Carine, carine i još carina. Omiljeno geopolitičko oružje američkog predsjednika Donalda Trumpa opet je u fokusu. Primarne, sekundarne, recipročne, ciljane, sveobuhvatne – svega ima u našeg Donalda.

Njegov "Dan oslobođenja" donio je veliki val recipročnih carina za 60-ak zemalja svijeta, a najveći udar pretrpjet će Kina i azijske zemlje poput Vijetnama i Kambodže iz kojih u SAD dolazi jeftina uvozna roba.
Mi smo zasukali rukave i detaljno istražili koga će i kako najviše pogoditi Trumpov sadomazohistički ekonomski eksperiment te kako će se odraziti na hrvatsko gospodarstvo, ali i na zelenu tranziciju.
Čim je američki predsjednik obznanio svoje drakonske protekcionističke mjere, nestao je svaki trun optimizma na burzama. Globalna tržišta crvene se već danima, a korekciju su doživjele i dionice nekih domaćih tvrtki, poput Končara.
Među domaćim kompanijama s najvećom izloženošću američkom tržištu prednjači Span, kojem SAD donosi oko 10 posto ukupnih prihoda. Veliki indirektni udar osjetit će i turistički sektor, a posebno kompanije poput Valamara i Adrisa, čije poslovanje uvelike ovisi o zapadnoeuropskim gostima.
Luksuzni brendovi također će patiti zbog Trumpovih carinskih eskapada. Već smo spomenuli da su najveće stope odrezane azijskim zemljama u kojima se jeftino proizvodi uvozna roba koja magijom brendiranja postaje skupa na tržištu SAD-a. Osim odjeće i obuće, poskupjet će i švicarski satovi, kao i nakit.
Izračunali smo čak i koliko bi Hrvatska bila pogođena carinama da nije u Europskoj uniji (EU). Prema Trumpovoj formuli carinska stopa na hrvatski izvoz u SAD bila bi svega 0,05 posto, odnosno 10 posto s obzirom na to da je to najniža uvedena stopa. No pošto smo dio Unije koja ima znatno veći suficit s SAD-om nego Hrvatska, plaćat ćemo carinske stope od 20 posto.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni u društvu šefice Europske komisije Ursule von der Leyen | Bloomberg
Jedan od najkontroverznijih alata u Trumpovom arsenalu bile su tzv. sekundarne carine. One se razlikuju od tradicionalnih jer se uvode zbog trgovinske razmjene s drugim državama koje ne provode politike kakve od njih zahtijeva SAD. Mi smo istražili kojim je državama to najveća prijetnja.
Još ranije, Trump je najavio uvođenje carina od 25 posto na uvoz automobila i autodijelova u SAD. I ta će odluka imati globalne posljedice, osobito za europske i azijske proizvođače čiji se modeli izvoze na američko tržište. Povećanje cijena električnih vozila čini se neizbježnim, a dio proizvođača već razmatra korekcije u proizvodnim planovima.
Što se europske autoindustrije tiče, ona je na pola puta između američkih carina i čvrstog stiska kineske konkurencije, pa će 2025. godina biti prilično izazovna.

Još jedan stradalnik Trumpove administracije je i Tesla, ali dok se brojni analitičari fokusiraju na kontroverzne izjave i političke aktivnosti Elona Muska kao uzrok problema kompanije, stvarni izazov za američku kompaniju dolazi iz Kine. BYD, kineski div u proizvodnji električnih vozila, ne samo da je prestigao Teslu po prihodima, već donosi revolucionarne inovacije koje mijenjaju pravila igre na globalnom tržištu električnih automobila.
A gdje je tu Hrvatska? AD Plastik, vodeći proizvođač autodijelova u Hrvatskoj i čitavoj istočnoj Europi, surađuje s proizvođačima poput Stellantisa, Renaulta i Suzukija. Predsjednik uprave AD Plastika Marinko Došen upozorava kako će mjere iz SAD-a ozbiljno utjecati na čitavu autoindustriju i proizvođače u Europi, ali i ostatku svijeta.
No nije samo autoindustrija pogođena carinama. Tu su drugi sektori poput metalurgije i drugih branši koji tonu, a dno se, ako pitate naše analitičare, još uvijek ne vidi.
U tom sveopćem pomoru, ističe se tržište roba koje od početka godine prednjači po prinosima, nadmašujući tradicionalne imovinske klase poput dionica i obveznica. Ključno pitanje sada je koje će sirovine ostati u fokusu i nastaviti rast? Upravo se proučavanjem tih investicijskih prilika pozabavio naš analitički tim.
Cijena zlata naglo raste | Bloomberg
Unatoč Trumpovoj destabilizaciji, inflacija u eurozoni u blagom je padu, što bi moglo olakšati skoru odluku Europske središnje banke (ECB) o kamatnim stopama.
Za kraj se još malo vraćamo na domaći teren. Hrvatska se može pohvaliti brojnim startupovima, ali malo ih je profitabilno već u prvoj godini. Još manje ih se nakon domaćeg terena uspijeva probiti i na međunarodnom franšiznom tržištu. Jedan od takvih upravo je Flaster, zagrebački startup koji je nedavno započeo franšiziranje svog revolucionarnog modela vanjskog mobilnog oglašavanja na taksijima.
Netko tko ne zna kakvo je stanje u domaćem željezničkom prometu bi se na podatak o rastu broja putnika preko 80 posto ponadao kako to znači i osjetno veću profitabilnost za tvrtku Hrvatske željeznice putnički prijevoz (HŽPP) koja se u velikoj mjeri financira državnim subvencijama. Prevario bi se, naravno. Iako je broj putnika skočio za 82 posto, prihodi od karata rasli su za samo 11 posto.