.webp){kind=icon}
Član Vijeća Europske središnje banke (ECB) i guverner talijanske središnje banke Fabio Panetta u petak je ponovno potaknuo izdavanje zajedničkih obveznica eurozone rekavši da bi to bio "ključan" korak za zajedničku valutu usprkos političkim protivljenjima.
"Slaba raspoloživost sigurne imovine denominirane u euru je možda i najveća pojedinačna zapreka za zajedničko tržište kapitala, a onda i za globalni doseg eura", rekao je Panetta u govoru u latvijskom glavnom gradu Rigi.
On smatra da uloga eura kao međunarodne valute moja jačati.
Čitaj više
ECB oprezan najviše zbog rasta plaća i stanja gospodarstva
I dalje se očekuje da ECB počne popuštati monetarnu politiku sredinom 2024.
25.01.2024
Prodaja obveznica u Europi postavila novi siječanjski rekord
Prodaja obveznica premašila je 293 milijarde eura u najprometnijem siječnju ikada u Europi.
23.01.2024
Geopolitika utječe na prinose obveznica i više od fiskalne nediscipline
Poljska je 2022. zbog svoje geografske blizine s Rusijom i Ukrajinom "zaslužila" viši prinos zbog većeg rizika.
23.01.2024
Europske obveznice ponovno popularne kod ulagača izvan Europe
Globalni investitori očito žele ugrabiti priliku za zaradu dok su kamate još uvijek na visokim razinama.
12.01.2024
"U politički nestabilnom svijetu zemlja koja ima međunarodnu valutu manje je izložena financijskim pritiscima drugih, moguće i neprijateljskih nacija. Sudbina eura oblikuje ulogu Europe na globalnom ekonomskom i financijskom krajoliku", poručuje Panetta.
Panettine poruke dolaze u trenutku kada Europska unija (EU) još uvijek osjeća posljedice ruske invazije na Ukrajinu i mrgodi se na mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde je rekla da je najbolja obrana protiv novog Trumpova mandata jača integracija.
No, izdavanje zajedničkih obveznica je kontroverzno pitanje u zemljama poput Njemačke koje su rezervirane prema zajedničkom dugu sa zemljama za koje smatraju da fiskalno nisu odgovorne.
Po riječima Panette, manjak sigurne eurske imovine i nedovršena bankovna unija glavna su ograničenja za "globalni euro".
EU obveznice iz instrumenta "EU sljedeće generacije", zamišljene da financiraju postpandemijski oporavak, dobar su prvi korak, ali ne mijenjaju pravila igre, smatra Panetta.
"Za stimuliranje razvoja tržišta kapitala i jačanje međunarodne uloge eura trebali bismo stabilnu i predvidivu ponudu sigurne imovine", zaključuje.
Nema dvojbe da bi i Hrvatskoj dobro došla mogućnost zajedničkog zaduživanja zemalja eurozone s obzirom da je naš ulazak u taj krug protumačen ponajprije kao najbolji štit protiv kriza. A možda bi i jačom integracijom europskog tržišta kapitala bljedunjavo domaće tržište kapitala dobilo nešto boje.
Zasad nam je najveća živost došla od odnedavno promovirane zamisli da se država zaduži kod vlastitih građana i za to im plati više no što su spremne za depozite izdvojiti banke.
