Brojke ne lažu: Što bilance osiguravatelja govore o klimatskim promjenama

Klimatske promjene, vrućinama, olujama i poplavama usprkos, i dalje se kojegdje i kojekad dovode u pitanje, no brojke koje ih prate sve su češće neumitne, pa čak i u maloj zemlji poput Hrvatske. Tako i domaće tržište osiguranja posljednjih godina jasno pokazuje efekt promjene klime, kako kroz snažan rast premija, tako i kroz visok skok isplaćenih šteta.

Ako je suditi po kretanju premija za osiguranja od požara i elementarnih šteta hrvatski potrošači počeli su strahovati od posljedica klimatskih promjena zapravo još polovicom prošlog desetljeća. Do 2015. godišnja bruto premija za osiguranja od elementarnih nepogoda bila je stabilna i kretala se većinom oko razine od 75 milijuna eura.

Neprekidni rast premija i šteta od nepogoda

Od 2015. počinje neprekinuti rast koji je posljednjih godina čak i dodatno ubrzao. Stope rasta su u početku bile oko pet posto, da bi u 2021. i 2023. preskočile i 10 posto. Dio razloga za to, zasigurno, leži i u inflaciji i općem rastu cijena, ali potresi, pandemija, oluje, poplave i požari - nedostaje još samo najezda skakavaca - podigli su svijest javnosti o prirodnim nepogodama, a time i spremnost za uplaćivanje dodatnog osiguranja.

Bruto premije su tako 2017. prvi puta premašile 80 milijuna eura, 2021. su preskočile 100 milijuna da bi lani već bile nadomak 130 milijuna eura, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranja (HUO). Od 2006. do 2019. prosječna godišnja stopa rasta premije te vrste osiguranja bila je 3,2 posto; u posljednje četiri godine skočila je na 9,5 posto odnosno rasla je trostruko brže.

Slično je i sa štetama isplaćenim za osiguranja od požara i elementarnih nepogoda. Godinama su se ti iznosi kretali u rasponu od 20 do 40 milijuna eura. Granicu od 40 milijuna prvi puta su premašili 2019. godine, a već su 2023. bili još i dvostruko viši. Prosječno, u razdoblju od 2006. pa do 2019., uključujući i tu godinu, likvidirane štete su iznosile 30,6 milijuna eura. U četiri godine nakon toga brojka je skočila na 67,2 milijuna, dakle porasla je za 120 posto.

Klimatske promjene oblikuju tržište osiguranja

Spomenute brojke ukazuju i na rast svijesti o potrebi za osiguranjem od elementarnih nepogoda, i na rast šteta koje su one prouzročile. Znanstveni konsenzus oko klimatskih promjena je da zagrijavanje atmosfere, uz više temperature zraka pri tlu, dovodi do jačeg isparavanja i više vlage u zraku što dovodi do češćih i jačih padalina, oluja, ali i drugih ekstrema poput suša.

U Hrvatskoj ljetni mjeseci tradicionalno donose veću opasnost od požara. Za razliku od susjednih Slovenije i Bosne i Hercegovine, ove smo godine bili pošteđeni snažnih poplava, no ne treba gledati daleko u prošlost da se sjetimo sličnih katastrofa i kod nas.

Brojke koje prikuplja Ministarstvo financija o prijavljenim štetama od prirodnih nepogoda nisu u skladu s brojkama s tržišta osiguranja. U posljednje tri godine redovito su te štete bile iznad 300 milijuna eura - lani čak 589 milijuna - ali visokih iznosa bilo je i prije. No kako podatke u državni registar unose samo državna i tijela lokalne samouprave, pitanje je koliko realno oni prikazuju stvaran rast šteta koje nanose elementarne nepogode.

Nedavno završena konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP29 rezultirala je teško postignutim dogovorom o porastu iznosa koji razvijene države izdvajaju za zemlje u razvoju i njihovu borbu protiv klimatskih promjena. Ta brojka je podignuta sa 100 na 300 milijardi dolara godišnje.

Nad konferenciju se nadvila i sjena Donalda Trumpa, pobjednika na američkim izborima povijesno nesklonog zaštiti okoliša, pa se postavilo i pitanje budućnosti sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država, najveće svjetske ekonomije, u globalnim naporima. Bez obzira na to, sama činjenica da je već održano tridesetak konferencija - prva je održana 1995. godine - pokazuje kako su klimatske promjene jedna od najvažnijih tema današnjice koja utječe na ekonomiju i sve druge dijelove društva.

Istovremeno, klima na domaćem tržištu osiguranja nije najidealnija - ukupna bruto premija svih osiguravatelja je prije gotovo dva desetljeća znala godišnje porasti i za više od deset posto, a danas je to bitno manje. No klimatske promjene bi je, paradoksalno, možda mogle malo i poboljšati.