Europa mora postati lider u tehnologiji, a ne samo sastavljati automobile

U Zagrebu je prošlog tjedna otvoren prvi prodajni salon kineskog proizvođača automobila BYD, a predstavljena su, za početak, četiri modela za hrvatske kupce. Hrvatska je tijekom prošle godine zabilježila 1915 novih registracija električnih automobila, što je porast od 18,4 posto u odnosu na godinu ranije, no udio električnih vozila u ukupnim registracijama i dalje iznosi tek oko tri posto, dok u Europi električna vozila čine oko 12,5 posto prodaje.

Što dolazak BYD-a znači za naše tržište, s obzirom na činjenicu da Hrvatska kaska za Europskom unijom kada je riječ o registraciji električnih vozila?

"Najvažnije, BYD donosi novu baterijsku tehnologiju. Oni koriste blade baterije. To je, možemo reći, naprednija vrsta baterija", objašnjava za Bloomberg Adria TV Matija Gavrilović iz udruge Strujni krug. "Ima veći domet, preko milijun kilometara, bolje reagira na punjenje, ali i na sam rad tijekom hladnijih razdoblja i, što je najvažnije, ona je sigurnija." Samim time, to će za Hrvatsku biti prednost jer se radi o dolasku nečeg naprednijeg, a cjenovno i dalje povoljnog, vjeruje Gavrilović: "Mislim da je tu i najveća prednost BYD-a, što imaju noviju tehnologiju koja je povoljnija za krajnjeg potrošača."

Vertikalna integracija BYD čini otpornijim na vanjske potrese

Uvijek je dolazak konkurencije pozitivan za tržište, pogotovo za kupce, dodaje. "Kada kupac ima izbor, naravno da bira ono što je povoljnije u tom trenutku. Samim time i drugi igrači na tržištu moraju se prilagođavati i unaprjeđivati te razvijati nešto novije i bolje.

Što se infrastrukture u Hrvatskoj tiče, Gavrilović kaže kako je dobra. "Mi smo iznad prosjeka Europske unije što se tiče punjača s obzirom na broj električnih automobila na cestama." Ipak, zbog orijentiranosti Hrvatske na turizam, postoji prostor za poboljšanja. "Govori se o 70 tisuća dodatnih električnih vozila tijekom ljeta i onda je pritisak na infrastrukturu jači."

Depositphotos

BYD je otporniji na različite zakonodavne ili političke promjene zbog vertikalne integracije u svojoj proizvodnji. To je, smatra Gavrilović, velika prednost za BYD jer im olakšava reakcije na promjene na tržištu.

"Oni proizvode sve sami, od početka do kraja, od baterije, sklapanja vozila, softvera, sve to rade oni. BYD proizvodi 75 posto vlastitih baterija i kontroliraju proces od početka do kraja. Samim time mogu dati bolje jamstvene uvjete i bolje kontrolirati čitav proces, za razliku od većine europskih i svjetskih proizvođača gdje se dijelovi uzimaju s različitih strana i mnogo je teže kontrolirati kvalitetu."

Rizici za europsku autoindustriju

Kakve rizike BYD predstavlja za europsku autoindustriju? Planovi tvrtke ambiciozni su i uključuju otvaranje predstavništava u još 11 zemalja do kraja godine, novu tvornicu u Mađarskoj koja bi trebala započeti s radom u istom roku, a EU strahuje da bi kineski automobili mogli preplaviti europsko tržište i u opasnost dovesti domaću industriju. Naime, u prvom kvartalu 2025. godine prodano je više od 153,6 tisuća kineskih vozila, što je rast od 91 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

"Bit će sigurno veliki pritisak na Europu da napravimo neke promjene i da poboljšamo vlastitu proizvodnju, da napravimo neke inovacije i da se počnemo prilagođavati promjenama na tržištu", kaže Gavrilović. "Nama ne može biti cilj sklapati električna vozila, moramo se vratiti na to da smo globalni lider u inovacijama, novim, zelenim, naprednim tehnologijama."

Ti poslovi novog stoljeća stvaraju novu vrijednost i "pomažu nam da postanemo konkurentniji i izbacimo na tržište novu tehnologiju budućnosti", dodaje i upozorava kako u odnosu na Kineze Europa trenutno nije u toj situaciji.

Europska unija zahtijeva da električna vozila čine 80 posto prodaje novih automobila već do 2030. godine, dok bi do 2035. ona trebala iznositi 100 posto prodaje.

"Institucije tjeraju proizvođače da proizvodnju prebace na električna vozila. Da bi to radili, ta vozila moraju naplatiti kako bi mogli izdržati tu tranziciju. Paralelno iz Kine dolaze jeftinija vozila koja onda tjeraju europroizvođače da smanjuju cijene. Sama prilagodba i tranzicija prema električnim vozilima njima postaje sve teža i teža.

Kratkoročne protekcionističke mjere poput poticaja za razvoj europskih vozila, kao i carine na kineske automobile mogu imati nekakav pozitivan utjecaj, kaže Gavrilović, no upozorava kako dugoročno "moramo raditi na tome da smo mi inovatori i da razvijamo svoje tehnologije, da imamo kontrolu nad lancem sirovina i cijelim procesom".

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar