Prvi tjedan na burzi: Sijem Žito, raste dionica... skromno, doduše

Neizvjesnost prilikom inicijalne javne ponude dionica vjerojatno je najveća u razdoblju upisa kad temeljem interesa ulagača postaje izvjesno jesu li apetiti bili preveliki ili premali, i je li priča o potencijalu kompanije uspješno prodana. Tek nešto malo manje neizvjestan je prvi dan trgovanja na burzi kad dionicu, a time i kompaniju, valorizira i ostatak tržišta, a ne samo oni koji su sudjelovali u javnoj ponudi.

Za Žito grupu, čijom se dionicom prošlog ponedjeljka počelo trgovati na Zagrebačkoj burzi, prvi su dan i tjedan trgovanja prošli sasvim solidno. Dionica je u konačnici porasla, možda ne i onoliko koliko bi se optimistični izdavači ponadali, a promet je bio upravo u skladu s trenutkom na tržištu. Sve u svemu, berba na burzi bila je dobra, s konačnim tjednim porastom cijene od 2,5 posto i prometom od 1,61 milijun eura.

Dionica Žito grupe tek je treća koja je u protekle četiri godine prošla kroz javnu ponudu, i izlistavanje na tržištu i uspjeh javne ponude, kroz koju je Žito prikupilo 130 milijuna eura svježeg kapitala, može se dijelom procijeniti i kroz usporedbu s prvim tjednom trgovanja dionicom Spana i ING-GRAD-a. Span je na burzu izašao u rujnu 2021. godine, a ING-GRAD u ožujku ove.

Naravno, brojke je potrebno promatrati imajući u vidu i tržišnu situaciju u kojoj su dionice izdane te karakteristike pojedinih kompanija i samih javnih ponuda.

Spanova dionica u prvom je tjednu najviše porasla i nakon pet dana trgovanja cijena joj je bila 15,4 posto viša nego u javnoj ponudi. Dionica ING-GRAD-a je tu bila nešto suzdržanija pa je kraj petog dana trgovanja dočekala na 8,5 posto višoj razini od javne ponude, dok je cijena dionice Žita bila tek 2,5 posto viša.

Što se tiče prometa, Spanovom dionicom se tijekom prva dva dana vrlo aktivno trgovalo da bi već trećeg dana promet poprilično splasnuo u usporedbi s inicijalnim interesom. Kod ING-GRAD-a je oštar pad prometa zabilježen tek petog dana, dok kod Žita takvog naglog prekida nije bilo. Promet ostvaren petog dana iznosio je 16 posto prometa ostvarenog prvog dana, dok je to kod Spana bilo manje od četiri posto, a kod ING-GRAD-a čak i manje od dva posto.

Dio odgovora za kretanje cijene dionice Žita u prvom tjednu trgovanja može dati i usporedba s njemu sličnim kompanijama. Voditelj analiza Bloomberg Adrije, Mihael Blažeković, primjećuje kako valuacija i usporedba pokazuju "da se Žito, po multiplikatorima, pozicionira iznad usporedivih kompanija" te ga možemo "prema trenutnim pokazateljima smatrati skupljim od sličnih kompanija". No dodaje kako je važno naglasiti da "usporedna grupa ne obuhvaća u potpunosti specifičnosti poslovnog modela Žita".

Kod Žita se radi o grupi koja "kroz diverzificirane segmente pokazuje otpornost na volatilnost u cijenama inputa – kada padaju cijene žitarica, što negativno utječe na agro segment, istovremeno padaju i troškovi stočne hrane, što s druge strane pogoduje stočarskom dijelu poslovanja", objašnjava Blažeković.

Rezultati za prvo polugodište "bili su dobri i normalizirana EBITDA marža je 22,2 posto te je profitabilnost iznad 'peer' grupe, što donekle opravdava višu valuaciju", dodaje on. "S druge strane, niska cijena žita ove godine vidjet će se na rezultatima trećeg kvartala 2025. s obzirom da se većina izvoza žita obavlja u to vrijeme", upozorava.

U trgovanju na burzi dionica Žita je u jednom trenutku bila i gotovo osam posto skuplja od razine iz javne ponude, odnosno prodavala se po 21,90 eura u usporedbi s 20,30 eura iz javne ponude. "Investitori mogu biti zadovoljni s početnim startom dionice i kad tome pridodamo očekivanu dividendu od oko dva do tri posto, konačni rezultat je solidan. Ostaje pitanje kako će se brzo nove akvizicije konsolidirati i kakve će cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda biti do kraja godine", zaključuje Blažeković. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar