Dinamičan početak trgovanja tek rođenom dionicom Tokića na Zagrebačkoj burzi. Cijena pada s 20,30 na ispod 19 eura da bi malo zatim opet došla nadomak 20. Početak trgovanja na Zagrebačkoj burzi jasno je pokazao razliku između onoga što misle mali ulagači i onoga što tržište zapravo radi.
Ovo nije slučajnost. To je školski primjer onoga što se zbiva kada se kombiniraju hype i neizvjesnost s nedostatkom temeljnog znanja.
Upozorenje malim investitorima: ne tražite signale gdje ih nema
Male ulagače često hvata panika ili pohlepa, temeljem informacija "ulovljenih u letu". Informacija koje su, iskreno, rijetko do nikad temeljene na konkretnim činjenicama.
Čitaj više
Znamo cijenu dionice Tokić Grupe! BBA analitika: 'Dobra valuacija samo je šlag na torti'
Ciljana cijena objavljena u javnom pozivu bila je u rasponu od 20,2 do 25,6 eura, evo koja je konačna cijena i što o tome kažu naši analitičari.
03.11.2025
Tokić grupa izlazi na burzu, Šantorić poručuje: 'Spremni smo za novi investicijski ciklus i rast u regiji'
'Ciljamo na male ulagače i zaposlenike, ali i na mirovinske fondove te banke u Hrvatskoj i Sloveniji', rekao je Ivan Šantroić u razgovoru za Bloomberg Adriju.
14.10.2025
Počinje sezona lova na dionice Tokića - Čak i gornji limit raspona cijene bit će vrlo privlačan ulagačima
Razdoblje trajanja ponude je 11 dana, doznajte kako sudjelovati i koja su pravila alokacije.
14.10.2025
Dijelovi za vozila nisu privlačni, ali IPO Tokića mogao bi biti - detaljnije u BBA analizi
Uz trendove u auto sektoru, glavni potencijal Grupe leži u jakom CAPEXU-u.
01.10.2025
Prije početka trgovanja pojavilo se nekoliko "upozorenja" koja su izazvala nemir. Osvrnimo se na njih na kratko.
Što se zbilo tijekom IPO-a? Tijekom razdoblja upisa, više od 1.700 malih ulagatelja, među kojima gotovo 200 zaposlenika u Hrvatskoj i Sloveniji, izrazilo je povjerenje u Tokić Grupu. Mali ulagači upisali su 37 posto ukupno ponuđenih dionica, od čega se više od 10 posto odnosi na radnike. To je, tehnički gledano, jaka podrška. Ali potom su objavljeni najveći dioničari Tokića i od tada, panika.
"Čudna" ulaganja koja zapravo nisu čudna
Pitanje 1: Zašto ING-Grad ulazi u Tokić?
Ovo je pitanje odjekivalo forumima i Facebook grupama. Razlika između onoga što se čini "čudno" i onoga što je financijski zdrav razum često je golema.
Globalno, korporacije drže znatne iznose gotovine i tržišnih vrijednosnih papira, a velike kompanije (poput Applea) često veliki dio aktive drže u likvidnim ulaganjima i vrijednosnim papirima kako bi ostvarile prinos i umanjile učinke inflacije. To je standardan treasury pristup, ne anomalija.
ING-Grad je, prema objavama s tržišta, među većim kupcima Tokićeve dionice; Ova građevinska kompanija je uložila 505 tisuća eura u Tokić što je jedva 2.9 posto neto dobiti u prva tri kvartala ostvarenih rezultata ING-GRAD-a. Dakle, korištenje viška gotovine za diverzifikaciju i povrat je normalna praksa.
Pitanje 2: Zašto Tokić izdvaja nekretnine?
Proces izdvajanja nekretnina u posebno društvo (NEK-TOK) u prvoj polovici 2025. izazvao je drugi val skepticizma. Mali ulagači vide "uklanjanje vrijedne imovine". Institucije vide ono što ima smisla: smanjenje rizika i financijsku jasnoću.
Razdvajanje nekretnina od operativnog poslovanja omogućava poduzeću da odvoji imovinu koja generira prihod kroz najam od imovine koja se koristi u svakodnevnom poslovanju.
Ovo donosi nekoliko ključnih prednosti:
- Jasnija financijska slika: investitori lakše razlikuju operativnu profitabilnost od povrata na imovinu.
- Fleksibilnost u upravljanju: nekretninama se upravlja kao zasebnom investicijom.
- Zaštita imovine: vrijedne nekretnine nisu izravno izložene operativnim rizicima. Tokić nekretnine potom koristi putem najma na ugovorene rokove, što je predvidljiv prihod za vlasnika nekretnina i stabilan trošak za operativno društvo.
Ovo je uobičajena svjetska praksa, posebno u retailu. Nije to "krađa". To su potezi koji se svakodnevno vidljivi na velikim burzama.
Scenarij koji se ponavlja: kako nastaje panika
Mali ulagači, tražeći signale tamo gdje ih nema, lako mogu naletjeti na minu vlastite neinformiranosti.
Evo kako. Svaka dionica ima dvije cijene. Bid, cijena koju kupac nudi i ask, cijena koju prodavač traži. Razlika između ta dva broja zove se bid-ask spread. Kada mali ulagač u panici odluči prodati, prihvaća bid, odnosno najnižu trenutačno ponuđenu cijenu.
Primjer: ako je bid 19,00 eura, a ask 20,30 eura, a vi panično želite izaći, vaša dionica odlazi za 19 eura. Tu razliku od 1,30 eura uzima “druga strana” transakcije. To je stvarni trošak nestrpljenja i vođenja informacijama koje to nisu.
Čekanje na bidu: taktika institucionalnog kapitala
Institucionalni igrači ovo znaju odavno. Postave limit nalog: "Kupujem po 18,50 eura ili niže" i mirno čekaju. Kada tržište obuzme strah i mali ulagači spuštaju naloge, prodaje se slijevaju prema tom bidu gdje čeka institucija. Tko je strpljiv pobjeđuje. Tko paničari gubi. To je suština trgovanja.
Neizvjesnost je dio igre, ali ne i razlog za paniku
Tokić je ozbiljna kompanija s ozbiljnim fundamentima o čemu smo više puta pisali. Prosječna starost osobnih automobila u Hrvatskoj je oko 13,3-13,4 godine; udio automobila starijih od 10 godina je oko 66 posto. To je struktura voznog parka koja podržava dugoročnu potražnju za autodijelovima. Dakle ne radi o nekoj spekulaciji nego u sirovoj činjenici.
Tokić zarađuje od starih vozila. Što su vozila starija veća je potražnja za dijelovima i servisima. To je dugoročni, predvidljivi trend koji će pogodovati Tokićevu poslovanju bez obzira na kratkoročne oscilacije nakon IPO-a.
Zadnji savjet: činjenice nisu "vaša istina"
Nemojte imati stav koji je samodestruktivan. Nemojte prakticirati činjenični relativizam: “ako činjenice ne odgovaraju mojoj istini, tim gore po činjenice”.
Činjenice su činjenice. ING-Grad ulazi jer je to smisleno za njihov portfelj. Tokić razdvaja nekretnine jer je to industrijska norma. Dionica može pasti ispod IPO cijene jer je to dio tržišnog ciklusa, osobito kod novih IPO-a s puno malih ulagača.
Ovo nije teorija. Razmislite prije nego kliknete na "prodaj".