Tri IPO-a na vidiku, ali Hrvatska i dalje izvan fokusa globalnih ulagača

Nakon iznimno dinamične 2025. godine, u kojoj je Zagrebačka burza (ZSE) zabilježila tri uspješne inicijalne javne ponude (IPO), Ing-grad, Žito i Tokić, postavlja se pitanje može li se taj zamah nastaviti i u 2026. godini.

O izazovima s kojima se domaće kompanije susreću pri izlasku na tržište kapitala, interesu stranih ulagača te najperspektivnijim sektorima, u emisiji Spotlight na Bloomberg Adria TV govorio je Đivo Pulitika, član Uprave Interkapital ETF-a.

Prema njegovim procjenama, optimizam je opravdan, no strukturne prepreke koje Hrvatsku drže na marginama globalnih financijskih tokova i dalje su prisutne.

Tajna uspjeha lanjskih IPO-a

Prošlu godinu na domaćem tržištu kapitala obilježila su uspješna izlistavanja kompanija Žito, Tokić i Ing-grad. Pulitika ističe kako ključ njihovog uspjeha leži u kombinaciji nekoliko faktora. Prije svega, radilo se o kompanijama koje su već dosegle određenu razinu zrelosti, sa stabilnim i profitabilnim poslovanjem. "To su bile kompanije koje su ipak već, ajmo reći, imale nekakvo stabilno poslovanje. Došle su do neke razine gdje su profitabilne i relativno velike", pojasnio je Pulitika.

Osim kvalitete samog biznisa, presudna je bila i interna spremnost na tranziciju iz privatne u javnu kompaniju, što zahtijeva značajne organizacijske prilagodbe. Jednako važna bila je i kvalitetna komunikacija, kako s aranžerima izdanja, tako i s krajnjim investitorima. Transparentnost i jasnoća poslovnog modela pokazali su se kao ključni elementi za izgradnju povjerenja na tržištu.

Pulitika ostaje optimist, pa za 2026. godinu predviđa nastavak pozitivnog trenda s "dva do tri nova IPO-a na Zagrebačkoj burzi". Iako nema nikakvih službenih potvrda o idućem uvrštenju, podsjećamo na dva moguća kandidata: Enna Grupa još u kolovozu 2024. objavila da se priprema za IPO, uključujući pripreme korporativne strukture i proces izlaska na tržište kapitala, s planovima ulaganja više od milijardu eura u zelenu energetiku i druge projekte.

Studenac Group S.A. je prvotno najavio IPO koji je trebao uključivati dvojnog uvrštenja dionica na Zagrebačku i Varšavsku burzu, ali taj IPO je na kraju otkazan, kako su prvotno izvjestili zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta, no Bloomberg Adrija je otkrila kako je IPO srušila Europska banka za obnovu i razvoj. Od planova za IPO nisu odustali, što nam je prošle godine potvrdio Tomislav Tomljenović, regionalni direktor poljskog fonda Enterprise Investors.

Investicijska kultura i manjak ulagača kao glavne prepreke

Unatoč pozitivnim primjerima, mnoge hrvatske tvrtke i dalje zaziru od izlaska na burzu. Pulitika smatra da regulativa, koja je usklađena s onom na razini Europske unije, nije glavna prepreka.

Pravi izazovi leže u domeni investicijske kulture i strukture samog tržišta. Za razliku od razvijenijih tržišta gdje financijski sustav "vodi za ruku" kompanije od rane faze do izlaska na burzu, u Hrvatskoj uspjeh uvelike ovisi o individualnoj volji i želji samih vlasnika.

Dodatni problem je što su Hrvatska i cijela regija, kako kaže Pulitika, "sporedni dio financijskog tržišta Europe, a pogotovo svijeta". To rezultira manjim brojem investitora koji aktivno prate domaće tržište, što posljedično utječe na likvidnost i atraktivnost same burze.

Strani investitori: Aktivnih je malo, pasivni nas ne vide

Zainteresiranost stranih ulagača za ZSE je ograničena i dijeli se u dvije kategorije. Aktivnih investitora, koji ciljano traže podcijenjene prilike, vrlo je malo, a nova imena rijetko se pojavljuju. Pulitika kao pozitivan primjer izdvaja Končar, koji je svojom uspješnom poslovnom pričom i rastom uspio privući nekoliko značajnih stranih investitora, koji su potom počeli pratiti i druge dionice na ZSE.

S druge strane, pasivni investitori, koji ulažu putem indeksnih fondova, gotovo u potpunosti zaobilaze Hrvatsku. Glavni razlog je što MSCI, vodeći globalni kreator indeksa, Hrvatsku i dalje svrstava u kategoriju "frontier" (graničnih) tržišta. "Kad bismo uspjeli nešto napraviti da možda prijeđemo u taj viši segment 'Emerging Markets', vjerujem da bismo i dosta više tog nekakvog pasivnog upliva mogli dobiti. Zasad, skoro ništa od toga", naglašava Pulitika.

 

Upitan o najzanimljivijim sektorima za praćenje u 2026. godini, Pulitika fokus premješta na globalne trendove, prvenstveno na infrastrukturu koja podržava razvoj umjetne inteligencije (AI). Ogromna potražnja za energijom koju generiraju podatkovni centri stvara prilike za kompanije u energetskom sektoru i povezanim industrijama.

U Hrvatskoj direktnih predstavnika tog trenda nema, ali najbliže mu je Končar. "Kako se u svijetu ta elektrifikacija, ili kako neki to zovu 'AI-fikacija', širi, tako mislim da za Končar ima još jako puno mogućnosti globalno", kaže Pulitika, dodajući kako izvan Končara trenutno ne vidi neku drugu "apsolutnu zvijezdu" na domaćem tržištu.

Globalni IPO-i visokog profila, poput potencijalnog izlaska tvrtke OpenAI na burzu, imaju snažan utjecaj na cjelokupni tržišni sentiment. Takav događaj, smatra Pulitika, privukao bi golemu pažnju i mogao bi na tržište dovesti potpuno nove ulagače, čak i one koji nikada prije nisu investirali. Iako se radi o globalnom događaju, pozitivan sentiment i povećani interes za ulaganje prelijevaju se i na manja tržišta poput hrvatskog, podižući opću svijest o dioničkom ulaganju.

Savjet za ulagače: Diverzifikacija je ključ

U trenutnom makroekonomskom okruženju obilježenom neizvjesnošću oko kamatnih stopa, inflacije i geopolitičkih rizika, Pulitikin glavni savjet za sve ulagače je diverzifikacija. Strategija "kupi S&P 500 i ne razmišljaj", pokazalo se, nije uvijek dobitna, jer je Europa u proteklom razdoblju ostvarila bolje prinose od SAD-a. "

Moj savjet svima, pogotovo onima koji tek kreću: diverzificirajte. Ako ćete dugoročno u dionice, nemojte zanemariti ova manja tržišta", poručuje. Uz dionice, koje ostaju njegov favorit za dugoročna ulaganja, ističe kako i druge klase imovine, poput obveznica i nekretninskih fondova, ponovno postaju atraktivne.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.