ING-GRAD je objavio nerevidirano financijsko izvješće za 2025. godinu, prvu punu poslovnu godinu nakon izlaska na Službeno tržište Zagrebačke burze.
Godinu je obilježio snažan rast poslovnih aktivnosti i profitabilnosti, a ključni događaj bila je uspješno provedena javna ponuda dionica (IPO) koja je kompaniji osigurala značajna financijska sredstva i proširila vlasničku strukturu na više od 2.600 dioničara.
Kompanija, koja je izrasla iz obiteljskog obrta osnovanog 1985. godine, potvrdila je otpornost svog poslovnog modela i zaključila godinu sa stabilnim temeljima za daljnji rast.
Čitaj više
Rekordna godina na Zagrebačkoj burzi: Tko su pobjednici, a što nas čeka u 2026.?
Končar grupa i Dalekovod zvijezde godine - Atlantic grupa podbacila zbog cijena kave.
17.12.2025
Pitali smo ING-GRAD zašto su uložili preko pola milijuna eura u IPO Tokića, evo što su nam odgovorili
Budući da su iz Tokića najavili da novcem od IPO-a planiraju financirati izgradnju novog logističko-distributivnog centra u Sesvetskom Kraljevcu, zanimalo nas je planiraju li iz Ing-Grada javljanje na natječaj za njegovu izgradnju.
09.12.2025
Prvih pet dana na burzi: Span vs. ING-GRAD vs. Žito vs. Tokić
"Najuspješniji" izlazak na burzu imao je Span, ali pad cijene dionice nakon izlistavanja na burzi nije nužno loša vijest.
27.11.2025
ING-GRAD osigurao posao od 6,7 milijuna eura
Vrijednost ugovora s uključenim PDV-om premašuje 6,7 milijuna eura.
04.11.2025
Ing-Grad nadmašio očekivanja, BBA valuacija ispod peer medijana. Je li i dalje dobra prilika?
U prvih devet mjeseci prihodi porasli na 119 milijuna eura, a neto dobit na 17,5 milijuna eura. Što o rezultatima kažu Bloomberg Adrijini analitičari?
30.10.2025
Godina obilježena izlaskom na burzu
Najvažniji događaj u 2025. godini svakako je bio uspješan IPO, u kojem je interes ulagača značajno nadmašio ponuđenu količinu dionica. Ovim potezom ING-GRAD je zaokružio transformaciju od privatne tvrtke do javno listanog dioničkog društva, čime se i financijski značajno osnažio.
U prvoj godini kao javna kompanija, ING-GRAD je zabilježio impresivne rezultate. Poslovni prihodi porasli su za 28,9 posto i dosegli su 168,4 milijuna eura, zahvaljujući dobroj dinamici izvođenja radova na postojećim projektima. Istovremeno, poslovni rashodi su porasli za 31 posto na 144,6 milijuna eura, što Uprava pripisuje većem obujmu posla, ali i utjecaju inflacije, posebice kroz rast troškova kooperanata koji su se povećali za 42 posto.
Unatoč rastu rashoda, kompanija je zadržala visoku razinu profitabilnosti. EBITDA je porasla za 16,4 posto, s 22,25 milijuna na 25,9 milijuna eura, dok je neto dobit zabilježila rast od 19,7 posto i popela se na 20,14 milijuna eura.
"Godinu smo zaključili s dobrim rezultatima, potvrdivši otpornost poslovnog modela i sposobnost prilagodbe promjenjivim tržišnim okolnostima", komentirao je predsjednik Uprave Branislav Brizar. Dodao je kako hladniji prosinac nije značajnije utjecao na planove te da u 2026. godinu tvrtka ulazi s visokom razinom ugovorenosti poslova i jasnim strateškim usmjerenjem.
Obnova baštine kao temelj poslovanja
Analiza prihoda po segmentima pokazuje da je obnova kulturne baštine i dalje ključna djelatnost ING-GRAD-a. Ovaj segment generirao je 108,9 milijuna eura prihoda u 2025. godini, što čini gotovo dvije trećine ukupnih prihoda. Specijalizacija za restauraciju i rekonstrukciju povijesno značajnih građevina, poput Crkve sv. Marka ili Amfiteatra u Puli, pozicionirala je tvrtku kao lidera u toj niši.
Segment izgradnje poslovnih i stambenih objekata donio je 42,6 milijuna eura prihoda, dok je segment energetike i infrastrukture ostvario 6,1 milijun eura. Knjiga narudžbi (backlog) na kraju godine iznosila je 300,4 milijuna eura, što osigurava stabilnost poslovanja u narednom razdoblju. Od toga se čak 67 posto odnosi na projekte obnove kulturne baštine, a 33 posto na poslovne i stambene objekte.
U izvješću se navodi kako u četvrtom kvartalu nisu ugovoreni značajni novi poslovi, ali je tvrtka aktivna u više natječajnih postupaka za projekte većih vrijednosti. Kao glavne rizike u poslovanju Uprava ističe kontinuirani nedostatak kvalificirane radne snage, ovisnost o dobavljačima i kooperantima te pojačanu konkurenciju na tržištu.
Ipak, rizici poput kreditnog ili rizika likvidnosti ocijenjeni su kao niski, osobito zbog visoke razine novčanih sredstava i poslovanja s pouzdanim klijentima iz javnog sektora.