Rimac, Infobip, HEP...Otkrivamo koga bi domaći financijaši rado vidjeli na burzi

Tri lanjske javne ponude dionica nesumnjivo su dale dobrodošao poticaj domaćem financijskom tržištu. ING-GRAD, Žito i Tokić grupa zajednički su prikupili više od 210 milijuna eura svježeg kapitala za svoje poslovanje, a njihovim je dionicama na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 38,3 milijuna eura, blizu 7,5 posto sveukupnog prošlogodišnjeg prometa dionicama.

Da vlasnici Kufner grupe, koja je također spremala izlazak na burzu, nisu u posljednji čas dobili primamljiviju ponudu irske CRH grupe, tržište bi u 2025. bilo još aktivnije. Ove se godine već uvelike šuška kako investitore kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO) namjerava tražiti trgovački lanac Tommy. Odluči li se u dogledno vrijeme ponovo na isti potez i konkurentski Studenac, koji je krajem 2024. odustao od planiranog IPO-a, glad za novim dionicama na tržištu mogla bi barem malo biti utažena.

No dok sve te transakcije dolaze na inicijativu izdavatelja, nas je zainteresiralo čije bi dionice na burzi rado vidjeli igrači s domaćeg financijskog tržišta, oni koji kupuju ili bar preporučuju kupnju tih dionica. Poslali smo upite brokerskim tvrtkama i zamolili ih da se njihovi brokeri stave u ulogu potencijalnih investitora. Slične upite poslali smo i bankama, te društvima za upravljanje mirovinskim fondovima.

Među imenima koja su nam pristigla nalaze se neka o čijim se potencijalnim javnim ponudama "sanja" već dugo vremena, no spominju se i mlade kompanije. U financijskim krugovima očito smatraju kako i kod nas postoji materijala za priče koje zasad slušamo samo izvana: o brzorastućim kompanijama koje izlaze na tržište kapitala i kako bi privukle nove investitore i kako bi njihovi dotadašnji kreditori i ulagači imali šansu unovčiti svoje vlasništvo. Uz to, domaći financijaši spominju i neke manje razmatrane tvrtke ukazujući kako bi o tržištu kapitala trebali razmišljati i oni koji se tradicionalno drže nešto dalje od njega.

Iz varaždinskih Fima-vrijednosnica, brokerske kuće koja se lani našla na trećem mjestu po ostvarenom prometu na Zagrebačkoj burzi, došao je jedan takav odgovor. Brokeri Vlatko Kesegić i Darko Horvat odmah su na početku spomenuli osječku Orqu.

Smatraju kako je riječ o jednom "od najzanimljivijih domaćih tehnološko-hardverskih startupa koji u segmentu FPV dronova bilježi iznimno brz rast na globalnoj razini". Dodaju i kako bi u trenutnom geopolitičkom okruženju i rastućoj potražnji za dronovskom tehnologijom IPO Orqe bio "hit" na Zagrebačkoj burzi "i vjerojatno bi privukao značajan interes domaćih i inozemnih investitora".

S njima se slaže i analitički tim Bloomberg Adrije koji nam je također poslao nekoliko imena koja bi rado vidjeli na burzi. "Orqa bi mogla biti jedan od zanimljivijih IPO-ova jer posluje u niši obrambene tehnologije i FPV sustava, segmentu koji bilježi snažan rast potaknut geopolitičkim tenzijama i povećanjem vojnih budžeta", komentiraju analitičari.

Dvojna primjena tehnologije

"Kompanija već ima validiran proizvod i globalnu prisutnost, što smanjuje tipičan early-stage rizik. Dodatni upside leži u potencijalnoj dual-use primjeni tehnologije (vojna i civilna), što širi adresabilno tržište", objašnjavaju oni. "Ako uspije skalirati proizvodnju i zadržati tehnološku prednost, Orqa bi mogla kapitalizirati na strukturalnom trendu rasta obrambenog sektora. Ključno pitanje za potencijalne investitore tog IPO-a ostaje valuacija i održivost marži u sve konkurentnijem okruženju", rezimiraju.

Na tragu Orqe još su dva imena koja je naveo tim iz Fima-vrijednosnica, a od kojih se barem jedno već spominjalo u kontekstu inicijalne javne ponude. Radi se o Infobipu te o Rimac Technologyju, a njih Kesegić i Horvat smatraju i većim od domaćeg tržišta.

Domaći financijaši rado bi na tržištu vidjeli dionice Rimac grupe | Igor Kralj/Pixsell

 

"Oba su unicorni koji su Hrvatsku stavili na globalnu tech kartu", objašnjavaju u Fimi. "Infobip, s globalnom CPaaS platformom i milijardama dolara prihoda, imao bi sve preduvjete za listanje i na ZSE-u i na nekoj od vodećih europskih burzi" dok bi "Rimac Technology, kao hrvatska verzije Tesle i jedan od najuzbudljivijih EV ekosustava u Europi, donio (...) atraktivnost kakvu domaće tržište kapitala dosad nije imalo".

Slično mišljenje imaju i njihovi kolege iz Podravske banke. Ta se banka lani našla među 10 članova Zagrebačke burze s najvišim prometom, a tamo su također izdvojili Infobip. Smatraju kako Infobip "već ima obilježja zrelog kandidata za IPO" i dodaju da bi "takav potez bio (...) značajan i za međunarodnu vidljivost domaćeg tržišta kapitala".

Globalni IPO

U Erste & Steiermärkische banci, trećoj po visini aktive u Hrvatskoj, također spominju i Infobip i Rimac grupu kao potencijalne kandidate za IPO, a mišljenje dijele i njihovi kolege iz OTP banke. I tamo su obje kompanije izdvojili kao kandidate čak i za globalni IPO. Prema njihovom mišljenju glavni motiv za Infobipov izlazak na burzu bio bi "izlaz investitora i AI transformacija", dok bi za Rimac grupu to bila "serijska proizvodnja i razvoj robotskih taksija".

Treće sveprisutno ime koje spominju gotovo svi čije smo odgovore primili je Hrvatska elektroprivreda (HEP). Financijaši iz OTP banke, pete po visini aktive na domaćem tržištu, kao glavni motiv za mogući izlazak državnog energetskog giganta na burzu navode "energetsku tranziciju i dekarbonizaciju".

O izlasku HEP-a na burzu priča se već dugo | Davor Puklavec/Pixsell

 

No upozoravaju i kako će eventualan izlazak HEP-a ovisiti o "političkoj volji". U Podravskoj banci smatraju kako bi "potencijalna djelomična privatizacija" HEP-a mogla "značajno povećati likvidnost domaćeg tržišta", te istovremeno ponuditi investitorima "izloženost stabilnom i strateškom energetskom sektoru".

U Fima-vrijednosnicama za HEP smatraju da je "prirodni kandidat za listanje". Podsjećaju na Rumunjsku gdje su nacionalni energetski prvaci Electrica i Hidroelectrica "izvrsni" primjeri za uspješne IPO-ove.

"Stabilni novčani tokovi i potencijal za atraktivnu dividendnu politiku učinili bi HEP primarnom blue-chip vrijednosnicom na ZSE-u, a interes ulagača za energetskim kompanijama je posebno značajan u ova vremena rastuće potražnje za strujom, što zbog električnih vozila što zbog umjetne inteligencije", objašnjavaju Kesegić i Horvat. HEP su kao kandidata za IPO izdvojili i u Erste banci.

Nakon Infobipa, Rimca, HEP-a te Orqe, domaći financijaši spomenuli su i neka druga imena iz kojih su tijekom proteklih godina već dolazili signali kako se razmišlja o potencijalnim IPO-ima. U Erste banci su izdvojili Fortenova te Enna grupu. Obje se nalaze pod kontrolom Pavla Vujnovca. Iz Enna grupe su nam početkom veljače odgovorili da nisu odustali od IPO-a kojeg su najavili još 2024., no zasad nema konkretnijih prognoza kad bi se to moglo desiti.

Hrvatski financijaši bi na burzi rado vidjeli i neke dijelove carstva Pavla Vujnovca | Boris Ščitar/Pixsell

 

Izlazak na burzu jedne od najvećih domaćih privatnih kompanija – Agrokora, odnosno Fortenova grupe – još je sporadično spominjao i njen bivši vlasnik Ivica Todorić. Fortenova se već nekoliko godina nalazi u restrukturiranju koje je obilježila prodaja imovine, i nije točno poznato što će u konačnici ostati pod tim brendom. Potencijalni interes investitora uvelike bi ovisio o onome što (pre)ostaje, a kako je grupa u restrukturiranje išla upravo najviše zbog krpanja financijske rupe, izdavanje i prodaja dionica ne bi trebali biti zanemareni.

Još jedno ime koje su izdvojili i u Erste grupi i u Fima-vrijednosnicama je varaždinska Vindija. U Fimi ističu kako ona "spada u red većih prehrambenih kompanija u Hrvatskoj, s regionalnom prisutnošću u Srbiji, BiH i Makedoniji". Nakon vlasničkog preslagivanja u protekle dvije godine "kompanija bi listanjem na Zagrebačkoj burzi dobila novu dimenziju". Fimini Vlatko Kesegić i Darko Horvat smatraju kako je Vindija "vođena konzervativno, te bi joj kvalitetnije korporativno upravljanja s prisutnošću na tržištu kapitala sigurno otvorilo nove prilike za rast i profitabilnost".

Farmaceutska industrija

Lajtmotiv privatne kompanije za koju bi bilo dobro izaći na tržište kapitala provlači se i kroz neke druge odgovore koje smo dobili. Primjerice, u Podravskoj banci izdvajaju Jadran-galenski laboratorij. Ta riječka kompanija već ima iskustva s tržištem kapitala jer izdaju dužničke vrijednosne papire. U Podravskoj ističu kako "farmaceutska industrija u pravilu privlači stabilan interes investitora, a JGL se profilirao kao regionalno snažan igrač s izvoznim potencijalom. IPO bi mogao dodatno ubrzati internacionalizaciju i razvoj portfelja proizvoda."

Druga kompanija sličnog profila – u privatnom vlasništvu s etabliranom imenom – je Orbico kojeg bi na burzi rado vidjeli u OTP banci. Smatraju da bi motiv za izlistavanje i prikupljanje kapitala mogli biti "generacijska smjena i globalna distribucija", no dodaju kako je vjerojatnost za IPO ipak niska jer Orbico preferira privatni kapital.

Farmaceutska industrija privlači stabilan interes investitora, ističu u Podravskoj banci | Goran Kovacic/Pixsell

 

Prije četiri godine Span grupa je pokazala kako i informatičke kompanije mogu biti dobro primljene na domaćem tržištu kapitala. U tom smislu, u Podravskoj banci smatraju kako bi kandidat za IPO mogao biti i M SAN. Radi se o jednom od "vodećih IT distributerskih i integratorskih kompanija u regiji", objašnjavaju, sa stabilnim poslovnim modelom i dugogodišnjim prisutnošću na tržištu. Izlazak na burzu omogućio bi M SAN-u "dodatnu transparentnost i potencijal za daljnje širenje poslovanja", objašnjavaju.

Tu negdje je i Mplus, jedan od stupova Bosqar Investa. Njihove dionice bi na tržištu rado vidjeli analitičari Bloomberg Adrije. Ističu kako Mplus ima "dokazanu sposobnost" kupnje podcijenjenih lokalnih igrača te njihove integracije u svoj sustav uz brzo izvlačenje sinergija.

"Investitori bi u IPO-u kupovali tehnološku transformaciju, a ne samo radnu snagu" jer Mplus nije "samo call centar (BPO)", drži naš analitički tim. "Njihov case počiva na BPTO modelu (Business Process and Technology Outsourcing)", dodaju i objašnjavaju kako se radi o integraciji umjetne inteligencije u korisničku podršku i interne procese "što povećava marže".

Mplus je dio Bosqar investa koji iza sebe ima snažnu podršku mirovinskih fondova i privatnog kapitala. IPO bi mogao uslijediti nakon izdvajanja Mplusa u zasebnu kompaniju i poslužiti kao logičan korak za djelomični izlazak ranijih investitora, smatraju analitičari Bloomberg Adrije, ali i za povećanje transparentnosti i vidljivosti kompanije na međunarodnom radaru.

Samozatajni i uspješni

Još jednog potencijalnog kandidata koji bi mogao biti interesantan tržištu vide i u jednoj samozatajnoj, ali vrlo uspješnoj kompaniji. "HS Produkt iz Karlovca atraktivan je IPO kandidat zahvaljujući snažnoj izvoznoj orijentaciji i stabilnoj potražnji na ključnim tržištima, osobito u SAD-u", poručuju naši analitičari.

"Tvrtka ima dugoročne ugovore koji osiguravaju stabilnost prihoda te kontinuirano ulaže u istraživanje i razvoj", a obrambeni je sektor trenutno "u fokusu investitora zbog strukturnog rasta globalnih izdvajanja za obranu". Kapital prikupljen izlaskom na burzu omogućio bi diverzifikaciju proizvoda, širenje kroz akvizicije i potencijalno pozicioniranje kao regionalnog "mini Rheinmetalla", navode oni.

Hrvatsku poštu ne spominje se često kao potencijalnog kandidata za IPO | Patrik Macek/Pixsell

 

Uz HS Produkt kao kandidata za burzu vide i tvrtku Polleo Adria, veletrgovca opreme za sport i dodataka prehrani. Smatraju da je potencijalni kandidat za IPO "s obzirom na fitness trendove, ali i rastuće poslovanje same kompanije".

Za razliku od HS Produkta ili Polleo Adrije, financijaši iz Podravske banke spomenuli su jedno vrlo poznato ime, no koje se gotovo nikad ne spominje u kontekstu izlaska na burzu. Radi se o HP-u, odnosno Hrvatskoj pošti. Smatraju da državna poštanska kompanija "kroz proces modernizacije i diverzifikacije usluga (logistika, e-commerce), predstavlja zanimljivog kandidata za tržište kapitala" i da bi IPO "mogao podržati daljnju transformaciju poslovanja".

Transportni sektor

Sličnu ideju tvrtki iz državnog vlasništva koje se inače ne spominju kao kandidati za izlazak na tržište kapitala dali su i stručnjaci Erste banke. Oni bi na burzi rado vidjeli dionice domaćih zračnih luka.

Rast broja putnika i letova proteklih godina svakako ukazuje na potencijal koji tu postoji. Neki domaći aerodromi već su se modernizirali, drugima to tek predstoji, a očekivani daljnji rast prometa mogao bi od njih napraviti interesantnu priču. Luka Rijeka, Luka Ploče na Zagrebačkoj te Luka Koper na Ljubljanskoj burzi pokazuju kako transportni sektor može itekako biti interesantan investitorima.

Domaće zračne luke mogle bi novac za razvoj potražiti na tržištu kapitala | Zvonimir Barisin/Pixsell

 

U Erste banci su kao potencijalne kandidate za IPO izdvojili još i trgovačke lance Pevex te Tommy. Kao što smo spomenuli na početku, za Tommy se već uvelike priča kako pripremaju IPO, a Pevex se, kao i Fortenova i Enna grupa, također nalazi u carstvu Pavla Vujnovca što znači da će izlazak na burzu ovisiti o Vujnovčevoj volji i planovima.

Uz maloprodajni sektor vezana je još jedna kompanija koja je nekad čak i bila izlistana, ali čije bi dionice (ponovo) rado vidjeli analitičari Bloomberg Adrije. Radi se o Ledu, odnosno Ledu plus, proizvođaču smrznutih proizvoda. "Ako bi Nomad Foods (sadašnji vlasnik, op.) donio stratešku odluku o smanjenju duga na globalnoj razini ili fokusiranje isključivo na tržišta Zapadne Europe, lokalni IPO bio bi način za izvlačenje maksimalne valuacije", tumače naši analitičari.

Potencijalne dokapitalizacije

"U sastavu Nomad Foodsa, u Ledu operativni procesi su dodatno optimizirani", ističu oni i drže kako bi IPO počivao "na obećanju stabilne i visoke dividende, što je upravo ono što hrvatski mirovinski fondovi i retail investitori traže u 2026. godini kako bi pobijedili inflaciju". Ledov tržišni udio u Hrvatskoj, BiH i Srbiji je toliki da stvara ogromne barijere za ulazak konkurencije, ističe naš analitički tim i dodaje kako "investitori vole lidere koji diktiraju pravila igre".

Ako je Ledo nekad bio na burzi i bio bi rado viđen opet, u OTP banci su istaknuli još neka imena koja su već na burzi, ali čije bi dokapitalizacije također bile atraktivne investitorima. Izdvojili su Podravku kojoj bi dokapitalizacija vrlo dobro došla kao "strateška potreba" za financiranje "mega-akvizicija". Slično, za buduća preuzimanja i spajanja, primamljive bi bile i dokapitalizacije Span te Atlantic grupe, no u OTP-u ističu kako bi do toga moglo doći "samo u slučaju velike prilike".

Imena koja su naveli domaći financijski stručnjaci pokazuju kako Hrvatska zapravo ima prilično solidan izbor kompanija potencijalno vrlo atraktivnih za domaće tržište kapitala. Neke od njih mogle bi odigrati bitnu ulogu čak i globalnom tržištu što bi podiglo i interes stranih investitora.

 

U OTP banci podsjećaju kako bi "dugoočekivano regionalno povezivanje burzi" trebalo dodatno ojačati likvidnost tržišta, "djelujući kao amortizer koji bi lokalnim izdavateljima ublažio negativne učinke globalne volatilnosti". Uz to, smatraju i kako bi interes za inicijalne javne ponude među domaćim izdavačima mogla pojačati i inicijativa regulatora Hanfe te Ministarstva financija koji su zainteresiranima ovih dana omogućili simulaciju izlaska na burzu.

Time bi se "osim etabliranih imena za potencijalni IPO/dokapitalizaciju u dogledno vrijeme mogla privući i neka druga, nova, trenutno manje zvučna imena" zaključuju u OTP banci.