Prošla godina bila je iznimno aktivna na Zagrebačkoj burzi, obilježena s čak tri inicijalne javne ponude dionica (IPO). Među njima se posebno istaknuo IPO ING-GRAD-a, koji je privukao velik interes investitora i postao jedna od najpraćenijih novih kotacija na domaćem tržištu kapitala.
Godinu dana nakon izlaska na burzu može se napraviti prvi ozbiljniji presjek. U tom razdoblju tržište je prošlo kroz niz izazova, od geopolitičkih napetosti do povećane volatilnosti na globalnim tržištima. Unatoč tome, cijena dionice ING-GRAD-a i dalje se nalazi iznad razine s IPO-a, što ga čini najuspješnijim IPO-em prošle godine za investitore, a ujedno potvrđuje i kvalitetu same kompanije.
Već smo ranije pisali o ING-GRAD-u te ga istaknuli kao zanimljivu priliku na burzi, a u nastavku donosimo ažuriranu analizu poslovanja, te odgovor na ključno pitanje je li dionica i dalje atraktivno vrednovana i što investitori mogu očekivati u razdoblju pred nama.
Čitaj više
ING-GRAD nakon uspješnog IPO-a - Prihodi skočili gotovo 30 posto, dobit premašila 20 milijuna eura
Neto dobit porasla za gotovo 20 posto, a tvrtka je aktivna u više natječajnih postupaka za projekte većih vrijednosti.
26.02.2026
Ovo je 10 najboljih tvrtki iz regije na koje treba obratiti pozornost u 2026. godini
Mnoge regionalne tvrtke trguju sa značajnim popustom unatoč poboljšanim financijskim rezultatima.
29.01.2026
Pitali smo ING-GRAD zašto su uložili preko pola milijuna eura u IPO Tokića, evo što su nam odgovorili
Budući da su iz Tokića najavili da novcem od IPO-a planiraju financirati izgradnju novog logističko-distributivnog centra u Sesvetskom Kraljevcu, zanimalo nas je planiraju li iz Ing-Grada javljanje na natječaj za njegovu izgradnju.
09.12.2025
Ing-Grad nadmašio očekivanja, BBA valuacija ispod peer medijana. Je li i dalje dobra prilika?
U prvih devet mjeseci prihodi porasli na 119 milijuna eura, a neto dobit na 17,5 milijuna eura. Što o rezultatima kažu Bloomberg Adrijini analitičari?
30.10.2025
Makroekonomska slika ide u prilog daljnjem rastu građevine
Hrvatska ekonomija trenutno je u ekspanzivnoj putanji i ostvaruje više stope rasta nego Europska unija (EU) s obzirom na nastavak obnove, ulaganja u infrastrukturu, ali i zbog potražnje za stambenim zgradama. Obujam građevinskih radova raste već mjesecima pa tako bruto dodana vrijednost (BDV) građevine u 2025. iznosi 6,6 posto, što je 2,1 postotni poen više nego 2019. godine. Također, produktivnost građevinarstva porasla je s 21,5 tisuća eura po zaposlenom građevinaru u 2019. godini, na 41 tisuću eura u 2025. godini, što je oko 70 posto prosjeka EU.
U 2025. godini zabilježena je stagnacija izdavanja građevinskih dozvola s obzirom na visoku brojku iz 2024. godine, no predviđena vrijednost radova na temelju troškovnika tih građevinskih dozvola porasla je u odnosu na 2024. za 4,2 posto, na skoro osam milijardi eura novih radova. Od tih radova je dio izvršen u 2025. godini, dok se ostatak očekuje u 2026. godini.
Snažan rast prihoda uz pritisak na marže
ING-GRAD je krajem prošlog mjeseca objavio financijsko izvješće za 2025. godinu, prvu punu poslovnu godinu nakon izlaska na Službeno tržište Zagrebačke burze. Poslovanje je obilježio snažan rast prihoda uz nešto slabiju profitabilnost nego prošle godine.
Segment obnove kulturne baštine i dalje je glavni izvor prihoda te je generirao 108,9 milijuna eura, odnosno gotovo dvije trećine ukupnih prihoda dok je segment poslovnih i stambenih projekata ostvario je 42,6 milijuna eura, uz snažan rast aktivnosti.
Unatoč snažnom rastu prihoda, EBITDA i neto dobit rasli su sporijim tempom, ponajprije zbog pada profitnih marži. Kompresija marži posljedica je većeg udjela segmenata s nižim maržama u strukturi prihoda, ali i rasta operativnih troškova koji su porasli zbog većeg obujma radova, pri čemu se posebno ističe rast troškova kooperanata te veća rezerviranja za jamstvene obveze, što je dodatno pritisnulo profitabilnost. No, ukupno gledano, rezultati za 2025. uglavnom su u skladu s očekivanjima.
Na kraju 2025. godine ING-GRAD je imao 21 aktivan projekt te dva projekta u fazi ugovaranja i mobilizacije. Napredak na postojećim projektima vidljiv je i kroz pad backloga za pet posto na oko 300 milijuna eura, što prvenstveno odražava realizaciju ugovorenih radova.
Očekivanja za budućnost
U narednom razdoblju očekujemo daljnji rast backloga, s obzirom na velik broj projekata obnove kulturne baštine koji tek trebaju biti realizirani, osobito u Zagrebu, kao i činjenicu da je postojeći paket EU sredstava dostupan do 2027. godine.
Dodatno, iz neslužbenih izvora saznajemo da potencijal dolazi i iz novih projekata u javnom sektoru, primjerice, nedavno su otvorene ponude za javnu nabavu za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na središnjem kompleksu Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u kojem bi ING-GRAD trebao dobiti još gotovo 100 milijuna eura backloga, no konačni ishod postupka i dodjela ugovora i dalje su podložni mogućim žalbama ostalih ponuditelja. Međutim, s obzirom na razinu bodovanja stručnosti u projektu, očekujemo potvrdu odabira.
Uz to, ponovno očekujemo i atraktivnu dividenda, koja bi i ove godine mogla iznositi između četiri i pet posto prema postotku dobiti koji su planirali isplaćivati na temelju objavljenog Prospekta.
Jedan od rijetkih otvorenih pitanja ostaju akvizicije, no trenutačna situacija u hrvatskom građevinskom sektoru objašnjava zašto je takve transakcije teško realizirati. Zbog snažnog obujma posla mnoge građevinske kompanije vjerojatno traže više premije nego što je ING-GRAD spreman platiti. Takav se stav zapravo može smatrati pozitivnim, jer pokazuje disciplinu u alokaciji kapitala i zaštitu interesa dioničara.
Ipak, prema neslužbenim informacijama s tržišta, pojedine kompanije mogle bi postati potencijalne mete preuzimanja. Spominju se primjerice Sarađen d.o.o. i Hering d.d., za koje se neslužbeno navodi da bi mogli biti ponuđeni na prodaju, a zajedno imaju gotovo 100 milijuna eura prodaje. To će sigurno biti zanimljivo ING-GRAD-u, ali i drugim regionalnim građevinskim kompanijama koje žele dodatno ojačati kapacitete i tržišnu poziciju.
Dio investitora kritizira i ulaganje u Tokić, no riječ je o relativno manjem iznosu koji vjerojatno predstavlja i stratešku investiciju s ciljem potencijalne suradnje na izgradnji logističkog centra. Važno je naglasiti da taj kapital nije izgubljen unatoč kratkoročnom padu cijene dionice Tokića, već investiran u poslovni projekt s potencijalom dugoročnih koristi.
Usporedba s konkurencijom: diskont u odnosu na slične kompanije
Nakon objave posljednjih rezultata dionica je rasla nešto sporije od ostatka građevinskih kompanija, uglavnom zbog nešto slabijeg sentimenta na tržištu. Prošlo je već godinu dana od IPO-a, a dio investitora očekivao je bržu realizaciju najavljenih akvizicija, zbog čega se među nekima pojavila nestrpljivost.
Međutim, takvo ponašanje tržišta ne treba nužno tumačiti negativno. Fundamentalan poslovni trend kompanije i dalje je stabilan, backlog ostaje snažan, pipeline projekata u obnovi kulturne baštine i dalje je velik, a očekuje se i nastavak ugovaranja novih poslova. Upravo zbog toga trenutna slabija izvedba dionice od šireg indeksa može se promatrati kao potencijalna prilika za ulazak, dok dio kratkoročnih i nestrpljivih investitora izlazi iz pozicije.
Drugim riječima, trenutni pritisak na cijenu više je rezultat sentimenta tržišta nego pogoršanja fundamentalnog poslovanja. Dapače, kada se kompanija usporedi s konkurencijom, fundamentalni pokazatelji sugeriraju da ING-GRAD izgleda relativno atraktivno valuiran. Dionica se trenutno trguje uz otprilike 30 posto diskonta prema P/E i EV/EBITDA multiplikatorima u odnosu na usporedivu grupu kompanija, što dodatno podupire tezu da je njena trenutna slabija izvedba više posljedica tržišnog raspoloženja nego slabijih poslovnih rezultata.
Atraktivan dividendni prinos uz oprezan pristup akvizicijama
Uz očekivano atraktivan dividendni prinos i jeftinije fundamente, u odnosu na ostatak industrije dionica izgleda dobro. Glavni kratkoročni upitnik ostaje planirana akvizicija budući da kompanija trenutno drži značajnu količinu gotovine na bilanci koja ostvaruje relativno nizak prinos.
Ipak, oprezan pristup Uprave u ovom trenutku može se promatrati i pozitivno. U okruženju geopolitičke neizvjesnosti te s obzirom na to da ING-GRAD posluje u cikličnoj građevinskoj industriji, razumnije je zadržati kapital u gotovini nego brzati u loše ili preskupe akvizicije samo kako bi se kratkoročno zadovoljila očekivanja investitora.
