Rast cijena električne energije i sve veći pritisak na pojedine zemlje u regiji da smanje onečišćenje zraka bit će glavni pokretači koji će ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije u Adria regiji u narednom razdoblju, zaključak je nove analize analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Prema njihovoj procjeni, najbrži razvoj će, kao i dosad, biti na području solarne energije. "Solarna industrija je najbržerastući segment obnovljivih izvora energije. Suočen s rastućim cijenama energije i ozbiljnim posljedicama globalnog zatopljenja, svijet traži brzo, ekonomično i čisto rješenje za koje vjerujemo da se može pronaći u solarnoj energiji."
Naš analitički tim ukazuje na to da su cijene električne energije u Europi u prethodnom razdoblju dosegle razine kakve nisu zabilježene u posljednjih deset godina, a taj rast je potaknut rastom cijena prirodnog plina zbog geopolitičkih problema i rata u Ukrajini. Međutim, slika cijena struje u našim krajevima je zbog državnih subvencija drugačija.
"U Adria regiji vidimo mješovitu sliku – potrošači u Srbiji i Bosni i Hercegovini uživaju u vrlo niskim cijenama zahvaljujući visokim subvencijama, dok su u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji one na razini EU-a", navodi naš analitički tim.
Cijena struje u pet zemalja regije u odnosu na cijenu u zemljama Europske unije
Osim poskupljenja električne energije, još jedan pokretač bržeg prelaska na obnovljive izvore u regiji bit će potreba za smanjenjem onečišćenja zraka. Naš analitički tim ukazuje na to da je potreba smanjenja onečišćenja zraka posebno naglašena u Adria regiji s obzirom na to da tri od pet zemalja, BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija, dominantno koriste fosilna goriva u proizvodnji električne energije (oko 70 posto) unatoč potencijalu koji imaju u obnovljivim izvorima.
Fosilna goriva su s više od 70 posto dominantan u proizvodnji struje u BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Hrvatska i Slovenija svijetle točke
Kada je riječ o dosadašnjim ulaganjima u obnovljive izvore energije u regiji, posebice solarnu, može se reći da prednjače Hrvatska i Slovenija, blizu je Sjeverna Makedonija, dok su Bosna i Hercegovina te Srbija u ranoj fazi razvoja. U izvješću naših analitičara navodi se kako je 2021. godine u Sloveniji bilo 367 megavata instalirane snage solarnih panela, u Hrvatskoj 109 megavata, BiH 53 megavata, Srbiji 52 megavata, a u Sjevernoj Makedoniji 94 megavata.
Naš je analitički tim usporedio kako prodaja teče u tvrtkama koje se bave proizvodnjom solarne opreme u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, budući da Srbija i BiH takvih tvrtki nemaju, za uzorak su uzete tvrtke koje se bave distribucijom te opreme.
"U Srbiji i Bosni i Hercegovini vidimo tržište u ranoj fazi razvoja: njime upravljaju distributeri/instalateri solarne opreme/panela (još nema proizvođača opreme). Sektor je razvijeniji u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje prednjače proizvođači solarne opreme, dok je u Sjevernoj Makedoniji, unatoč tome što postoje proizvođači, tržište još uvijek u razvoju."
Prosječna stopa rasta prodaje tih tvrtki pokazuje kako je industrija u posljednje dvije godine rasla, međutim, rast je vođen troznamenkastim godišnjim stopama za distribucijske tvrtke. Ta poduzeća također bilježe veće marže od proizvodnih poduzeća.
Ipak, industrija u cjelini vrlo je profitabilna, s prosječnom trogodišnjom EBITDA i EBIT maržom od 17,5, odnosno 14 posto. Dok su marže bile pod pritiskom povećanih ulaznih troškova u 2022. godini, u 2023. naš tim analitičara očekuje veće marže zahvaljujući nižim cijenama polisilicija i drugih sirovina u drugoj polovici godine, kao i nižim troškovima isporuke.
Osunčana Adria regija
Kako bismo prikazali potencijal za širenje solarnih kapaciteta u regiji, naš analitički tim koristio se podacima izračunatim prema metodologiji koju je razvio Global Solar Atlas (Svjetska banka) o potencijalu fotonaponske (PV) proizvodnje energije (PVOUT).
PV potencijal označava kilovatsat električne energije koju bi proizveo fotonaponski sustav s vršnom instaliranom snagom od jednog kilovata (podaci u obzir uzimaju niz čimbenika koji utječu na performanse sustava kroz modele izračuna solarnog zračenja, temperature i simulacije PV-a). Za Adria regiju PVOUT podaci su u povoljnom rasponu između 3,5 i 4,5 kilovatsati po vrhuncu kilovata, što pokazuje kako je većina zemalja Adria regije bolje pozicionirana u odnosu na mnoge zemlje u Europi.
Globalni i regionalni razvoj OIE-a
"Vjerujemo da će promjena trendova iz Europe, kao snažnog mjerila za zemlje Adria regije, dovesti do snažnijeg prelaska na obnovljive izvore, posebice solarnu energiju”, ističu naši analitičari.
Danas se, dodaju, globalni solarni kapacitet procjenjuje na jedan teravat, što je tri puta više nego 2018. godine i 500 puta više nego 2002. godine. "Ključni razlog ovakvog rasta je činjenica što obnovljivi izvori energije postaju cjenovno konkurentniji fosilnim gorivima."
Analitičari BBA kao ključne prepreke daljnjem širenju solarne industrije vide uspješno povezivanje OIE-a, balansiranje mreže (što podrazumijeva velika dodatna ulaganja svake zemlje) i proaktivniju lokalnu regulaciju.
"Ipak, vidimo daljnji potencijal rasta cjelokupne industrije u narednom razdoblju. Globalno, solarna energija bit će najbržerastući energetski segment u 2023. godini s procijenjenim povećanjem od 20 do 30 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, što očekujemo da će se odraziti i na Adria regiju", zaključuje analitički tim BBA.
