Protekli tjedan na tržištima kapitala Adria regije obilježile su snažne korporativne vijesti, od rekordnih dokapitalizacija do najava strateških preuzimanja koje su lansirale cijene dionica. Istovremeno, globalna scena nosi dozu neizvjesnosti zbog očekivanog rasta kamatnih stopa i značajnog pada cijena zlata i poljoprivrednih sirovina. U analizi za Bloomberg Adria TV, glavni analitičar Mihael Blažeković istaknuo je ključne događaje koji su oblikovali tjedan iza nas i one koji će definirati nadolazeće razdoblje.
Dokapitalizacije tresu regiju
Najzanimljivije vijesti stigle su s hrvatskog tržišta. Turistička kompanija Jadran, koja posluje pretežno na crikveničkoj rivijeri, objavila je da su tri strateška investitora zainteresirana za dokapitalizaciju tvrtke koja se posljednjih godina suočavala s financijskim poteškoćama. Reakcija tržišta bila je strelovita. "Cijena dionice samo je u dva dana porasla preko 120 posto, što pokazuje koliko je tržište pozitivno reagiralo na vijest o potencijalnom oporavku", naglasio je Blažeković.
Tjedan je obilježila i dokapitalizacija Bosqar Investa, koja je po mnogočemu ušla u povijest. Radilo se o najvećoj javnoj dokapitalizaciji u Hrvatskoj u kojoj su, uz institucionalne, mogli sudjelovati i mali, odnosno retail ulagači. Kompanija je prikupljala svježi kapital za financiranje investicija, s posebnim naglaskom na PIK Vrbovec, a upis dionica za postojeće dioničare još je u tijeku.
Korporativna aktivnost nije zaobišla ni ostatak regije. U Sloveniji je farmaceutska tvrtka Salus nastavila sa širenjem preuzevši još jednu kompaniju, dok je u Srbiji najavljena dokapitalizacija Beogradske burze, što otvara pitanje budućih planova za razvoj tamošnjeg tržišta kapitala.
Globalni vjetrovi i pad cijena sirovina
Na globalnim tržištima primjetan je bio oprezniji pristup ulagača, koji su se okrenuli od dionica rasta prema stabilnijim, vrijednosnim dionicama. To se očitovalo i na padu tehnološkog indeksa Nasdaq. Tržišta Adria regije, prema riječima Blažekovića, ostala su uglavnom stabilna, s tek minimalnim pomacima u plus ili minus.
Značajniji potres dogodio se na tržištu plemenitih metala. Cijena zlata pala je za oko 3 posto u odnosu na prethodni tjedan. Blažeković pojašnjava kako je taj pad izravno povezan s monetarnom politikom središnjih banaka. "Zlato u doba visokih kamatnih stopa nije najoptimalnija investicijska klasa s obzirom na to da ne donosi nikakav prinos. Očekuje se da će američki Fed već sljedeći tjedan podići kamatne stope, a nedavno je to učinila i Europska središnja banka", kazao je.
Pozitivno iznenađenje stiglo je s tržišta sirovina za poljoprivredu. Cijena ureje, ključnog sastojka umjetnih gnojiva, u posljednjih je mjesec dana pala za više od 30 posto. Ova vijest mogla bi značiti smanjenje pritiska na cijene hrane u nadolazećem razdoblju.
Što donosi sljedeći tjedan?
Svi pogledi sada su uprti u odluku američke središnje banke. Očekuje se podizanje referentne kamatne stope za 25 baznih bodova, što je promjena u odnosu na ranija predviđanja o zadržavanju postojećih razina. Razlog je rekordna inflacija u SAD-u, koja je dosegnula najvišu stopu u posljednje tri godine.
U regiji će ključan događaj biti početak žetve pšenice, kulture o kojoj uvelike ovise Hrvatska i Srbija. Cijene, nažalost, ne idu na ruku poljoprivrednicima. "Očekujemo cijene oko 160 eura po toni za treću klasu, a vidimo i pad cijene prve klase na pariškoj burzi koja je referentna točka za našu regiju", istaknuo je Blažeković. Iako je to loša vijest za poljoprivrednike i investitore u agrarne kompanije, niske cijene žitarica mogle bi biti vrlo dobra vijest za potrošače i pridonijeti usporavanju stope inflacije.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
