Prema procjeni Eurostata, članice Europske unije su prošle godine uložile oko 67 milijardi eura u imovinu ključnu za zaštitu okoliša, a od toga je 60 posto ili oko 40 milijardi eura došlo iz korporativnog sektora te ostatak iz vladinih izvora i neprofitnog sektora.
Ta ulaganja odnose se ponajprije na postrojenja za tretiranje otpadnih voda, vozila za prijevoz otpada, kupnju zemlje za stvaranje prirodnih rezervata ili na omogućavanje čišćih proizvodnih procesa s ciljem brige o okolišu kao što je smanjivanje zagađenja zraka.
Kada se investicije u zaštitu okoliša usporede s ukupnim investicijama u protekloj godini, vidljivo je da je 1,7 posto svih korporativnih investicija išlo u područje zaštite okoliša, dok je u slučaju vladinih investicija taj udio 4,5 posto.
Čitaj više
HEP planira novu reverzibilnu hidroelektranu snage 498 MW
Prosječna godišnja proizvodnja energije hidroelektrane Blace u turbinskom radu iznosila bi 986 gigavatsati.
06.05.2024
Stižu drakonske kazne tvrtkama i osobama za štetu prirodi
Europska unija usvaja nova pravila koja uvode stroge sankcije za kaznena djela protiv okoliša.
01.03.2024
Analiza BBA: Hrvatska uspješna s korporativnim ESG obveznicama, državne se još čeka
ESG izvješćivanje već je postalo obavezno u Europskoj uniji.
22.01.2024
Financijska industrija izbjegla pravila o zaštiti okoliša i ljudskih prava
Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti EU želi usvojiti konsenzusom do kraja godine.
14.12.2023
Najveći dio investicija otišao je na tretman otpadnih voda te na usluge gospodarenja otpadom, odnosno 41,5 i 26,6 posto ukupnih investicija u zaštitu okoliša. Na smanjenje zagađenja zraka otišlo je 10,4 posto novaca. Najmanje, odnosno tek 1,1 posto, uloženo je u smanjivanje onečišćenja bukom.
Ukupni trošak zemalja članica EU-a za zaštitu okoliša u prošloj godini iznosio je 357 milijardi eura, što je rast od 28 posto u odnosu na 2018. godinu. To je otprilike na prosječnoj razini nešto iznad dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Premda podaci za pojedine zemlje nisu jednako ažurni kao ukupni iznosi na razini cijelog EU-a, zanimljivo je pogledati što otkrivaju objavljene brojke za 2021. godinu po pojedinim zemljama budući da je to zadnja godina za koju do ovog trenutka postoji obveza objavljivanja nacionalnog izvješća.
Tako je te godine Austrija imala najveće izdvajanje za zaštitu okoliša u visini 3,6 posto BDP-a, dok su na drugoj strani spektra bili Luksemburg i Irska s po 0,9 posto. Hrvatska je izdvojila dva posto BDP-a, dakle blago manje od prosjeka EU-a od 2,2 posto.
No, kad je riječ o postotku od ukupnih investicija u korporativnom sektoru, tu je Hrvatska bila vrlo visoko plasirana na trećem mjestu s obzirom na to da je 3,4 posto od ukupnih investicija otišlo u zaštitu okoliša. Prosjek EU-a bio je 1,9 posto, a na vrhu je bila Slovenija s četiri posto. Na dnu su bile Grčka i Irska s po 0,3 posto investicija u zaštitu okoliša od ukupnih korporativnih investicija.