Procvat hrvatskog tržišta kapitala! Žito i ING-GRAD na ZSE-u – tko je idući IPO?

Inicijalna javna ponuda dionica poljoprivredno-prehrambene kompanije Žito dosad je zabilježila velik interes domaćih ulagača, kao i građevinska tvrtka ING-GRAD koja je svoj IPO na Zagrebačkoj burzi uspješno provela još u ožujku.

Malo je nedostajalo da, uz ta dva uspješna IPO-a, putem burze krene i grupa Kufner. Pripreme su bile u poodmakloj fazi, no onda se vlasnik odlučio na očito novčano unosniju opciju – dio poslovanja Kufnera preuzela je korporacija CRH. Svjedočimo određenoj revitalizaciji hrvatskog tržišta kapitala.

Tko bi mogla biti iduća kompanija koja će osvanuti na burzi, zašto možemo očekivati da će doći iz IT sektora i koliko na to sve utječu trendovi na europskim, ali i američkim tržištima kapitala? To su teme o kojima su za Bloomberg Adria TV govorili Milan Horvat, savjetnik u FIMA-i, i Krešo Vugrinčić, predsjednik uprave InterCapitala ETF.

"Siguran sam da primjeri poput Žita i ING-GRAD-a mogu potaknuti i druge tvrtke prema izlasku na burzu. ING GRAD je prikupio 55 milijuna eura za svoj razvoj, sad su najavili dividendu od 2,6 eura po dionici, to je preko 5,6 posto dividendnog prinosa. To je sjajno za one koji su kupili tu dionicu. Žito je ciklička dionica, takvih nam nedostaje da bi se stabilizirali portfelji u manje konjukturnim ili dinamičnim vremenima. Kad ima više rizika, onda ljudi više vole stabilne, poljoprivredne ili prehrambene kompanije. Što se tiče Kufner grupe, to je ta vječna dilema: prodati svoje uspješno poduzeće ili ga pripremiti za dugovječniji život kroz korporativni sustav upravljanja odnosno IPO? To su dva ekstrema i rješenja kroz koja ljudi razvijaju svoje kompanije. U ovom slučaju vlasnik je očito razmatrao oba rješenja, dobio je bolju ponudu i iskoristio ju, to su normalne situacije. Ja sam siguran da će ovi IPO-i koji se događaju biti stimulativni i za druge vlasnike, (...) jer se otvara prostor u kojem ima dosta domaćih kupaca, i retaila i institucionalnih ulagača. Prema nekim analizama, više od dvije tisuće poduzeća u Hrvatskoj ima potrebu pripajanja, razvijanja ili prodaje zbog generacijske smjene. Dobar dio njih će izaći na burzu, to je dobro i počinje se intenzivnije događati u Hrvatskoj. Procjenjujem da će se u IT sektoru u Hrvatskoj događati intenzivne stvari u idućim mjesecima i godinama. Samo tu ima 25 kompanija koji imaju više prihoda od 20 milijuna eura", ističe Horvat.

Vugrinčić dodaje kako Žito svakako predstavlja poticaj poticaj kompanijama koje se razmišljaju uvrstiti na Zagrebačku burzu.

"Žito je ljudima poznato, kupuju njihove proizvode i generalno vjeruju u hrvatsku poljoprivredu. Često se priča o tome da bi država trebala potaknuti tržište kapitala, spominjao se HEP i zračne luke. To zbog veličine tih kompanija može biti poticaj tržištu kapitala, one mogu donositi i stabilan dividendni prinos dioničarima, građani i ulagatelji imaju povjerenja u to. Međutim, burza je inherentno poduzetnička i priče poput ING-GRAD-a i Žita su pravi put organskog razvoja burze. U kompanijama srednje veličine koje su prave poduzetničke priče trebamo tražiti nastavak razvoja burze. Ukoliko gospodarska slika ostane stabilna, (utoliko) postoje uvjeti da iduće godine vidimo još uspješnih primjera na burzi", kaže Vugrinčić.

Obojica naših sugovornika slažu se da je u prvoj polovini 2025. za investitore europsko tržište bilo značajno bolje mjesto za ulaganje od američkoga. Američki indeksi uspjeli su se oporaviti tek krajem drugog tromjesečja i rasli oko pet posto. S druge strane, europsko tržište eksplodiralo je: njemački indeks DAX rastao je 20 posto, hrvatski 12 posto, a slovenski čak 36 posto. Pritom je dolar u odnosu na euro oslabio oko 12 posto.

Europska središnja banka je pred završetkom ciklusa rezanja kamatnih stopa, dok tek ostaje vidjeti hoće li američka središnja banka Fed to učiniti u srpnju ili rujnu. Može li spuštanje kamata poremetiti nepredvidiva (i proinflatorna) carinska i porezna politika Donalda Trumpa?

---Više o temi pogledajte u videu.