Godina 2025. donijela je pravi procvat na Zagrebačkoj burzi, s rastom prometa većim od 80 posto i tri nove inicijalne javne ponude (IPO) koje su privukle tisuće malih ulagača. Nakon dugo vremena, domaće tržište kapitala ponovno je živnulo, no put do burze za mnoge je hrvatske kompanije i dalje posut preprekama.
O pobjednicima i gubitnicima godine na izmaku, skrivenim izazovima za IPO kandidate te ključnim globalnim trendovima koji će oblikovati iduću godinu, za Bloomberg Adriju komentirali su Mihael Blažeković, glavni analitičar Bloomberg Adrije, i Mirjam Marasović, partnerica u tvrtki Forvis Mazars.
Pobjednici i gubitnici burzovne 2025.
Zagrebačka burza proživljava jednu od najboljih godina još od predkriznog razdoblja 2008., a glavni pokretač rasta bilo je tek nekoliko ključnih dionica. Blažeković ističe kako su investitori prepoznali potencijal u sektorima vezanim uz energetsku tranziciju i obnovu.
Čitaj više
Pitali smo ING-GRAD zašto su uložili preko pola milijuna eura u IPO Tokića, evo što su nam odgovorili
Budući da su iz Tokića najavili da novcem od IPO-a planiraju financirati izgradnju novog logističko-distributivnog centra u Sesvetskom Kraljevcu, zanimalo nas je planiraju li iz Ing-Grada javljanje na natječaj za njegovu izgradnju.
09.12.2025
Blažekovićev tjedni presjek - Tokić žrtva sentimenta, obveznice atraktivne, a krumpir nikad jeftiniji
Glavni analitičar Bloomberg Adrije daje detaljan uvid u kretanja koja su obilježila tjedan.
29.11.2025
Hrvatski mirovinski fondovi radije kupuju u Sloveniji nego kod kuće: 'Imate bolje tvrtke'
Delač ističe da Slovenci imaju dvije velike blue-chip tvrtke, Krku i NLB, i da bi se promet njima trebao bi značajno povećati.
28.11.2025
Hrvatske dionice nude mnoštvo zanimljivih prilika, Blažeković pretresa tržište
Šesnaest od dvadeset kompanija iz sastava CROBEX-a poslovalo je pozitivno u prvih devet mjeseci.
14.11.2025
Godina IPO-a na Zagrebačkoj burzi - Tko je privukao više malih ulagača - ING-GRAD, Žito ili Tokić?
Tri velike inicijalne javne ponude u 2025. oživjele su domaće tržište kapitala, prikupivši ukupno više od 214 milijuna eura.
07.11.2025
"Opet ću ih ponoviti, Končar i njegove sastavnice, a pogotovo Dalekovod u zadnje vrijeme. S obzirom na elektrifikaciju i snažno ulaganje u infrastrukturu diljem Europe, posebice u skandinavskim zemljama gdje je Dalekovod vrlo značajan partner, te su dionice ostvarile sjajne rezultate", kazao je Blažeković. Kao pozitivna iznenađenja naveo je i ING-GRAD, koja sudjeluje u obnovi kulturne baštine, te Đuru Đakovića, čija je dionica narasla nevjerojatnih 250 posto zbog najava o servisiranju tenkova i dobrih poslova s vagonima.
S druge strane, među gubitnicima se našla Atlantic grupa, čija je dionica u minusu deset posto. "Nažalost, Atlantic nema sreće s obzirom na visok rast cijena kave i kakaovca, što im je značajno narušilo operativno poslovanje i profitabilnost", pojasnio je Blažeković.
Kada je riječ o tri ovogodišnja IPO-a, potražnja i uspješnost bile su različite. Najbolje je prošao ING-GRAD, koji je investitorima ponudio atraktivniju valuaciju i trenutno je u plusu. Žito i Tokić imali su drugačije priče, Žito je išao s gornjim rasponom valuacije, a Tokić s najnižim zbog tržišnog sentimenta.
Skrivene prepreke na putu do burze
Iako je interes za izlazak na burzu porastao, mnoge hrvatske tvrtke nailaze na ozbiljne interne prepreke. Marasović naglašava kako problem nije u nedostatku potencijala, već u nedovoljnoj zrelosti ključnih poslovnih funkcija.
"Ono što u praksi često susrećemo u hrvatskim kompanijama je nedovoljna zrelost financijske funkcije u smislu procesa, sustava i kompetencija", ističe Marasović. Problemi sežu od sporog zatvaranja poslovnih knjiga, nedostatka standardiziranih procedura, nerazvijenog kontrolinga do fragmentiranih ERP sustava i prevelikog oslanjanja na ručne prilagodbe u Excelu.
Drugi ključni problem je korporativno upravljanje. "Nije da ne postoji, ali su nadzorni odbori još često formalni, s ograničenom neovisnošću i sa slabim odborima", kaže Marasović, dodajući kako je ključno i pitanje spremnosti vlasnika i menadžmenta na transparentnost i promjene koje donosi status javne kompanije.
Tri stvari, prema Marasović, bez uljepšavanja određuju je li kompanija spremna za IPO:
1. Kredibilan Corporate Governance: Investitori moraju vjerovati da će njihova prava kao manjinskih dioničara biti poštovana.
2. Kvaliteta financijske funkcije: Sposobnost brzog i točnog izvještavanja temelj je povjerenja tržišta.
3. Uvjerljiva priča o rastu (Equity Story): Kompanija mora imati jasan plan rasta i menadžment koji ga može provesti.
Pogled u 2026.: Regionalne prilike i globalni potresi
U idućoj godini, Blažeković očekuje nastavak IPO aktivnosti, a najveći potencijal vidi u FMCG (roba široke potrošnje) i retail sektoru, gdje postoji niz obiteljskih kompanija koje su dosegle fazu zrelosti za izlazak na tržište.
Sve češće se spominje i dvojno listanje, odnosno izlazak na Zagrebačku, ali i neku od većih europskih burzi. Podsjetimo, to je već pokušao Studenac krajem 2024. godine, no njihov IPO je na kraju srušila Europska banka za obnovu i razvoj.
Marasović smatra da takav potez ima smisla samo za najveće, internacionalno orijentirane tvrtke. "To otvara prostor većoj likvidnosti, ali s druge strane povećava kompleksnost i troškove. Ako tržišna kapitalizacija i free float nisu dovoljno veliki, to samo multiplicira obveze i stvara dodatan stres", pojašnjava.
Za kompanije koje posluju u regiji s više valuta, upravljanje valutnim i poreznim rizikom postaje presudno. Investitori žele znati koliki dio profitabilnosti dolazi iz ne-euro valuta, postoje li mehanizmi zaštite i je li porezna strategija održiva.
Na globalnoj sceni, 2025. je bila još jedna uspješna godina, predvođena američkim dionicama, no Blažeković kao kuriozitet navodi da su, gledano u eurima, najbolje prinose ostvarile burze u Gani, Zambiji i Sloveniji.
Za 2026. godinu izdvaja tri ključne teme koje će najviše utjecati na ulagačke odluke:
1. Potencijalni mir i obnova Ukrajine: Kompanije koje bi mogle sudjelovati u obnovi već sada bilježe snažan rast na burzama.
2. Realizacija AI investicija: Tržište s nestrpljenjem čeka hoće li se golemi ugovori i najavljena ulaganja u umjetnu inteligenciju (CAPEX) zaista i ostvariti.
3. Atraktivne valuacije u Europi: Dionice u Europi, a posebno u našoj regiji, i dalje su značajno podcijenjene u odnosu na američke, što otvara prostor za rast.
Za domaće tvrtke koje razmišljaju o izlasku na burzu, poruka je jasna: priprema je ključna i treba početi odmah. Jačanje korporativnog upravljanja, transformacija financija i izrada uvjerljivog strateškog plana procesi su koji traju, a što je kompanija spremnija, to će na kraju postići bolju valuaciju i veće povjerenje investitora.
.webp){kind=icon}
