Najtoplija godina u povijesti: Svijet premašio granicu zagrijavanja od 1,5°C

Zemljina temperatura prvi je put na godišnjoj razini premašila 1,5°C iznad predindustrijskog prosjeka u 2024. godini, objavili su UK Met Office i Copernicus Climate Service EU-a. Ovaj povijesni podatak potvrđuje da svijet propušta priliku ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma, koji zagrijavanje nastoji ograničiti na tu razinu kroz desetljeća.

Colin Morice, znanstvenik UK Met Officea, istaknuo je u priopćenju da je preostalo vrijeme za djelovanje "gotovo isteklo." Naglasio je kako znanstveni podaci pokazuju da je prag od 1,5°C premašen brže nego što se predviđalo.

Najtoplija godina dosad

Znanstvenici su još početkom 2024. upozoravali da će godina postati najtoplija u povijesti. Sada je to i potvrđeno. Copernicus je zabilježio prosječnu temperaturu od 1,6°C iznad predindustrijskog prosjeka, dok je UK Met Office objavio 1,53°C.

Ekstremni vremenski događaji pratili su ove rekordne temperature. U Aziji su tajfuni poput Gaemija, potaknuti klimatskim promjenama, odnijeli stotine života, dok su uragani Helene i Milton izazvali razaranje u SAD-u. Zabilježene su poplave u Sahelu i jugoistočnoj Španjolskoj, suše u južnoj Italiji i Amazoniji te požari u Čileu.

Bloomberg

Najtopliji dan u povijesti dogodio se 21. srpnja, a rekord je srušen već sljedeći dan, 22. srpnja. Prema stručnjacima, emisije stakleničkih plinova učinile su ovakve događaje 2,5 puta vjerojatnijima.

Neobjašnjivo ubrzanje

Znanstvenici su zbunjeni brzinom kojom temperature rastu. Sofia Menemenlis, doktorandica atmosferskih znanosti na Princetonu, izjavila je za Bloomberg kako se ovakva iznenađenja mogu očekivati zbog globalnog zagrijavanja. "Ovo nije nešto potpuno neočekivano", rekla je.

Gavin Schmidt iz NASA-inog Goddard instituta smatra da trenutni porast temperature nije samo anomalija, već potencijalni znak ubrzanog trenda. Prema njemu, znanost nudi fizičke razloge za ovakva ubrzanja, ali još nije jasno koji su najvažniji.

Utjecaj El Niña i aerosola

Prvih pet mjeseci 2024. obilježilo je snažno prisustvo El Niña, prirodnog fenomena koji pojačava globalno zagrijavanje. No znanstvenici upozoravaju da to nije dovoljno da objasni brzinu trenutnog porasta.

Jedan od ključnih faktora mogao bi biti smanjenje sumpornih aerosola u atmosferi. Regulacije uvedene 2020. godine, koje su smanjile emisije sumpora za 74 posto, značajno su doprinijele zaštiti ljudskog zdravlja, no istovremeno su privremeno rezultirale višim temperaturama.

Bloomberg

Sumporni aerosoli potiču formiranje oblaka koji reflektiraju sunčevu svjetlost, a njihov manjak smanjuje ovu zaštitu.

Helge Goessling iz Instituta Alfred Wegener istraživao je naglo zagrijavanje Sjevernog Atlantika i primijetio rekordno smanjenje planetarne albedo vrijednosti - sposobnosti površine da reflektira sunčevu energiju. Manje oblaka znači više topline na površini, što dodatno potiče zagrijavanje.

Što dalje?

Iako znanstvenici još raspravljaju je li ovo privremeni skok ili početak dugoročnog ubrzanja, sve su zabrinutiji da je planet osjetljiviji na stakleničke plinove nego što se ranije mislilo. Zeke Hausfather iz Berkeley Eartha istaknuo je da bi topljenje oblaka koji reflektiraju sunčevu svjetlost, ako ga potiče globalno zagrijavanje, moglo predstavljati "najgori mogući scenarij“.

Bloomberg

Premda diplomati i znanstvenici ne smatraju da je Pariški sporazum formalno prekršen dok temperature ne premaše 1,5°C na dvadeset godina, jasno je da se svijet opasno približava toj točki.

"Promatrajte trend", rekao je Karsten Haustein sa Sveučilišta Leipzig, upozoravajući da probijanje ovog povijesnog praga ima ozbiljne posljedice za budućnost planeta.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar