Trumpovo svrgavanje Madura pokazuje da je novi svjetski poredak stigao

Američki napad u kojem je zarobljen venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro upozorenje je za američke saveznike i protivnike: predsjednik Donald Trump ima vlastiti novi svjetski poredak.

Nakon zapanjujuće kasnonoćne operacije u kojoj su Maduro i njegova supruga odvedeni iz čuvane vojne baze u blizini Caracasa u zatvor u New Yorku, Trump je pokazao koliko je SAD daleko spreman ići kako bi eliminirao vođu koji se smatra prijetnjom američkim interesima i sigurnosti.

"Budućnost će biti određena sposobnošću zaštite trgovine, teritorija i resursa koji su ključni za nacionalnu sigurnost", rekao je Trump na svojoj konferenciji za novinare na kojoj je objavio Madurovo zarobljenje. "To su čelični zakoni koji su oduvijek određivali globalnu moć i tako će i ostati."

Taj je pristup izazvao šok diljem svijeta i privukao kritike od Brazilije do Pekinga. Nakon napada u Trumpovom drugom mandatu na Somaliju, Nigeriju, Siriju, Irak i Iran, kao i u međunarodnim vodama, ovo je označilo kulminaciju daleko agresivnijeg stila vanjske politike koji Trumpov pogled na američke interese stavlja iznad svega.

New York, SAD | Adam Gray/Bloomberg

Svrgavanje Madura bit će viđeno kao "oštra lekcija iz politike moći", rekao je u intervjuu Sun Chenghao, suradnik Centra za međunarodnu sigurnost i strategiju Sveučilišta Tsinghua. Za globalne aktere poput Kine, taj potez "ubrzava širi trend prema rekonfiguriranom globalnom poretku", dodao je.

Dok Maduro čeka suđenje u zatvoru u New Yorku, Trump već potiče nagađanja o tome koje bi mu mogle biti sljedeće mete. Među njima je Kuba, koja je Madurovim zatvaranjem iznenada izgubila svog najvažnijeg dobročinitelja . "Želimo pomoći tom narodu", rekao je Trump u subotu, a i upozorio je kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, da se "pazi". Tu je i Grenland, dio teritorija Danske, saveznice u NATO-u.

"Treba nam Grenland iz nacionalno-sigurnosnog aspekta", rekao je Trump u nedjelju u zrakoplovu Air Force One, te dodao da "Danska to neće moći učiniti".

Danski premijer osudio je tu ideju, rekavši da SAD "nema pravo anektirati" danske teritorije.

Iako se američki vojni napad na arktički teritorij još uvijek čini nategnutim, teško je sada išta isključiti. Vojska nije jedino oružje koje Trump ima na raspolaganju: pokazao je da će uvesti trgovinske sankcije i carine kao pritisak kako bi postigao političke ciljeve. Trumpovi savjetnici, posebno potpredsjednik J. D. Vance, nisu se bojali signalizirati podršku europskim oporbenim strankama za koje smatraju da bi bolje vodile kontinent.

Koliko god se najnoviji događaji činili u suprotnosti s Trumpovim prethodnim tvrdnjama o "mirotvorstvu", oni se uklapaju u daleko snažniji pristup predsjedništvu koji je demonstrirao u svom drugom mandatu. To uključuje raspoređivanje Nacionalne garde u gradove diljem SAD-a i prihvaćanje kampanje za protjerivanje milijuna imigranata iz SAD-a. Misija u Venezueli, provedena bez konzultacija sa saveznicima ili s jasnim nacrtima onoga što slijedi za tu južnoameričku naciju, dodatni je dokaz da Trump prvo djeluje, a pojedinosti rješava kasnije.

Caracas, Venezuela | Juan Barreto/AFP/Getty Images

"Mnogo je toga napisano o rastućem multipolarnom svijetu, ali Trumpova administracija pokazuje nam temelje imperijalnog poretka", rekao je Bader Al-Saif, docent na Sveučilištu u Kuvajtu i suradnik u Chatham Houseu. U Trumpovom drugom mandatu povijesni saveznici postali su mete sve više prijetećeg jezika. Predsjednik je spomenuo mogućnost da će Kanada postati 51. država i prijetio napadom na Panamu kako bi spriječio Kinu da vrši prevelik utjecaj na Panamski kanal.

U intervjuu za Fox News u subotu, čak je upozorio da "moramo nešto učiniti" u vezi s Meksikom s obzirom na to da je, kako je rekao, predsjednica Claudia Sheinbaum nesposobna suzbiti narko-kartele. "Ona ne vodi Meksiko", rekao je Trump. "Karteli vode Meksiko." Sve to predstavlja najeksplicitnije odbacivanje takozvanog novog svjetskog poretka koji je definirao američku vanjsku politiku nakon Hladnog rata, u kojem su uzastopne administracije naglašavale suradnju sa saveznicima i rad putem UN-a i blokova poput G-20 sa SAD-om kao vođom. Bilo je značajnih iznimaka, poput invazije na Irak 2003. godine, ali čak je i tada SAD pokušao pronaći međunarodnu podršku kako bi postigao svoje ciljeve.

Ovog puta je Trump djelovao sam. To podsjeća na kolonijalni model, gdje SAD može dopustiti nominalno neovisnim vladama da vode vlastite poslove, a istovremeno potvrđuje američku dominaciju ekonomskom prisilom i vojnom moći.

Zajednička nit novog Trumpovog pristupa, koji je SAD primijenio u Ukrajini, Jemenu i sukobu između Izraela i Gaze, gdje detalji o upravnom 'Odboru za mir' ostaju nejasni, jest usredotočenost na kratkoročna postignuća, a ne na složenija, dugoročnija pitanja o upravljanju i stabilnosti.

"Događaji u Venezueli i nadolazeći 'Odbor za mir' za Gazu, kao i povremene zapaljive reference na Grenland i Kanadu, ukazuju na široke implikacije za globalni nered", rekao je Al-Saif sa Sveučilišta u Kuvajtu.

To je filozofija koja bi se mogla obiti o glavu američkim interesima.

Neki od predsjednikovih kritičara kažu da bi se Trumpov model mogao koristiti kao predložak za Kinu da vrati Tajvan, samoupravni otok koji Peking smatra odmetnutom pokrajinom, ili da ohrabri Rusiju da obnovi svoje napore za svrgavanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Od otočja Spratly u Južnom kineskom moru do spornijih granica preko Himalaje, Trumpov pristup vanjskoj politici mogao bi brzo pretvoriti sporadično žarište u pravi požar.

Trump i njegov tim bili su otvoreni oko jednog aspekta koji ujedinjuje njegove različite ciljeve: ekonomske dominacije. On i državni tajnik Marco Rubio jasno su dali do znanja da SAD traži pristup venezuelanskim naftnim rezervama koje čine 17 posto globalne ponude (najvećim rezervama na svijetu).

Trump je rekao da američke tvrtke mogu obnoviti oronulu energetsku infrastrukturu Venezuele.

"Naše vrlo velike američke naftne kompanije, najveće na svijetu, doći će, potrošiti milijarde dolara, popraviti teško oštećenu infrastrukturu, naftnu infrastrukturu, i počet će zarađivati ​​​​novac za zemlju", rekao je Trump.

Resursi su Trumpov fokus i u Ukrajini, gdje je SAD potpisao sporazum o dobivanju pristupa njezinim mineralnim resursima kao dio poteza za podršku vladi Zelenskog. U Venezueli postoje resursi osim same nafte. Zemlja s 30 milijuna stanovnika "ima gotovo 3000 kilometara obale, s prekrasnim karipskim plažama pogodnim za turizam i dobro pozicioniranim lukama za pomorsku trgovinu koja povezuje Panamski kanal, američku obalu Meksičkog zaljeva i Europu", tvrdi Jimena Zuniga, analitičarka u Bloomberg Economicsu.

Potencijalni dobitak iz Trumpove perspektive mogao bi biti ogroman.

La Guaira, Venezuela | Jesus Vargas/Getty Images

"Uspjeh u svrgavanju Madura mogao bi ohrabriti Trumpovu administraciju da proširi svoju kampanju pritiska na Kubu ili druge nepopularne režime, dok bi neuspjeh mogao ublažiti njezin apetit za intervencijom", prema Zunigi.

Raspetljavanje logike Trumpove administracije za napad na Venezuelu bilo je još teže zbog oprečnih poruka njezinih vodećih osoba. Na NBC-u, Rubio je potvrdio da je taj potez bio revidirana primjena Monroeove doktrine iz 19. stoljeća u sklopu koje je SAD proglasio zapadnu hemisferu izvan granica kolonizacije drugih nacija.

Trump je brzo proturječio tom mišljenju u intervjuu za The Atlantic i izjavio da to "nije hemisfera, to je zemlja, riječ je o pojedinačnim zemljama". U zrakoplovu Air Force One rekao je da misli da će se Kuba sama urušiti: "Ne mislim da nam treba neka akcija."

Iznenadni udar u Venezueli prijeti pojačati kritike da je predsjednik bio više zaokupljen vanjskom politikom nego mišljenjima Amerikanaca o njegovom upravljanju gospodarstvom, posebno s obzirom na to da su izbori za američki Kongres za otprilike 10 mjeseci. U Washingtonu su se proratni Republikanci, koji su inače navikli na ograničen utjecaj na predsjednika, uglavnom okupili na njegovoj strani, dok su "MAGA konzervativci", koji se obično protive prekomorskim vojnim avanturama, bili suzdržaniji. To bi se moglo promijeniti u nadolazećim tjednima, posebno ako Venezuela propadne, ali njegova je koalicija ostala čvrsta neposredno nakon napada.

Pitanje je može li to potrajati.

"Ovo nije ono za što su se zalagali u kampanji", rekla je Republikanka Maura Gillespie. "Kada pogledate ljude kod kuće, mislim da su zbunjeni. Njihov je fokus na tome što to znači za njih, kako to utječe na njih."

Vlade diljem svijeta reagirale su na Trumpove postupke u Venezueli osudama i podrškom, pri čemu je najjači otpor dolazio od nekoliko latinoameričkih zemalja. Čelnici Meksika, Brazila i Kolumbije osudili su napade, a predsjednica Meksika Sheinbaum rekla je da su oni u suprotnosti s poveljom UN-a.

La Guaira, Venezuela | Juan Barreto/AFP/Getty Images

Daljnje kritike čine se neizbježnima. Nekoliko latinoameričkih zemalja nazvalo je potez "izuzetno opasnim presedanom za mir i regionalnu sigurnost."

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, tijelo osnovano za posredovanje i sprječavanje upravo onakve vojne akcije kakvu je Trump pokrenuo, također se očekivalo da će se u ponedjeljak sastati na hitnom sastanku. No, Vijeće sigurnosti UN-a godinama je paralizirano u pokušajima rješavanja sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini. Američko pravo na veto u vijeću znači da je malo vjerojatno da će se postići konsenzus. Kako god bilo, Trump ne pokazuje nikakvu zabrinutost zbog skandala, niti bilo kakav znak povlačenja.

New York, SAD | Christian Monterrosa/Bloomberg

To je reakcija koje druge zemlje shvaćaju ozbiljno. Prema riječima višeg indijskog dužnosnika, Indija će se sada usredotočiti na stjecanje tvrde moći. Analitičari su razmišljali o tome hoće li Kina iskoristiti američki potez kao predložak za to kako na kraju napasti vodstvo Tajvana bez potpune invazije. "Ruši se stari svjetski poredak", rekao je u nedjelju srpski predsjednik Aleksandar Vučić. "Više ne vrijedi međunarodno pravo."