Rukavina: Potreban je zakon o geotermalnoj energiji da bi se potencijal pretočio u projekte

Poticajan zakonodavni okvir, skraćenje administrativnih procedura i stvaranje financijskog okvira za poticanje ulaganja ključni su za snažnija ulaganja u iskorištavanje geotermalne energije u Hrvatskoj, ocjenjuje samostalna savjetnica u Odjelu energetike, zaštite okoliša i komunalnog gospodarstva Hrvatske gospodarske komore (HGK) Željka Rukavina.

Kako je istaknula u razgovoru za Bloomberg Adriju, tipičan su problem dugotrajni administrativni procesi pri kojima se posebno ističu prilagodbe prostornih planova, dobivanje rješenja o prihvatljivosti utjecaja zahvata na okoliš te neuređenost i neusklađenost zemljišnih knjiga i katastra što otežava rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

"Golemi je problem i nepostojanje financijskih okvira za poticanje ulaganja. Za ulaganja u geotermalne elektrane potrebno je definirati kvotu za premijske geotermalne ugovore i referentnu premijsku cijenu električne energije, a za projekte geotermalnog toplinarstva osigurati kvalitetno strukturirane pozive za korištenje EU fondova", kaže Rukavina koja se ranije geotermalnom energijom bavila u sklopu Agencije za ugljikovodike.

No kako se onda može ocijeniti kvaliteta zakonodavnog okvira?

"Zakonodavni okvir u Hrvatskoj trenutačno nije dovoljno poticajan za ubrzani razvoj ulaganja u geotermalnu energiju, a u nekim svojim dijelovima je i nedovršen. Promotrimo to kroz samo dva primjera. Niti nakon više od 620 dana kašnjenja HERA nije odredila cijenu priključenja elektrana na mrežu čime je de facto onemogućeno financijsko modeliranje novih energetskih projekata. Također, mrežna pravila HOPS-a omogućuju da se podaci potrebni za izradu EOTRP-a (Elaborata za optimalno tehničko rješenje priključenja elektrane na mrežu) od njih mogu zatražiti unutar dvotjednog vremenskog prozora samo jednom godišnje – dakle, ako investitor zakasni i samo jedan dan na taj rok, mora čekati sljedećih godinu dana da bi podnio zahtjev za podatke", upozorava Rukavina.

Licencirane fotografije/Enerkon

Pritom dodaje da je za geotermalne elektrane specifično to što se za izdavanje energetskih odobrenja traži da investitor ima sklopljen ugovor o eksploataciji geotermalne vode dok se Radna skupina za geotermalnu energiju pri HGK-u zalaže da se, radi ubrzanja pripreme projekata, kao dovoljan dokument prihvati rješenje o rezervama geotermalne vode koje sadrži sve potrebne tehničke i komercijalne podatke, a investitor ga dobiva godinu i pol dana ranije.

Uzevši sve ovo u obzir u HGK-u imaju vrlo jasno stajalište o onome što bi bilo najbolje rješenje u zakonodavnom smislu.

"U HGK-u smo mišljenja da bi poseban zakon o geotermalnoj energiji pomogao da se sve specifičnosti razvoja geotermalnih projekata adresiraju na optimalan način. Novi zakon bi prepoznao različite vrste geotermalnih projekata omogućujući prilagođeni pristup za projekte toplinarstva, proizvodnje električne energije i poljoprivrede. Također, poticao bi suradnju između različitih tijela vlasti i dionika kako bi se osigurala efikasnost i smanjili troškovi ulaganja. Takav zakon ne samo da bi potaknuo razvoj geotermalne energije u Hrvatskoj, već bi pružio jasnu pravnu i poslovnu klimu za investitore doprinoseći energetskoj neovisnosti i održivom razvoju zemlje", iznosi Rukavina.

Procijenjeni kapacitet geotermalnih elektrana u Hrvatskoj je 1000 megavata (MW), a dosad je kreirano tek 10 MW. Logično je pitanje može li se onda očekivati neki bitniji pomak u idućih nekoliko godina.

"Iz Ministarstva gospodarstva su prije koji tjedan najavili da će u ažuriranom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu  (NECP) jedan od važnih elemenata budućeg energetskog miksa Hrvatske biti i geotermalne elektrane koje bi do 2030. godine trebale dosegnuti razinu od 318 MW. To su izvrsne vijesti koje pozdravljamo, ali da bi se mogao dosegnuti takav ambiciozan cilj trebat će učiniti korjenite promjene u zakonodavstvu, skratiti administrativne postupke i definirati kvotu i premijske cijene. Interesa za geotermalne projekte ima i od stranih i od domaćih investitora pa ne sumnjamo da će se, bude li investicijski okoliš kvalitetno definiran, sadašnji geotermalni potencijali početi vrlo brzo pretvarati u projekte", smatra Rukavina.

Kako se geotermalne vode mogu koristiti dvojako, u toplinarstvu te za proizvodnju električne energije, zanimljivo je osvrnuti se ima li tu u pristupu projektima nekih razlika.

"Geotermalna energija u Hrvatskoj ima veliki potencijal za korištenje u toplinarstvu. Geotermalne elektrane pružaju stabilnu baznu proizvodnju energije što može značajno doprinijeti energetskoj stabilnosti zemlje, a s obzirom na fleksibilnost rada geotermalnih elektrana one mogu biti i značajan element uravnoteženja mreže koja će u budućnosti biti sve opterećenija varijabilnošću sunčanih i vjetroelektrana. Međutim, kada govorimo o korištenju geotermalne energije u Hrvatskoj važna je napomena da su postupci od istraživanja do proizvodnje identični kako za proizvodnju električne energije, tako i za toplinarstvo. To znači da su administrativni i regulatorni postupci podjednako složeni za obje namjene", kaže Rukavina.

HGK

No napominje i da je proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora komercijalno isplativa i privlačna za investitore, a toplinarstvo je prvenstveno zanimljivo lokalnim zajednicama i vezano je na postojanje lokalne potrošnje topline jer je transport toplinske energije na veće udaljenosti nemoguć. Lokalne zajednice često nemaju dovoljno vlastitih novaca za financiranje ovakvih skupih projekata što rađa potrebu za dodatnim financijskim potporama.

"Naši gradovi su pokazali iznimno zanimanje za geotermalne projekte, posebno one koji se tiču razvoja toplinarstva. Ti projekti donose značajne koristi za lokalnu zajednicu, ne samo promicanjem energetske neovisnosti već i pružanjem brojnih prednosti za građane, uključujući smanjenje i stabilizaciju troškova energije. Glavni izazov s kojim se susreću projekti toplinarstva pokrenuti od strane lokalnih zajednica jest veliko početno ulaganje. Proizvodnja toplinske energije, čija je tržišna vrijednost niža od električne energije, ove projekte čini granično ekonomski isplativim u slučaju kada nisu potpomognute investicijama iz fondova", poručuje Rukavina.

S obzirom na relativno velika početna kapitalna ulaganja dobro bi bilo da se i na državnoj razini učine odgovarajući potezi, a Rukavina ističe kako bi se ove godine mogao raspisati natječaj za premijske ugovore koji je trebao biti raspisan prošle.

"Uz najavu revizije NECP-a, državni tajnik za energetiku Ivo Milatić najavio je da će se ove godine ipak raspisati natječaj za premijske ugovore koji je trebao biti raspisan prošle godine. U tom natječaju očekuje se i 20 MW za geotermalne elektrane što bi trebalo omogućiti početak realizacije jednoga od geotermalnih projekata koji je u cijelosti spreman, ali je trenutno na čekanju zbog nepostojanja premijskog ugovora. Ipak, nadamo se da će ta kvota biti daleko veća od spomenutih 20 MW", kaže Rukavina.

Važno je imati na umu i da bi razvoj iskorištavanja izvora geotermalne energije, koji su smješteni na sjeveru i istoku zemlje, mogao pomoći i kad je riječ o suočavanju s demografskim izazovima.

"Razvoj geotermalnih projekata mogao bi pridonijeti revitalizaciji tih područja otvaranjem velikog broja kvalitetnih radnih mjesta tijekom projektiranja, izgradnje i eksploatacije geotermalnih postrojenja te uključivanjem lokalnih kompanija u njihovo održavanje, a i korištenje geotermalne topline otvara brojne mogućnosti za razvoj lokalnog poduzetništva. Trenutačni zakonodavni okvir koji geotermalnu energiju tretira kao dio zakonodavstva o ugljikovodicima ne prepoznaje specifične potrebe i potencijale geotermalne energije u poljoprivredi. Nedostatak prilagođenih zakonskih mjera otežava poljoprivrednicima pristup ovom resursu, odnosno čini ga nemogućim za, primjerice, stakleničku proizvodnju", zaključuje Rukavina.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar