Dolaze nam golema svemirska zrcala. Što bi moglo poći po zlu?

Taman kada ste pomislili da postoji granica ljudske ambicije, pojavljuje se Reflect Orbital s nadom da će upravljati – i zarađivati na – Sunčevoj svjetlosti pomoću flote golemih svemirskih zrcala.

Prvi reflektirajući satelit ove startup tvrtke nazvan je Eärendil-1, prema liku iz priča J. R. R. Tolkiena o Međuzemlju. Poznato mi je da Silicijska dolina ima opsesiju znanstvenom fantastikom i fantastikom općenito, no u ovom slučaju grčka mitologija – točnije priča o Faetontu – čini se kao puno bolja usporedba.

Kako se vjerojatno sjećate iz školskih dana, Faetont moli svog oca, boga Sunca Helija, da mu prepusti upravljanje sunčevom kočijom. Helije upozorava sina da neće moći kontrolirati svojeglave, ognjene konje koji veličanstveno vozilo svakodnevno vuku s istoka na zapad, no Faetont na kraju ostvaruje želju tako što – ovisno o verziji priče – oca ili slomi nagovaranjem ili mu radi iza leđa. Očekivano, vožnja završava katastrofalno. Faetont gubi kontrolu, sprživši i zaledivši Zemlju dok kočija nekontrolirano tetura nebom, prije nego što padne u smrt.

Možda su suosnivači tvrtke Reflect Orbital, Ben Nowack i Tristan Semmelhack, propustili taj sat. U nedavnom priopćenju za medije, Nowack, bivši pripravnik u tvrtki SpaceX, opisuje misiju tvrtke: "Sunce je najmoćniji resurs u Sunčevu sustavu, a mi trenutno nemamo nikakvu kontrolu nad time gdje i kada ono sjaji, pa to pokušavamo promijeniti."

Kako točno ovaj startup planira preuzeti kontrolu nad Sunčevim zrakama? Plan je lansirati 50.000 satelita sa zrcalima do 2035. godine. Sateliti se sastoje od iznimno tankih, ravnih reflektorskih ploča koje, prema tvrdnjama tvrtke, mogu po narudžbi usmjeravati Sunčevu svjetlost na područja na Zemlji širine oko pet kilometara. Svjetlina tih "sunčevih pjega" moći će se prilagođavati "od punog Mjeseca do punog podneva". PitchBook izvještava da je startup prikupio gotovo 29 milijuna dolara te da mu se procijenjena vrijednost kreće oko 187 milijuna dolara. U srpnju je američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) izdala dozvolu tvrtki Reflect Orbital za lansiranje prvog zrcala u sklopu demonstracijskog projekta.

Tvrtka ima pregršt ideja kako iskoristiti te svjetlosne snopove. Među njima su: napajanje solarnih panela, povećanje poljoprivrednih prinosa, zamjena ulične rasvjete, produljenje industrijskog radnog vremena, osvjetljavanje akcija traganja i spašavanja te stvaranje "nezaboravnih noćnih doživljaja na događanjima i javnim prostorima".

Iako se neki od ovih načina primjene čine kao suboptimalna rješenja za nepostojeće probleme (želimo li uistinu zamijeniti uličnu rasvjetu tako da grad zaspemo vječnim danom?), ovaj suvremeni Faetont tvrdi da uzalud tratimo potencijal Sunca za zamjenu umjetne rasvjete bez potrebe za gorivom ili fizičkom infrastrukturom.

Glavni prodajni adut ove tvrtke jest omogućavanje solarnim panelima da nastave proizvoditi električnu energiju i noću; procjenjuju da bi "punokrvna konstelacija" njihovih satelita (tvrtka nije navela točan broj) mogla više nego udvostručiti učinak postojećih solarnih postrojenja diljem svijeta. Izvlačenje maksimuma iz našeg najjeftinijeg izvora energije zvuči privlačno, no je li ta mogućnost vrijedna dodavanja desetaka tisuća satelita u naš već prenapučeni prostor u orbiti, zaklanjanja zvijezda i narušavanja noćne rutine ljudi i divljih životinja diljem svijeta?

Drugi primjeri primjene čine se još manje uvjerljivima. Uzmimo za primjer ambiciju da se poboljšaju poljoprivredni prinosi produljenjem sezone uzgoja. Nije sasvim jasno kako bi Reflect Orbital to točno pokušao izvesti, no biljke, baš kao i mi, imaju cirkadijalne ritmove koji igraju ključnu ulogu u razvojnim procesima poput plodonošenja i cvjetanja. Drugim riječima, mrak im je potreban jednako koliko i svjetlost. Poljoprivredne kulture također ovise o raznim životinjama radi oprašivanja, gnojidbe i prirodne kontrole štetočina, a sve to može biti narušeno izmijenjenim rasporedom dnevnog svjetla. Noćni šišmiši, primjerice, mogu postati dezorijentirani noćnim sunčevim svjetlom i prestati se hraniti insektima koji uništavaju usjeve. Prinosi bi se mogli smanjiti, ili bi se mogla povećati ovisnost poljoprivrednika o skupim kemikalijama.

Astronomi su se već pobunili. Američko astronomsko društvo upozorilo je da bi zrcala mogla oštetiti osjetljivu opremu, privremeno zaslijepiti pilote i vozače te uzrokovati trajno oštećenje vida svima koji gledaju kroz teleskop srednje veličine. Iz tvrtke Reflect Orbital poručili su da će izbjegavati "osjetljiva područja poput istraživačkih opservatorija ili zaštićenih staništa", no to ne čini utjecaje na drugim mjestima ništa prihvatljivijima.

Iako ne razumijemo sve potencijalne lančane reakcije ove tehnologije, znamo mnogo o štetnim utjecajima umjetne svjetlosti noću. Jedna je globalna studija pokazala da noćno nebo u prosjeku postaje 10 posto svjetlije svake godine. To remeti cirkadijalni ritam i ljudi i životinja, za što je dokazano da dovodi do raznih zdravstvenih problema, uključujući rak. Morske kornjače i ptice često koriste Mjesec kako bi se orijentirale tijekom migracija, a umjetna svjetlost uzrokuje da izgube put. Promatranje zvijezda bilo je ključni dio ljudske kulture davno prije Faetontova doba, a ipak nebeska tijela mnogima od nas postaju nevidljiva. To je tragično.

Tvrtka naglašava da će moći prigušiti ili isključiti preusmjerenu sunčevu svjetlost po potrebi te tvrdi da većina ljudi i mjesta tu svjetlost nikada neće ni vidjeti. No to možda neće biti dovoljno da se ublaže utjecaji.

Studija Oliviera Hainauta, astronoma u Europskom južnom opservatoriju, pokazala je da bi svaki satelit tvrtke Reflect Orbital bio sjajan poput planeta Venere, čak i kada svoj snop ne bi usmjeravao izravno prema promatraču. Iz grada sa svjetlosnim onečišćenjem jedine vidljive "zvijezde" bile bi stotine satelita tvrtke Reflect Orbital. Štoviše, sama prisutnost te konstelacije satelita bila bi dovoljna da nebo učini tri do četiri puta svjetlijim jer bi stvarali raspršenu svjetlost koja bi se lomila u Zemljinoj atmosferi.

Lijevo: Noć bez Mjeseca iznad ESO-ova Vrlo velikog teleskopa (VLT) snimljena panoptičkom kamerom 16. svibnja 2026. Desno: Simulacija koja prikazuje koliko bi nebo bilo svjetlije s punom konstelacijom od 50.000 zrcala tvrtke Reflect Orbital. Izvor: Europski južni opservatorij

To su vrste potencijalnih problema za koje biste pomislili da će ih FCC uzeti u obzir prije izdavanja dozvola za lansiranje. Nažalost, prevarili biste se: FCC ne uzima u obzir utjecaj aktivnosti u svemiru na okoliš. Zemljina je orbita već sada prenapučeni i kaotični Divlji zapad. Iz tvrtke Reflect Orbital rekli su mi da naručuju neovisna istraživanja o utjecaju svoje tehnologije, uključujući procjene utjecaja na okoliš, te da surađuju s astronomima, istraživačima okoliša i drugim znanstvenicima kako bi smanjili rizike od samog početka. U konačnici, međutim, nedostatak vanjskog nadzora nad ovim pitanjima znači da postoji vrlo malo jamstava sigurnosti.

Ako tvrtka ne namjerava poslušati pouke o Faetontu, trebala bi barem razmisliti o imenjaku svog debitantskog satelita, Eärendilu-1. Ime potječe iz Tolkienova Silmarilliona, koji priča priču o poluelfu pomorcu koji plovi nebom s blistavim draguljem poznatim kao Eärendilova zvijezda. U Gospodaru prstenova, uhvaćena svjetlost tog dragulja daruje se Frodu Bagginsu. Hrabri hobit i njegov suputnik Samwise Gamgee koriste je kako bi prebrodili neke od najmračnijih trenutaka priče.

Nowack i Semmelhack vjerojatno zamišljaju da čine istu stvar. Pa ipak, ne vjerujem da bi Tolkien bio sretan zbog ove posvete. Poruka u središtu njegova rada jest odbojnost prema nekontroliranoj industrijalizaciji i upozorenje o koruptivnoj naravi moći. Umjesto toga, vjerojatno bi se složio s Heliosom: ništa dobro ne može proizaći iz toga da smrtnici pokušavaju kontrolirati Sunce.