CFA društvo Hrvatska objavilo je "Podlogu za Strategiju razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj". Cilj je da u suradnji s tržišnim sudionicima, izdavateljima, ulagateljima, pružateljima infrastrukture financijskog tržišta, savjetnicima i akademskom zajednicom doprinesu daljnjem napretku tržišta kapitala u Hrvatskoj, kako bi prešlo u višu kategoriju. Veoma je izazovno napraviti sinergiju između svih spomenutih dionika, a Maja Bešević Vlajo, predsjednica CFA društva Hrvatska, kaže da su usprkos tome uspjeli aktivirati zajednicu i da je do sada veliki dio posla već obavljen.
"Mi svi imamo jednu zajedničku viziju, a to je da se donese strategija razvoja tržišta kapitala za sljedeće razdoblje i svi su poravnati u ciljevima i idejama kako doći do našeg cilja. Prijedlog cilja koji je iznijela ova studija je da postanemo emerging market kroz narednih 5 do 7 godina. Ciljamo da privatni sektor krene koristiti benefite tržišta kapitala, a ne državna izdanja", navodi Vlajo.
U dokumentu se nalazi 25 inicijativa, od kojih je 12 visokog prioriteta. Bešević Vlajo objašnjava da nisu sve inicijativne jednake složenosti provedbe te da nije problem što je ovoliki broj inicijativa visokog prioriteta.
Čitaj više
Talijanski guverner: Zajedničke obveznice ključne su za jačanje eura
Ideju zajedničkih obveznica sa skepsom gledaju neke zemlje poput Njemačke koje strahuju od fiskalne neodgovornosti u nekim članicama.
26.01.2024
Erste banka izdala prvu zelenu 'preferred senior' obveznicu vrijednu 400 mil. eura
Rok dospijeća obveznice je pet godina, uz mogućnost opoziva nakon isteka četiri godine.
24.01.2024
Geopolitika utječe na prinose obveznica i više od fiskalne nediscipline
Poljska je 2022. zbog svoje geografske blizine s Rusijom i Ukrajinom "zaslužila" viši prinos zbog većeg rizika.
23.01.2024
EU korak bliže uniji tržišta kapitala
Europski parlament podržao pravila za stvaranje centraliziranih izvora podataka za različitu imovinu.
16.01.2024
"Neke inicijative služe da optimiziraju tržišni mehanizam i relativno su niske složenosti provedbe, a visokog su prioriteta. To su inicijative koje donose instant velike promjene a nisu pretjerano zahtjevne, kao što su tehničke izmjene zakona, usklađivanje s europskim direktivama itd. Od inicijativa visokog prioriteta 30 posto je niske složenosti provedbe te se mogu posložiti i sistematizirati tako da se kroz narednih pet do sedam godina sustavno pristupi planu implementacije", kaže Bešević Vlajo.
U dokumentu se sve temelji na četiri stupa, a ciljevi stupova služe kao građevno tkivo za opći cilj. Cilj prvog stupa je viša financijska pismenost, a unutar njega nalaze se i investicijski računi, edukativne kampanje, digitalizacija. Financijska pismenost građana je niska, što može dovesti do nepovjerenja kada je u pitanju buduća uspješnost razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj.
Međutim, Bešević Vlajo kaže da su atraktivna izdanja na domaćem tržištu čak bitnija od financijske pismenosti. "Prošle godine smo imali stagnaciju financijske pismenosti, a ipak je 30 tisuća novih ulagača uložilo u obveznice i trezorske zapise Ministarstva Financija. Ključ je u tome da imamo atraktivna izdanja i da gradimo okruženje i kulturu koji potiču izdavatelje stvarajući im zanimljivo i oportuno tržište, a ulagatelji će sami doći za tim", ističe Vlajo.
Privatizacija strateških državnih tvrtki – da ili ne?
Tema privatizacije strateških državnih tvrtki je ona koje se izbjegava. Bešević Vlajo kaže da je privatizacija dobra stvar, ali da bi se za to morali stvoriti financijski i tržišni uvjeti.
"Prije svega treba poboljšati korporativno upravljanje u državnim tvrtkama. Prije nego što tvrtka izađe na burzu treba da ima kvalitetan sustav korporativnog upravljanja, što kaže i OECD. Nakon toga treba pogledati što bismo privatizirali, a tu je riječ o svega par tvrtki kao što je HEP", navodi Bešević Vlajo.
-- Cijeli intervju, pogledajte u videu.