Glavni kreator vijesti proteklog tjedna opet je bio američki predsjednik Donald Trump. Nakon višemjesečnog reketarenja uspio je od Volodimira Zelenskog dobiti garancije da će američke tvrtke imati povlašteni pristup novim investicijskim projektima u iskorištavanju ukrajinskih prirodnih resursa uključujući aluminij, grafit, sirovu naftu i prirodni plin.

Trump je sporazumom ucjenjivao Ukrajinu, odnosno njime uvjetovao nastavak vojne i financijske pomoći Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za rat s Rusima. Zanimljivo je da su se američki i ukrajinski predsjednici dogovorili na sprovodu pape Franje jer poznavatelji prilika već mjesecima upozoravaju kako je Trumpova Amerika iznimno zainteresirana utjecati na ishod predstojeće konklave na kojoj će se birati novi papa.
Prošlog tjedna je obilježeno i okruglih stotinu dana vladavine Trumpa pa smo rezimirali što je postigao, odnosno razorio, u tom relativnom kratkom roku.
Dok je u sporazumu za Zelenskim uspio nametnuti svoju volju, Trump je po pitanju Kine morao reterirati. Počeo je žestoko, ogromnim carinama i prijetnjama, ali brzo se smekšao nakon čvrstog odgovora Pekinga.
Sora
Inače, Trump Kinu ima na meti još od prvog mandata – cilj mu je ograničiti njezin ekonomski uspon. Carinama želi smanjiti izvoz Kine, čime bi dio proizvoda koji su nekada završavali u izvozu ostao zarobljen unutar njenih granica. To bi povećalo ponudu u njenu gospodarstvu na razine iznad ukupne potrošnje i stvorilo viškove. Tada bi kompanije počele spuštati cijene da održe prodaju i prihode. Akumuliranje viškova dovelo bi domino-efektom do deflacijske spirale i velike krize.
No, u petak su iz kineskog ministarstva trgovine priopćili kako je američka strana zatražila pregovore o carinama te da su i oni spremni za njih. To bi moglo označiti početak smirivanja ekonomskog sukoba među svjetskim velesilama, što bi blagotvorno djelovalo na globalna tržišta.
A dok se rogati bodu, hrvatska Vlada prošlog je tjedna osnovala posebno tijelo čija će uloga biti praćenje hrvatskog izvoza u SAD, no izuzev formalnog popisa zadataka nije lako utvrditi koji će mu biti korist i svrha. Punim imenom "Međuresorno povjerenstvo za praćenje i analizu stanja izvoza u SAD", novoosnovano državno tijelo ima čak 16 članova – a svaki od njih ima i svojeg zamjenika – koji dolaze iz raznih ministarstava i udruga.
Pixsell
Tako će tridesetak vrhunskih eksperata pratiti što se događa s našim izvozom preko bare, a posao će im biti filigranski jer za Ameriku ide tek 3,5 posto našeg ukupnog izvoza.
Učmalost, poput one u gospodarskim odnosima Hrvatske i SAD-a, dugo je vladala i na Zagrebačkoj burzi (ZSE). No to se naglo promijenilo pa je domaće tržište kapitala posljednjih nekoliko mjeseci u procvatu. Domaće kompanije su od kraja prošle godine imale jedan uspješan izlazak na burzu, jedan neuspjeli, a nagađa se o tri koji bi se mogli dogoditi do kraja ove godine. Sve to ukazuje na obnovljeni interes domaćih kompanija za tržište kapitala, a razloga za procvat IPO-a je više – od dobrih primjera i uspješnih primjera, do tržišnih uvjeta.
Jedna od važnijih vijesti n a domaćoj sceni bilo je otvaranje prvog prodajnog salona kineskog proizvođača automobila BYD, a predstavljena su, za početak, četiri modela za hrvatske kupce.

Tu valja napomenuti da je Hrvatska tijekom prošle godine zabilježila 1915 novih registracija električnih automobila, što je porast od 18,4 posto u odnosu na godinu ranije, no udio električnih vozila u ukupnim registracijama i dalje iznosi tek oko tri posto, dok u Europi električna vozila čine oko 12,5 posto prodaje.
Mada je rast prosječnih cijena u travnju ponešto usporio u odnosu na prethodne mjesece, Hrvatska se i dalje nalazi među državama članicama eurozone s najvišom inflacijom, pokazuju najsvježiji podaci Eurostata.
Što se regije tiče, istražili smo kakvo je stanje s ulaganjem u vojsku. Mađarska i Srbija u prošloj su godini najviše izdvojile za naoružavanje i obranu, otkrivaju najnoviji podaci Međunarodnog istraživačkog instituta za mir iz Stockholma (SIPRI – Stockholm International Peace Research Institute). Hrvatska se našla na trećem mjestu, a nakon nje slijedila je Slovenija.
Mi smo se detaljnije posvetili analizi jednog segmenta obrambene industrije koji dobiva sve veću važnost, a to su bespilotne letjelice. Naša tvrtka Orqa definitivno je regionalni lider u toj branši, ali imaju i Slovenci što pokazati.
Orqa
Pozabavili smo i nešto lakšim temama poput tržišta sportske obuće koje je teško desetke milijardi dolara pa ne čudi što se vodi sve žešće bitka za udio u njemu. Trenutno je Adidas u nešto boljoj formi od lidera Nikea, ali pojavljuju se i nove tvrtke željne uspjeha.
Tenisice za trčanje trenutačno su među najprodavanijim proizvodima u industriji obuće. Prema podacima tvrtke Circana LLC, američko je tržište prošle godine poraslo za 6 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši vrijednost od 7,4 milijarde dolara.
Za kraj smo ostavili jednu poslasticu – maslac iz laboratorija. Iako izgleda i miriše kao pravi, nije napravljen od mliječnih masti, već od stakleničkog plina i otpada.