.webp){kind=icon}
Cijena električne energije koju plaćaju domaći industrijalci u drugom je lanjskom polugodištu bila bitno niža nego u prvih šest mjeseci te godine, pokazuju najnoviji statistički izvještaji. Prema podacima koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, ovisno o kategoriji potrošnje u koju spada pojedini korisnik, cijena kilovatsata bila je između 11 i čak 31 posto niža u drugom polugodištu 2023. godine.
Najsnažniji pad cijene imali su manji korisnici koji potroše manje od 20 megavatsati godišnje. U prvom polugodištu su plaćali u prosjeku 47,04 eurocenta za kilovatsat, a u drugom 32,36 centi. Cijena koju su plaćali najveći, oni koji troše više od 20 tisuća megavatsati, snižena je s 25,97 na 23,00 eurocenta.
Pad cijena električne energije za kompanije potencijalno je dobra vijest i za ostatak gospodarstva ako se prelije u niže cijene konačnih proizvoda i usluga. No struja za industrijske korisnike još je uvijek barem dvostruko skuplja nego što je bila u pretpandemijskim godinama. Primjerice, tada se cijena kilovatsata kretala u rasponu od 9,55 za najveće do 16,39 centi za najmanje korisnike.
Podaci DZS-a pokazuju i da su cijene za građane, za razliku od kompanija, relativno stabilne, što je posljedica državnih mjera kojima se za kućanstva, neprofitni sektor i male i srednje poduzetnike ograničava rast cijena struje. U drugom dijelu prošle godine prosječna cijena kilovatsata se ovisno o kategoriji potrošnje kretala u rasponu od 14,80 do 23,43 centa.
Četiri godine ranije taj raspon je bio od 12,25 do 20,03 eurocenta. Cijene u međuvremenu jesu nešto porasle, ali je taj rast bio daleko od oscilacija na tržištima energenata izazvanih pandemijom i ruskim napadom na Ukrajinu. Prosječna cijena kilovatsata za građane nije niti u jednom polugodištu prelazila 23,51 eurocent.
Statistička agencija Europske unije Eurostat najavila je objavu najnovijih podataka na razini cijele Unije za četvrtak. Prema brojkama za prvo polugodište Hrvatska se po cijenama za industrijske korisnike nalazila među članicama sa skupljom strujom.
U prosjeku je kilovatsat stajao 21,05 eurocenti, a struja je najskuplja bila u Irskoj gdje je kilovatsat stajao 24,86 centa. Nakon Irske po skupoći struje za industrijske korisnike slijedile su Mađarska, Austrija, Nizozemska, Slovačka te, nakon nje, Hrvatska. Najjeftinija je struja bila u nordijskim državama, Finskoj, Švedskoj i Norveškoj gdje je cijena kilovatsata bila između 5,59 i 8,53 centa.
Bitno smo bolje stajali kad je u pitanju bila cijena struje za kućanstva gdje smo bili među najjeftinijima unutar Unije. Uz prosječnih 12,26 centa za kilovatsat, jeftiniju struju od nas imali su još Švedska, Bugarska, Norveška i Mađarska. Najviše su struju plaćali stanovnici Irske, 44,37 centa za kilovatsat, i Njemačke gdje je ona stajala 30,06 centi.
