.webp){kind=icon}
Uvoz električne energije i birokratske poteškoće za ulagače u nove proizvodne kapacitete niz godina su obilježavali hrvatsku elektroenergetsku scenu, no u zadnje vrijeme ipak se sve više govori o novim projektima koji bi u perspektivi Hrvatsku trebali pretvoriti u izvoznicu električne energije.
Jedan od glavnih igrača u tom kontekstu logično je državni HEP koji već neko vrijeme najavljuje kako bi do 2030. godine trebao biti izgrađen veliki broj novih proizvodnih objekata na sunce, vjetar i hidroenergiju koji bi ukupnu HEP-ovu proizvodnju podigli za oko 50 posto. Investicije su vrijedne oko 1,5 milijardi eura.
Tako je HEP nedavno podnio zahtjev Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za novi veliki proizvodni objekt, a riječ je o reverzibilnoj hidroelektrani Blaca u općini Otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Čitaj više
Kratki spoj u financijama HEP-a, Vlada ga potiho reanimirala s 840 milijuna eura
U manje od dvije godine HEP je podigao 1,4 milijardi eura kredita, a Vlada mu sada proračunskim novcem pomaže u njihovom vraćanju.
29.03.2024
OIEH: Razvojni plan HEP-a neće moći pratiti zelenu tranziciju
OIEH je predložio nekoliko izmjena koje se tiču kućanstava, elektromobilnosti, kapaciteta mreže, fleksibilnosti i smanjenja gubitaka.
25.03.2024
HEP ide u investicijski ciklus ključan za obnovljivce težak 2,4 milijarde eura
Do kraja 2026. predviđeno je prosječno godišnje ulaganje u distribucijsku mrežu od 207,4 milijuna eura.
20.03.2024
Hidroelektrana Blaca trebala bi imati instalirani kapacitet od čak 498 megavata, a planirana je na prostoru Sinjskog polja podno naselja Gala do prostora udoline Blaca smještene na padinama Kamešnice.
"Planiranim zahvatom predviđena je izgradnja reverzibilne hidroelektrane (RHE) Blaca čija svrha je dodatna proizvodnja električne energije, poboljšanje zaštite od poplava (reduciranje velikih vodnih valova rijeke Cetine), poboljšanje navodnjavanja u Sinjskom polju i omogućavanje rada HE Orlovac nazivnom snagom i kod velikih voda rijeke Cetine. Predviđa se da hidroelektrana Blaca funkcionira u dva režima rada: crpnom režimu pri kojem se ne proizvodi električna energija već se viškovi energije proizvedeni drugdje u vjetroelektranama ili solarnim elektranama koriste za precrpljivanje vode iz donjeg bazena Gala u gornji bazen Blaca i turbinskom režimu pri kojem se voda iz gornjeg bazena iskorištava za proizvodnju električne energije koja se odmah koristi u elektroenergetskom sustavu za vrijeme pojačane (vršne) potrošnje električne energije", navodi se u opisu planiranog zahvata.
Prosječna godišnja proizvodnja energija u turbinskom radu iznosila bi 986 gigavatsati.
Ministarstvo će na temelju prijedloga svog povjerenstva donijeti odluku o upućivanju studije o utjecaju na okoliš na javnu raspravu. Studiju je izradio zagrebački Elektroprojekt.
HEP trenutačno radi i na proširenju kapaciteta hidroelektrane Senj čime bi se kapacitet povećao za dodatnih 412 megavata.
