Obnovljivi izvori energije (OIE) u posljednjih deset godina bilježe drastičan rast u Adria regiji. U 2023. godini kapaciteti su dosegli 2,3 gigavata za solarnu energiju i 1,9 gigavata za energiju vjetra, što je 687, odnosno 455 posto više nego prije 10 godina.
Adria regija ima velike potencijale za razvoj OIE-ova, no unatoč drastičnom porastu u posljednjih 10 godina, oni su još uvijek nedovoljno iskorišteni. No financijski rezultati tvrtki koje su se odvažile ulagati u OIE-ove u regiji pokazuju da im je taj posao i isplativ.
To su neki od zaključaka analize OIE-ova u regiji analitičara Bloomberg Adrije, koju u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Rast OIE-ova u Adria regiji
Državni poticaji, jeftinije investicije i atraktivan povrat doveli su do rasta ulaganja u OIE-ove u regiji u posljednjih deset godina. Analitičari BBA-e napominju da ni u sadašnjim okolnostima prenapuhanih troškova gradnje i visokih kamata, interes za OIE-ove u Adria regiji ne jenjava. "Broj projekata u procesu je dokaz da vrhunac kapaciteta OIE-ova tek treba dosegnuti", kažu analitičari BBA-e.
U Adria regiji je Hrvatska vodeća po veličini instaliranih vjetroelektrana, koje su u 2023. sudjelovale sa 17 posto u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije.
Slovenija se može pohvaliti najvećim instaliranim solarnim kapacitetom koji premašuje gigavat. Međutim, razvoj energije vjetra u Sloveniji ograničen je sa samo tri izgrađene vjetroelektrane ukupne snage tri megavata. "Taj spori napredak dijelom se pripisuje nepovoljnim regulatornim politikama, a dijelom otporu javnosti koji proizlazi iz zabrinutosti za okoliš."
Zbog toga su slovenska poduzeća svoja ulaganja preusmjerila u susjedne zemlje u regiji. Primjerice, Petrol je u Hrvatskoj razvio dvije vjetroelektrane, dok Interenergo širi svoje investicije ne samo u Hrvatskoj, nego i u BiH. Još jedna slovenska tvrtka, Alfi Green Energy Fond, aktivno je angažirana u Srbiji.
Depositphotos
Kada je riječ o Srbiji, nakon tri godine stagnacije u sektoru vjetroelektrana, prošle godine su u probni rad puštena dva vjetroparka ukupne snage 113 megavata, a trenutno se grade vjetroparkovi snage 825 megavata.
U BiH su novi kapaciteti u segmentu energije vjetra posljednji put izgrađeni 2021. godine, ali trenutno se grade vjetroelektrane ukupne snage 373 megavata.
I razvoj solarne energije u regiji dobio je veliki zamah. Samo prošle godine u Adria regiji puštene su u pogon solarne elektrane ukupne snage gigavata. Solarni projekti općenito imaju manje megavata snage, što znači da je u regiji završeno mnogo malih solarnih projekata koji su uspjeli doseći tu brojku.
Veličina solarnih projekata postupno raste, a neke zemlje najavljuju divovska ulaganja u području solara. Jedna od takvih investicija najavljena je i u Srbiji, a riječ je o samobalansirajućoj solarnoj elektrani snage gigavata koju će graditi tvrtka Hyundai.
Adria regija ima veliki potencijal OIE-ova
Adria regija i dalje se uvelike oslanja na fosilna goriva za proizvodnju energije, posebice u zemljama poput Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, gdje udio fosilnih goriva u ukupnoj proizvodnji električne energije prelazi 60 posto.
S druge strane, Slovenija i Hrvatska imaju manji udio, ponajviše zahvaljujući nuklearnoj proizvodnji iz elektrane Krško.
Analitičari BBA-e ističu da je korištenje OIE-ova u porastu, ali da je potencijal još uvijek u velikoj mjeri neiskorišten.
Potencijal vjetra u Srbiji (1,8 gigavata) tri puta je veći od sadašnjeg kapaciteta (500 megavata). Solarni kapacitet u Srbiji je 137 megavata, ali se potencijal procjenjuje na 3,6 gigavata. Slovenija, BiH i Sjeverna Makedonija su također ispod odgovarajućih vrijednosti kada je u pitanju kapacitet vjetra. Hrvatska je premašila procijenjeni potencijal kopnenog kapaciteta vjetra. Slovenija se približava vrijednosti solarnog kapaciteta. Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija znatno su ispod svojih potencijalnih solarnih kapaciteta.
Druge studije potvrđuju te nalaze. Primjerice, Akcijski plan za obnovljive izvore energije u moru u Hrvatskoj koji financira EBRD utvrdio je značajan potencijal za pučinske vjetroelektrane u Hrvatskoj, procijenjen na 25 gigavata.
Zatim, metodologija koju je razvio Global Solar Atlas pokazuje da je potencijal fotonaponske proizvodnje energije (PVOUT) u Adria regiji veći u usporedbi s mnogim drugim zemljama u Europi.
Tvrtke OIE-ova u regiji su izuzetno profitabilne
Analitičari BBA-e ističu da je ključni razlog rasta industrije OIE-ova u proteklom desetljeću pad troškova izgradnje solarnih i vjetroelektrana.
"Sve veći interes za korištenje OIE-ove s napretkom tehnologije i sve većim brojem tvrtki koje proizvode opremu za OIE-ove potaknuo je visoko konkurentno tržište, što je rezultiralo padom cijena. U biti, OIE-ovi su postali cjenovno konkurentni fosilnim gorivima", ističe naša analitičarka Jelena Zidnović.
To zapravo znači da su troškovi povezani s dodavanjem novih kapaciteta za OIE-ove sada niži od onih kod ulaganja u nove kapacitete za korištenje fosilnih goriva.
Analitičari su analizirali poslovanje nekoliko kompanija OIE-ova iz Srbije, Hrvatske i BiH. Riječ je o najvećim proizvođačima struje iz vjetra, rangiranih po prodaji, a posljednji podaci su iz 2022.
Depositphotos
Tvrtke iz Slovenije nisu na popisu zbog malog kapaciteta, dok tvrtke iz Sjeverne Makedonije nisu dio analize jer je vjetroelektrana Bogdanci bila jedina operativna u 2022. godini, a sastavni je dio državne energetske tvrtke ESM i ne objavljuje zasebne financijske izvještaje. Solarne tvrtke nisu uključene u analizu jer su općenito manjeg kapaciteta i često ih razvijaju ili energetske tvrtke u sklopu svoje proizvodnje ili kućanstva i poduzeća koja žele smanjiti troškove energije.
Tvrtke uključene u analizu BBA-e su u 2022. godini ostvarile ukupan prihod od prodaje od 290 milijuna eura, što predstavlja rast od 80 posto u odnosu na prethodnu godinu. To značajno povećanje uzrokovano je početkom proizvodnje električne energije iz vjetroelektrane Senj tvrtke Energija Projekt, koja je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj.
Na skok dobiti tvrtki OIE-ova u Adria regiji u 2022. utjecao je i je skok cijena električne energije zbog energetske krize.
Primjer tvrtke u Hrvatskoj najbolje pokazuje kakav učinak na poslovanje imaju poskupljenja električne energije. Primjerice, vjetroelektrana Senj, koja prodaje električnu energiju izvan sustava poticaja, ostvarila je tri puta više prihoda od vjetroelektrane Čibuk 1 koja jest u sustavu poticaja, iako su obje slične snage.
Tvrtke obuhvaćene analizom BBA-e imale su prosječnu ponderiranu EBITDA maržu od čak 86 posto u 2022., što je neuobičajeno visoko za proizvodne tvrtke, posebno unutar energetskog sektora.
Razlog za to, ističu analitičari BBA-e, leži u činjenici da su nakon izgradnje objekta operativni troškovi minimalni zbog korištenja slobodnih resursa u proizvodnom procesu, u ovom slučaju vjetra.
Osim toga, vjetroelektrane su potpuno automatizirane i ne zahtijevaju veliki broj zaposlenika. O tome najbolje govori podatak da je prosječan broj radnika po tvrtki u 2022. bio sedam.
Ostali operativni troškovi obično uključuju premije osiguranja, troškove savjetovanja i usluga upravljanja te naknade za bankovne usluge.
Više kamate ugrožavaju rast OIE-ova
Iako se vjetroelektrane mogu pohvaliti niskim troškovima rada, najveći trošak zapravo leži u njihovoj izgradnji. Investitorima je općenito najteži zadatak osigurati sredstva za izgradnju.
Glavna prepreka koja trenutno stoji na putu razvoja OIE-ova su viši troškovi financiranja uzrokovani povećanjem kamatnih stopa središnjih banaka diljem svijeta.
Skuplje financiranje predstavlja izazove u financiranju projekta i pritisak na profitabilnost te povećava rizik servisiranja obveza zbog povećanja kamatne stope, smatraju analitičari BBA-e.
Depositphotos
Unatoč značajnim troškovima razvoja projekta na početku njihova životnog ciklusa, proizvođači vjetroelektrana u Adria regiji uspjeli su ostati na skromnoj razini zaduženosti, s prosječnim omjerom neto duga i EBITDA-e od 3,2× u 2022.
To postignuće može se zahvaliti iznimno profitabilnoj godini koju su imale neke od vodećih vjetroelektrana u Hrvatskoj, što je dovelo do povećanja marži i značajnog smanjenja zaduženosti.
Pad cijena električne energije utjecat će na profitabilnost
Cijene električne energije na burzama su u padu u odnosu na rekorde iz 2022. godine, a taj pad u prosjeku iznosi i do 60 posto.
Analitičari BBA-e zaključuju da će taj pad cijena električne energije utjecati i na prihode proizvođača koji posluju na spot tržištu 2023. i 2024. godine.
Međutim, naši analitičari ukazuju da su cijene električne energije i dalje visoke u odnosu na razdoblje prije energetske krize.
Naime, prosječne cijene od početka 2024. do danas gotovo su udvostručene u odnosu na petogodišnji prosjek prije energetske krize, odnosno u razdoblju od 2016. do 2020. godine. To će donekle olakšati tvrtkama OIE-ova s obzirom na rast troškova kapitala zbog viših kamata.
.webp){kind=icon}
