Geopolitika će diktirati kretanje cijena plina i nafte u 2024.

Činjenica je da je teško predvidjeti kretanje cijena plina i nafte. Teškoća leži u predviđanju događaja u geopolitici koji su ključni faktor za formiranje cijena sirovina. To smo vidjeli kroz povijest, posebno u zadnje dvije godine nakon ratova u Ukrajini i Gazi.

Geopolitički događaji, posebno daljnji razvoj situacije u Ukrajini i na Bliskom istoku, prema stručnjacima za energetiku koje je Bloomberg Adria kontaktirao, odredit će cijene sirovina tijekom 2024. Unatoč nastojanjima velikih sila da prijeđu s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije radi smanjenja emisija ugljičnog dioksida, plin i nafta i dalje imaju ključnu ulogu. To znači da era fosilnih goriva nije završena i da ta goriva i dalje oblikuju globalno gospodarstvo, ostajući u središtu mješavine geopolitičkih, ekonomskih i ekoloških čimbenika.

Na kretanje cijena plina i nafte tijekom 2024. godine utjecat će i niz drugih čimbenika. Na primjer, oporavak globalnog gospodarstva koji bi mogao rezultirati povećanom potražnjom za plinom i naftom, politika grupe OPEC+ o smanjenju proizvodnje nafte te hoće li članice zaista slijediti tu politiku. SAD očekuju izbori, a američki glasači donose odluke i prate razinu maloprodajne cijene goriva, što će potaknuti SAD da se trudi obuzdati cijene sirove nafte, što je suprotno interesima OPEC±a. Što se tiče kretanja cijena plina i nafte, mišljenja energetskih stručnjaka s kojima je Bloomberg Adria kontaktirala različita su.

Cijena plina na nizozemskoj burzi TTF početkom 2023. godine iznosila je oko 85 eura po megavatsatu. Mjesečno je cijena tog energenta padala te krajem godine dosegnula oko 35 eura po megavatsatu. To je drastičan pad, posebno u usporedbi s rekordnim cijenama sredinom 2022. godine kada je vrijednost plina premašila 300 eura po megavatsatu.

Tijekom 2023. godine, Europa je uspjela zadovoljiti svoje potrebe za plinom nakon što je ostala bez značajnih količina ruskog plina. Prošlogodišnja blaga zima, manja industrijska proizvodnja te povećan uvoz LNG-a pomogli su Europi u tom važnom zadatku.

Što se tiče predviđanja energetskih stručnjaka za tržište plina tijekom 2024. godine, stručnjak iz Srbije Miloš Zdravković smatra da će cijene plina na svjetskom tržištu rasti, posebno u Europi. Istaknuo je da će rast cijena biti potaknut povećanom potražnjom za plinom, osobito iz Kine i Indije. Zdravković je naglasio da je Europa nekoć bila najveći potrošač energije u svijetu, ali sada je premašuju Kina i Indija jer se njihova gospodarstva sve više razvijaju. "Zbog toga će se Europa na tržištu morati boriti ne samo za plin, već i za naftu, uranij i sve ostale sirovine", izjavio je Zdravković za Bloomberg Adriju.

Miloš Zdravković | Bloomberg Adria TV

Drugi razlog zbog kojeg bi cijene plina u Europi iduće godine mogle biti više povećani je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji je skuplji od prirodnog plina koji se desetljećima dobivao putem plinovoda. Zdravković tvrdi da je LNG 2,4 puta skuplji od prirodnog plina, možda čak i više.

Istaknuo je da je Europa odustala od jeftinog plina onog trenutka kada više nije sklapala dugoročne ugovore o nabavi plina koje je imala s Rusijom.

Energetski stručnjak s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu Igor Dekanić vjeruje da će se tržište plina i nafte nastaviti kretati unutar postojećih okvira tijekom 2024. ako rat u Ukrajini zadrži sadašnji intenzitet, a sukob na Bliskom istoku ne eskalira u širi konflikt. Navodi da bi se ruski izvoz plina i nafte mogao okrenuti prema Aziji, posebno Kini, Indiji i Južnoj Americi.

Igor Dekanić | HRT screenshot

Dekanić ističe da politika fosilnih goriva i dalje dominira nad politikom zelene tranzicije. S tim se slaže i Davor Štern, energetski konzultant i bivši predsjednik nadzornog odbora Ine, koji vjeruje da nedavna klimatska konferencija COP28 ponovno ulijeva povjerenje u sektor fosilnih goriva. "Era fosilnih goriva nije gotova, a obnovljeno povjerenje u taj sektor je očito nakon samita COP28. Postoji kontinuirani interes za ulaganje u sektor fosilnih goriva."

Ekonomist i predavač na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože Damijan smatra da se u sljedećoj godini može očekivati daljnji pad cijena plina i nafte sve dok ne dođe do "velikih geopolitičkih komplikacija". Navodi da su glavni uzročnici pada cijena manja globalna potražnja za energentima zbog usporavanja gospodarskog rasta ili čak stagnacije u razvijenim zemljama te restriktivna monetarna politika najvećih banaka.

Kada je riječ o situaciji s plinom u Europi i mogućim novim šokovima, financijski analitičar i financijski direktor ACEX-a u Sloveniji Tilen Šarlah napominje da je sezona grijanja tek počela i još nije jasno koliko će plina Europa trošiti do ljeta 2024. Na temelju promjena u zalihama plina u proteklih deset godina, predviđa da će zalihe na kraju zime 2024. iznositi oko 600 teravatsati, što je oko 50 posto. "To znači da nema zabrinutosti zbog bilo kakvog energetskog šoka u Europi." To je razlog da ne očekuje veće oscilacije cijena prema gore, "bar ne koliko smo svjedočili prošle godine."

Tilen Šarlah

 

Kada je riječ o plinskom tržištu u regiji, stručnjak za plin Almir Bačarević iz Bosne i Hercegovine ističe da i dalje postoji prijetnja od bugarskog poreza na ruski plin. "U slučaju da taj porez bude uključen u cijenu ruskog plina, očekuje se povećanje cijene plina za otprilike 20 posto." Dodaje da se osim tog mogućeg poskupljenja, može očekivati i povećanje cijene ruskog plina u BiH od početka siječnja zbog rasta cijena nafte posljednjih mjeseci. "Naftna formula i dalje važi i zbog toga se može očekivati rast cijena od pet do deset posto." Nakon tog povećanja, cijena će, prema njegovim riječima, vjerojatno ostati stabilnija osim ako ne dođe do dramatičnih oscilacija.

Analitički tim BBA-e u svojem energetskom izvješću navodi da očekuje kako će se cijena plina kretati oko 50 eura po megavatsatu s tendencijom daljnjeg pada zbog punjenja kapaciteta u europskim zemljama, što će najviše ovisiti o zimskim uvjetima. Upozoravaju i na moguće izazove u slučaju proširenja sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja ključnih prolaza za transport LNG-a i nafte.

Cijena nafte je na svjetskom tržištu, nakon što je krajem rujna dosegnula rekordne vrijednosti, tijekom listopada, studenog i početkom prosinca bilježila konstantan pad.

Sredinom prosinca, cijena nafte je počela ponovno rasti, djelomično zbog znakova Saveznih rezervi o završetku kampanje podizanja kamatnih stopa, ali većim dijelom zbog prekida transporta nafte u Crvenom moru zbog napada jemenske pobunjeničke grupe Huti na tankere i brodove.

Predsjednik T-Group Holdinga Aleksandar Kovačević ističe da će cijene nafte u 2024. ovisiti o borbi između SAD-a i članica grupe OPEC+. Navodi da je jedan od ključnih kriterija za američke birače maloprodajna cijena goriva te se stoga mogu očekivati napori sadašnje američke administracije da obuzda rast cijena nafte. Pad cijena nafte suprotan je planovima grupe OPEC+.

Aleksandar Kovačević | Bloomberg Adria TV

"Imamo dva suprotstavljena čimbenika, stoga ne bismo trebali očekivati nagli preokret ni u jednom smjeru kretanja cijene sirove nafte. Sadašnjoj američkoj administraciji relativno će lako uspjeti obuzdati nagli rast jer gotovo apsolutno kontroliraju globalni informacijski prostor", rekao je Kovačević za Bloomberg Adriju.

Kao glavne čimbenike koji bi mogli utjecati na rast cijene nafte ove godine, Kovačević ističe moguću restriktivniju primjenu ograničenja cijene ruske nafte koje su uvele zemlje G-7, moguće uvođenje sankcija SAD-a protiv Irana, slabiji dolar te nižu inflaciju od očekivane u SAD-u i eurozoni. Čimbenici koji bi mogli utjecati na pad cijene nafte tijekom 2024. godine su, prema Kovačevićevim riječima, eventualno nepoštivanje dogovorenih kvota o smanjenju proizvodnje među članicama grupe OPEC+, nastavak povećanja proizvodnje nafte u SAD-u te mogućnost slabljenja potražnje u zemljama OECD-a zbog usporavanja ekonomije.

Štern vidi potencijalnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku kao mogući katalizator promjena i rasta cijene nafte.

Davor Štern

"U kontekstu sukoba u Gazi, ako se situacija ograniči na Izrael, Gazu i Hamas, ne očekuje se značajan utjecaj na cijene nafte. Iako se špekuliralo o mogućem povećanju cijena, to se nije ostvarilo. Trenutna industrijska proizvodnja u Europi još nije na prethodnoj razini, što također ne upućuje na promjene cijena, ali može doći do njih u slučaju eskalacije sukoba na Bliskom istoku, posebno ako su Iran i Irak direktno uključeni u ovaj sukob. To su zemlje koje proizvode dosta nafte, a takav razvoj situacije mogao bi rezultirati rastom cijena. Ipak, nadamo se da do toga neće doći", zaključio je Štern.

 

-- U pisanju teksta pomogli su Danijela Goreta (Hrvatska), Aleš Kovačič (Slovenija), Teo Zorić (BiH) i  Nataša Hadžispirkoska Stefanova (Severna Makedonija).

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar