za 100 kWh morala odvojiti 41 euro. Blizu su cijenom bili Cipar i Njemačka, gdje se istu količinu struje plaćalo 35,70, odnosno 35,23 eura. Prosjek EU-a bio je 28,49 eura, a u Hrvatskoj su kućanstva plaćala 21,71 euro.

U susjednoj Sloveniji struja je bila nešto malo skuplja, odnosno 23,29 eura, dok se Srbija, Crna Gora te Bosna i Hercegovina nalaze među državama s relativno jeftinijom strujom. Tamo su se cijene kretale između 16,49 i 18,16 eura. Podacima za Sjevernu Makedoniju za drugo lanjsko polugodište Eurostat ne raspolaže, no u prvom polugodištu tamo se cijena kretala u rangu one u Hrvatskoj, odnosno 21,41 euro za 100 kWh.

Najjeftiniju struju u Europi, barem među državama za koje Eurostat navodi podatke, imao je Island. Tamo se za 100 kWh u drugoj polovici 2024. plaćalo 12,20 eura. Island za četvrtinu proizvedene struje koristi geotermalne izvore.

Otkad je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. godine prirodni plin našao se i u ulozi oružja europsko-ruske geopolitike. Važnost mu daje industrijska upotreba, ali je bitan energent i za kućanstva. Tim više što je, kao ekvivalent struji, puno jeftiniji.

Cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj ispod je prosjeka EU-a | Depositphotos

 

Prosječna cijena plina u ekvivalentnoj energetskoj vrijednosti od 100 kWh struje u drugoj polovici prošle godine za kućanstva u Europskoj uniji bila je 12,00 eura. Hrvatska se našla među trima državama s najnižom cijenom. U Mađarskoj je cijena bila 4,72 eura, u Luksemburgu 5,57 eura, a u Hrvatskoj 6,67.

Najskuplji plin imali su Makedonci. Tamo se plinski ekvivalent za 100 kWh struje građanima naplaćivao 20,53 eura. Od država članica EU-a, na samom vrhu bili su Portugal, Italija i Švedska gdje je plin stajao više od 16 eura.

Eurostat je u utorak objavio i podatke o cijenama energenata za industrijske potrošače, a domaće kompanije koje se oslanjaju na električnu energiju stvarno imaju razloga izražavati nezadovoljstvo. Opet, uz uključene poreze i davanja i uvažavajući paritet kupovne moći, hrvatske tvrtke uz one u mađarskoj plaćaju najskuplju struju u Europi.

Kompanije koje godišnje potroše između 500 i dvije tisuće megavatsati lani su u prosjeku u EU-u za svakih 100 kWh morale platiti 23,48 eura. U Mađarskoj je cijena bila 42,84 eura, a u Hrvatskoj 38,04 eura. Najmanje su struju plaćali industrijski potrošači u Finskoj i Švedskoj, ispod 10 eura.

I kad je u pitanju prirodni plin, hrvatske kompanije plaćale su više od europskog prosjeka. Za plinski ekvivalent 100 kWh struje one su u drugom polugodištu prošle godine davale 8,02 eura, prosjek EU-a bio je 7,08 eura, dok su najskuplji plin plaćali švedski industrijalci, a najjeftiniji belgijski.